Suceava (grad)
| Suceava | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 47°40′N 26°16′E / 47.667°N 26.267°E | |||
Država:  Rumunjska
|
|||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Ion Lungu (Liberalno demokratska stranka) | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 52 km² | ||
| Stanovništvo (2002.) | |||
| - Grad | 105.865 | ||
| - Gustoća | 2.032 stan/km² | ||
| Vremenska zona | EET (UTC+2) | ||
| - Ljeto (DST) | EEST (UTC+3) | ||
| Službena stranica [1] | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Suceave u Rumunjskoj | |||
Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava. Suceava je povijesno, kulturno, gospodarsko i sveučilišno središte sjeveroistočnog dijela Rumunjske.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Grad se dijeli na dva zemljopisna oblika : brežuljke i ledine u dolini rijeke Suceave. Neobična konfiguracija grada Suceave uključuje dva luga - Zamca i Şipote - koji su smješteni unutar gradskih granica. Gradsko naselje Burdujeni je povezano s ostatkom grada kroz avenije čineći da nalikuju na satelitski grad od Suceave. Grad leži na maloj rijeci po kojoj je i dobio ime Suceava, a 10 km od velike rijeke Sireta.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Dimitrie Cantemir u svojoj slavnoj pokrajini Moldaviji daje ime gradu (hipotetski mađarski: Szűcsvár). Grad je dugo vremema bio glavnim gradom Moldavije i glavno prebivalište moldavskih knezova (između 1388. i 1565.). Grad je bio glavni grad zemljama Stjepana Velikog, koji je umro u Suceavi 1504. On je sagradio crkvu svaki put kada je porazio neprijatelje vojske. Tokom vladavine Alexandrua Lăpuşneanua, sjedište je premješteno u Iaşi 1565.
Zajedno s ostatkom Bukovine, Suceava je pod vlašću Habsburške Monarhije (kasnije Austro-Ugarske) od 1775. do 1918. granica između austrijskog i ugarskoga dijela carstva prolazila je jugoistočno od grada. Na kraju Prvog svjetskoga rata grad je postao dio Rumunjske.
Tijekom komunističkoga perioda u Rumunjskog grad je industrijaliziran s teškom industrijom, koja je jako oštetila prirodu.[1]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po popisu stanovništva iz 2002. godine grad ima 105.865 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 2032 stan/km²[2]
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Crkva Svetog Jurja u sklopu samostana Svetog Ivana sagrađena je 1514. Samostan je oslikan freskama tipičnim u regiji, te je jedna od sedam crkava na popisu UNESCO-a kao svjetska kulturna baština. Sveti Ivan Novi bio Moldavski monah koji je za vrijeme turske okupacije propovijedao i bio je mučen u Ukrajini. Aleksandar Dobri je prenio relikvije Svetog Ivana u Moldaviju 1415. Samostan služi kao sjedište nadbiskupije Suceava i Radauti.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Petru Balan, (1976. -) rumunjski nogometaš,
- Dimitrie Barilă (Dosoftei) (1624. – 1694.) biskup,
- Eugen Bejinariu (1959. -) rumunjski političar,
- Anastasie Crimca (1550. – 1629.) kanonik Rumunjske pravoslavne crkve,
- Norman Manea (1936. -) pisac,
- Dorin Goian (1980. -) rumunjski nogometaš,
- Shulem Moskovitz,
- Dumitru Rusu, (1938. -) slikar,
- Meir Shapiro,(1887. – 1933.),
- Stefan Rusu, hrvač osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1980.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Gradsko poglavarstvo
- Slike grada Suceava
- "Ştefan cel Mare" Sveučilište u Suceavi
- Suceava zračna luka Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. svibnja 2008. (Wayback Machine)
- Slike starog grada Suceava Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. svibnja 2008. (Wayback Machine)
- Slike Areni Stadiona Suceava Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. svibnja 2009. (Wayback Machine)
- Sport Suceava
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Vodič za Rumunjsku, ISBN 978-1843533269
- ↑ Nacionalni Institut za Statistiku, Population of counties, municipalities and towns Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. veljače 2007. (Wayback Machine), 1. srpnja 2004.
| |||||||