Đurđin

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Đurđin
Ђурђин Györgyén Gjargstedt
Ulaz u Đurđin
Ulaz u Đurđin
Koordinate: 45°57′N 19°29′E / 45.95°N 19.483°E / 45.95; 19.483Koordinate: 45°57′N 19°29′E / 45.95°N 19.483°E / 45.95; 19.483
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Sjevernobački okrug
Općina Subotica
Površina
 - Ukupna 69,2 km²
Visina 133m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1.746
 - Gustoća 25 stan./km²
Poštanski broj 24213
Pozivni broj 024
Registarska oznaka SU
Zemljovid
Đurđin na karti Srbija
Đurđin
Đurđin

Đurđin (srp.: Ђурђин, mađ. Györgyén, nje. Gjargstedt) je selo u Bačkoj u Vojvodini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Đurđin se nalazi na jednom od najplodnijih predjela u subotičkoj okolici. Zemlja na kojoj se nalazi je crnica.[1] Bogat je biljnim životom a s obzirom da se u đurđinskim predjelima rado zadržavala divljač, bio je omiljenim odredištem lovaca.[2]

Povijest[uredi VE | uredi]

Na đurđinskom se području nalazi predio Kraljičina zemlja, na kojem po predaji postoji utvrda iz vremena Sibinjanina Janka.[2] Spomen o njemu datira iz 1462., kad je i prvi put zapisano ime Đurđin. Zemlja je pripadala Matiji Korvinu, koji je u tom dokumentu darovao ju majci Elizabeti (mađ. Erzsébet Morzsinay) (odatle Kraljičina zemlja).[1]

Kad se đurđinski kraj naseljavao, u njemu je neprekidno živjelo tridesetak hrvatskih obitelji. Turska osvajanja Ugarske su ga skoro u potpunosti opustošila i razorila. Bunjevački Hrvati se u većim i organiziranijim skupinama ovdje doselili 1687. godine.[1]

Tijekom srednjeg vijeka je na predjelu imena Pavlovac nalazio se pavlinski samostan. Kad je prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.[1]

Poljodjelski uvjeti su kreirali gospodarstvo i način stanovanja ovog kraja. Kraj je poznat kao salašarski.[1]

1878. je Đurđin dobio školu.[3] To je bila 'Kopilova škola' koja je podignuta na posjedu Luke Kopilovića.[3] Uskoro su otvorene područne škole 'Čović škola', 'Milodanović škola', 'Šokčić škola' i škola na Pavlovcu.[3] Šokčićeva škula neko je vrijeme nosila ime Đene Dulića.[4] Svih tih pet škola objedinjeno je 1952. godine u jednu osmoljetnu osnovnu školu.[3] Ta se škola nalazila u staroj zgradi gdje je i sad škola. Od 1962. škola djeluje pod imenom OŠ Vladimir Nazor.[3] Đurđinskoj je školi lijepu zbirku fotografija donirao poznati subotički fotograf Augustin Juriga.[3]

Promet[uredi VE | uredi]

U Đurđinu se nekad nalazila željeznička postaja.[2]

Hrvati u Đurđinu[uredi VE | uredi]

Etnički sastav 2002.[5]
Narod Stanovnika %
Hrvati 677 38,77%
Srbi 484 27,72%
Bunjevci 251 14,37%
Mađari 124 7,10%
Jugoslaveni 67 3,83%
Slovenci 7 0,40%
Crnogorci 7 0,40%
ostali 18 1,00%
nepoznato 0 0,00%

Hrvati čine relativnu većinu u Đurđinu 2002., a zajedno sa onima izjašnjenima kao "Bunjevci", čine natpolovičnu većinu.

Đurđin danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 6 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti [6][7].

Danas u Đurđinu postoje skupine predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku.[8]

Kultura[uredi VE | uredi]

U Đurđinu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance [9].

Od hrvatskih ustanova, u Đurđinu djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin i komorni tamburaški orkestar Musica chorda.[10] Pored te hrvatske ustanove u Đurđinu se nalazi Bunjevački muzej, Hrvatski seljački prosvjetni dom i Hrvatska čitaona.[11]

Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti.[1] Tako đurđinska crkva sv. Josipa ima jedinstveni Križni put - napravljen je od slame.[1]

Etno-salaš, stara salaška obiteljska nastamba iz 1881. pokraj crkve u kojoj se nalazio župni ured. Sačuvana na inicijativu rkt. svećenika Lazara Ivana Krmpotića.[12]

Šport[uredi VE | uredi]

U Đurđinu djeluju nogometni klub FK Đurđin koji se uglavnom natječe u međuopćinskim ligama i u općinskoj ligi Subotice[13] te konjički klub Đurđin.[14]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga.
  2. 2,0 2,1 2,2 Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 29
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Radio Subotica na hrvatskom Nela Skenderović: U đurđinskoj školi obilježena tri velika jubileja, 29. studenoga 2012.
  4. Učitelj u salašarskoj škuli, piše Alojzije Stantić, Subotica, studeni 2003., broj: 11(109)
  5. 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
  6. National Geographic Hrvatska Hej salaši na sjeveru Bačke
  7. (srp.) B92 Đurđin - zlatno pletivo
  8. Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku
  9. Program Dužijance 2008.
  10. Matica hrvatska 01. siječnja 2004. - Matica hrvatska Subotica: Kronika događaja - siječanj / ožujak. Predstavljena knjiga Lazara Ivana Krmpotića Život i djelo Tone Kujundžić. Književna večer posvećena Toni Kujundžić u organizaciji ogranka Matice hrvatske Subotica.
  11. 11,00 11,01 11,02 11,03 11,04 11,05 11,06 11,07 11,08 11,09 11,10 Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin, Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
  12. Etno-kuće kao turističke atrakcije. Hrvatska riječ, Pišu: Zvonko Sarić i Mirko Kopunović, str. 14, 3. listopada 2008-
  13. Hrvatska riječ Dražen Prćić: Klub se još uvijek nalazi u fazi razvoja, 21. kolovoza 2009., preuzeto 14. ožujka 2011.
  14. (srpski) Subotica - Izvještaj o radu

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Đurđin