Đurđin
| Đurđin | |
|---|---|
| Ђурђин Györgyén Gjargstedt | |
 Ulaz u Đurđin | |
| Država | Srbija |
| Pokrajina | Vojvodina |
| Okrug | Sjevernobački okrug |
| Općina | Subotica |
| Površina | |
| • Ukupna | 69,2 km² |
| Visina | 133m |
| Koordinate | 45°57′N 19°29′E / 45.950°N 19.483°E |
| Stanovništvo (2002.) | |
| • Entitet | 1.746 (25 stan./km²) |
| Poštanski broj | 24213 |
| Pozivni broj | 024 |
| Registarska oznaka | SU |
 | |
  Đurđin | |
Đurđin (srp.: Ђурђин, mađ. Györgyén, nje. Gjargstedt) je selo u Bačkoj u Vojvodini.
Đurđin se nalazi na jednom od najplodnijih predjela u subotičkoj okolici. Zemlja na kojoj se nalazi je crnica.[1] Bogat je biljnim životom a s obzirom na to da se u đurđinskim predjelima rado zadržavala divljač, bio je omiljenim odredištem lovaca.[2]
Na đurđinskom se području nalazi predio Kraljičina zemlja, na kojem po predaji postoji utvrda iz vremena Sibinjanina Janka.[2] Spomen o njemu datira iz 1462., kad je i prvi put zapisano ime Đurđin. Zemlja je pripadala Matiji Korvinu, koji je u tom dokumentu darovao ju majci Elizabeti (mađ. Erzsébet Morzsinay) (odatle Kraljičina zemlja).[1]
Kad se đurđinski kraj naseljavao, u njemu je neprekidno živjelo tridesetak hrvatskih obitelji. Turska osvajanja Ugarske su ga skoro u potpunosti opustošila i razorila. Bunjevački Hrvati se u većim i organiziranijim skupinama ovdje doselili 1687. godine.[1]
Tijekom srednjeg vijeka je na predjelu imena Pavlovac nalazio se pavlinski samostan. Kad je prestao postojati 1598., redovnici su otišli sjevernije na sjever Ugarske u Ostrogon.[1]
Poljodjelski uvjeti su kreirali gospodarstvo i način stanovanja ovog kraja. Kraj je poznat kao salašarski.[1]
1878. je Đurđin dobio školu.[3] To je bila 'Kopilova škola' koja je podignuta na posjedu Luke Kopilovića.[3] Uskoro su otvorene područne škole 'Čović škola', 'Milodanović škola', 'Šokčić škola' i škola na Pavlovcu.[3] Šokčićeva škula neko je vrijeme nosila ime Đene Dulića.[4] Svih tih pet škola objedinjeno je 1952. godine u jednu osmoljetnu osnovnu školu.[3] Ta se škola nalazila u staroj zgradi gdje je i sad škola. Od 1962. škola djeluje pod imenom OŠ Vladimir Nazor.[3] Đurđinskoj je školi lijepu zbirku fotografija donirao poznati subotički fotograf Augustin Juriga.[3]
U Đurđinu se nekad nalazila željeznička postaja.[2]
| Etnički sastav 2002.[5] | ||
| Narod | Stanovnika | % |
| Hrvati | 677 | 38,77% |
| Srbi | 484 | 27,72% |
| Bunjevci | 251 | 14,37% |
| Mađari | 124 | 7,10% |
| Jugoslaveni | 67 | 3,83% |
| Slovenci | 7 | 0,40% |
| Crnogorci | 7 | 0,40% |
| ostali | 18 | 1,00% |
| nepoznato | 0 | 0,00% |
Hrvati čine relativnu većinu u Đurđinu 2002., a zajedno s onima izjašnjenima kao "Bunjevci", čine natpolovičnu većinu.
Đurđin danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 6 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.
Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti.[6][7]
Danas u Đurđinu postoje skupine predškolskog odgoja na hrvatskom jeziku.[8]
U Đurđinu se održava dio programa žetvene manifestacije bunjevačkih Hrvata, Dužijance.[9]
Od hrvatskih ustanova, u Đurđinu djeluje Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo Đurđin i komorni tamburaški orkestar Musica chorda.[10] Pored te hrvatske ustanove u Đurđinu se nalazi Bunjevački muzej, Hrvatski seljački prosvjetni dom i Hrvatska čitaona.[11]
Đurđinski bunjevački Hrvati su tvorci slamarske umjetnosti.[1] Tako đurđinska crkva sv. Josipa ima jedinstveni Križni put - napravljen je od slame.[1]
Etno-salaš, stara salaška obiteljska nastamba iz 1881. pokraj crkve u kojoj se nalazio župni ured. Sačuvana na inicijativu rkt. svećenika Lazara Ivana Krmpotića.[12]
U Đurđinu djeluju nogometni klub FK Đurđin koji se uglavnom natječe u međuopćinskim ligama i u općinskoj ligi Subotice[13] te konjički klub Đurđin.[14]
- Sluga Božji o. Gerard Tomo Stantić
- Matija Dulić (1912. – 2003.), hrvatska književnica
- Ante Stantić, svećenik, profesor na Papinskom teološkom fakultetu Teresianum
- Marija Ivković Ivandekić (1919. – 2006.), hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima
- Kata Rogić (1913. – 1993.), hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima
- Lazar Ivan Krmpotić, hrv. kulturni djelatnik, župnik u Đurđinu od 1992. do 2006.[1]
- Nina Poljaković, bačka hrv. naivna umjetnica u tehnici slame
- Alojzije Stantić, ekonomist, privrednik, publicist, etnograf i kulturni djelatnik
- Franjo Dulić, pravnik[11]
- Josip Stantić, profesor[11]
- Nesto Dulić, profesor[11]
- Baltazar Bolto Dulić, arhitekt[11]
- Pero Gabrić, pravnik[11]
- Matija Dulić rođ. Jaramazović, hrv. pjesnikinja[11]
- Antun Stantić-Sveti, pravnik, barjaktar križarskog bratstva u Đurđinu[11]
- Vilko Stantić-Keleman, pravnik[11]
- Roza Vujević, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima[11]
- Krista Ivković Ivandekić, hrv. naivna umjetnica u tehnici slame, začetnica slamarskog umjetništva na ovim prostorima[11]
- Miroslav Stantić, muzikolog, dirigent, zborovođa i orguljaš katedrale sv.Terezije Avilske u Subotici, dirigent subotičkog komornog ansamla Collegium Musicum Catholicum
- 1 2 3 4 5 6 7 8 National Geographic Hrvatska Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. listopada 2007. (Wayback Machine) Hej salaši na sjeveru Bačke. Tekst: Dražen Prćić. Slike: Augustin Juriga.
- 1 2 3 Blaško H. Vojnić: Subotica juče i danas, 1950., str. 29
- 1 2 3 4 5 6 Radio Subotica na hrvatskom[neaktivna poveznica] Nela Skenderović: U đurđinskoj školi obilježena tri velika jubileja, 29. studenoga 2012.
- ↑ Učitelj u salašarskoj škuli Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), piše Alojzije Stantić, Subotica, studeni 2003., broj: 11(109)
- ↑ 2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. ožujka 2008. (Wayback Machine), Beograd, veljača 2003, ISBN 86-84433-00-9
- ↑ National Geographic Hrvatska Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. listopada 2007. (Wayback Machine) Hej salaši na sjeveru Bačke
- ↑ (srp.) B92 Arhivirana inačica izvorne stranice od 18. lipnja 2008. (Wayback Machine) Đurđin - zlatno pletivo
- ↑ Osiguravaju se sve bolji uvjeti za obrazovanje na hrvatskom jeziku Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. siječnja 2013. (Wayback Machine) Siniša Jurić, 28.prosinca 2012, Radio Subotica:: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku
- ↑ Program Dužijance 2008. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. kolovoza 2008. Pristupljeno 6. kolovoza 2008. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Matica hrvatska Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. veljače 2021. (Wayback Machine) 01. siječnja 2004. - Matica hrvatska Subotica: Kronika događaja - siječanj / ožujak. Predstavljena knjiga Lazara Ivana Krmpotića Život i djelo Tone Kujundžić. Književna večer posvećena Toni Kujundžić u organizaciji ogranka Matice hrvatske Subotica.
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Ivan Tumbas: Povijest naših mjesta: Đurđin[neaktivna poveznica], Glasnik Pučke kasine 1878 br.79/2010., s. 12-13
- ↑ Etno-kuće kao turističke atrakcije. Hrvatska riječ, Pišu: Zvonko Sarić i Mirko Kopunović, str. 14, 3. listopada 2008-
- ↑ Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Dražen Prćić: Klub se još uvijek nalazi u fazi razvoja, 21. kolovoza 2009., preuzeto 14. ožujka 2011.
- ↑ (srpski) Subotica - Izvještaj o radu[neaktivna poveznica]
Bačko Dušanovo • Bajmak • Bikovo • Čantavir • Donji Tavankut • Đurđin • Gornji Tavankut • Hajdukovo • Kraljev Brig • Kelebija • Mala Bosna • Mirgeš • Mišićevo • Novi Žednik • Palić • Subotica • Šupljak • Višnjevac • Žednik |  | |