Prijeđi na sadržaj

Suceava (grad)

Koordinate: 47°40′N 26°16′E / 47.667°N 26.267°E / 47.667; 26.267
Izvor: Wikipedija
Suceava

Stara gradska jezgra Suceave

Grb

Vlast
 • gradonačelnikIon Lungu (Liberalno demokratska stranka)

Površina
 • Ukupna52 km²
Koordinate47°40′N 26°16′E / 47.667°N 26.267°E / 47.667; 26.267

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet105.865
(2.032 stan/km²)

Vremenska zonaEET (UTC+2)
 • Ljeto (DST)EEST (UTC+3)
Stranica[1]
Zemljovid

Položaj Suceave u Rumunjskoj

Suceava (poljski:Suczawa, ukrajinski:Сучава, mađarski:Szucsáva) je grad u sjeveroistočnoj Rumunjskoj u pokrajini Bukovini, glavni grad županije Suceava. Suceava je povijesno, kulturno, gospodarsko i sveučilišno središte sjeveroistočnog dijela Rumunjske.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Grad se dijeli na dva zemljopisna oblika : brežuljke i ledine u dolini rijeke Suceave. Neobična konfiguracija grada Suceave uključuje dva luga - Zamca i Şipote - koji su smješteni unutar gradskih granica. Gradsko naselje Burdujeni je povezano s ostatkom grada kroz avenije čineći da nalikuju na satelitski grad od Suceave. Grad leži na maloj rijeci po kojoj je i dobio ime Suceava, a 10 km od velike rijeke Sireta.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Suceava - plan starog dijela grada 1901. godine

Dimitrie Cantemir u svojoj slavnoj pokrajini Moldaviji daje ime gradu (hipotetski mađarski: Szűcsvár). Grad je dugo vremema bio glavnim gradom Moldavije i glavno prebivalište moldavskih knezova (između 1388. i 1565.). Grad je bio glavni grad zemljama Stjepana Velikog, koji je umro u Suceavi 1504. On je sagradio crkvu svaki put kada je porazio neprijatelje vojske. Tokom vladavine Alexandrua Lăpuşneanua, sjedište je premješteno u Iaşi 1565.

Zajedno s ostatkom Bukovine, Suceava je pod vlašću Habsburške Monarhije (kasnije Austro-Ugarske) od 1775. do 1918. granica između austrijskog i ugarskoga dijela carstva prolazila je jugoistočno od grada. Na kraju Prvog svjetskoga rata grad je postao dio Rumunjske.

Tijekom komunističkoga perioda u Rumunjskog grad je industrijaliziran s teškom industrijom, koja je jako oštetila prirodu.[1]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Po popisu stanovništva iz 2002. godine grad ima 105.865 stanovnika, dok je prosječna gustoća naseljenosti 2032 stan/km²[2]

Etnička pripadnost
Narodnost %
Rumunji 98,17
Romi 0,48
Nijemci 0,35
Ukrajinci 0,27
Poljaci 0,23
Rusi 0,20
Mađari 0,06
Židovi 0,05
ostali 0,19
Vjeroispovijest
Vjera %
pravoslavci 90,52
pentekostalci 4,6
rimokatolici 1,79
baptisti 0,81
adventisti 0,36
grkokatolici 0,07
ostali 1,85
Tvrđava u Suceavi

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Crkva Svetog Jurja u sklopu samostana Svetog Ivana sagrađena je 1514. Samostan je oslikan freskama tipičnim u regiji, te je jedna od sedam crkava na popisu UNESCO-a kao svjetska kulturna baština. Sveti Ivan Novi bio Moldavski monah koji je za vrijeme turske okupacije propovijedao i bio je mučen u Ukrajini. Aleksandar Dobri je prenio relikvije Svetog Ivana u Moldaviju 1415. Samostan služi kao sjedište nadbiskupije Suceava i Radauti.

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Suceava (grad)

Izvori

[uredi | uredi kôd]