Sukobi Armenije i Azerbajdžana 2014.
| Sukobi Armenije i Azerbajdžana 2014. | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
 Armenija Gorski Karabah
|
 Azerbajdžan
| ||||||||
| Vođe | |||||||||
| Serž Sargsjan(armenski predsjednik) Sejran Ohanjan(armenski ministar obrane) Bako Sahakyan(karabaški predsjednik) Movses Hakobjan(karabaški ministar obrane)
|
İlham Əliyev(azerski predsjednik) Zakir Hasanov(azerski ministar obrane)
| ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| armenske tvrdnje: 5 poginulih vojnika[1]azerske tvrdnje: 4 poginula vojnika, 1 zarobljeni vojnik
|
armenske tvrdnje: 25 poginulih vojnika[1] nekoliko zarobljenihazerske tvrdnje: 13 poginulih vojnika
| ||||||||
Pogranični sukobi Armenije i Azerbajdžana izbili su 28. srpnja 2014. na granici između armenske pokrajine Tavuš i azerskog okruga Qazax, kao i na granici Azerbajdžana s de facto neovisnom armenskom državom, Gorskim Karabahom.[2] Broj žrtava spada među najveće od potpisivanja mirovnog sporazuma 1994. nakon Rata u Gorskom Karabahu.[3]
Sukobi su izbili nakon međusobnog optuživanja za pokušaj sabotaže i izviđanja, a dosada je poginulo najmanje 17 vojnika na obje strane. Predsjednik Rusije Vladimir Putin se zbog nastalog sukoba sastao s armenskim i azerskim predsjednikom, Seržom Sargsjanom i İlhamom Əliyevim u Sočiju 8. i 9. kolovoza. Na sastanku su se trojica predsjednika usuglasila da ne postoji vojno rješenje za sukob oko Gorskog Karabaha te da je potrebno pronaći mirno rješenje.
Po raspadu Sovjetskog Saveza krajem 1980-ih, Armenci iz Autonomne oblasti Gorskog Karabaha u Azerbajdžanskoj SSR, podržani od strane Armenske SSR, željeli su se pripojiti matičnoj državi, čemu se Azerbajdžan protivio. To je bio povod za početak Rata u Gorskom Karabahu koji je počeo 1988., a završio 1994. potpisivanjem Protokola iz Biškeka. Prema mirovnom sporazumu, Gorski Karabah nominalno je autonomna pokrajina Azerbajdžana, a u stvari neovisna država. Istodobno, Azerbajdžan ima i eksklavu Nahičevan, koja nije spojena s ostatkom azerbajdžanskog područja. Nakon okončanja rata, Armenija i Azerbajdžan su do danas u stanju smrznutog sukoba.
Azerbajdžanska strana je optužila je armensku da su njihove izvidničke i sabotažne skupine pokušale napasti azerske položaje na graničnom području. Armenska stranka za početak sukoba okrivila je Azerbajdžan optužujući ih također za pokušaj izviđanja i sabotaže. Do 30. srpnja 2014. poginula su četiri azerska i jedan vojnik Gorskog Karabaha.[4]
Armenski izvor naveo je da je azerbajdžanska vojska 31. srpnja izvela napad na položaje vojske Gorskog Karabaha u kojima je poginuo jedan karabaški vojnik i "najmanje šest azerskih".[5] Azerbajdžanski izvor je izjavio da su tog dana poginula četiri azreska vojnika, čime je ukupni broj azerskih žrtava porastao na osam.[4]
Prema armenskim tvrdnjama, snage Groskog Karabaha su s noći 1. na 2. kolovoza uočile napredovanje azerskih specijalnih postrojbi, navodeći da je poginulo šest i ranjeno sedam azerskih vojnika, te da je poginuo jedan karabaški vojnik.[5] Azerski izvori naveli su pogibiju četiri azerska vojnika u tim borbama.[6] Prema tvrdnjama Azerbajdžana, azerske snage su 3. kolovoza napale armenske položaje u pograničnim selima s Armenijom i u području Gorskog Karabaha.[7] Od 28. srpnja do 5. kolovoza ukupno se dogodilo 12 pograničnih sukoba.[8]
Prema armenskim tvrdnjama, u noći 5. kolovoza u pokušaju "subverzivne penetracije" poginuo je jedan azerski vojnik.[9] Smrt vojnika potvrdila je i azerska strana.[10]
Prema tvrdnjama armenskog ministra obrane, Sejrana Ohanjana, u regiji Karvačara uhićeno je nekoliko azerskih "diverzanata" čiji je zadatak bio prikupljanje vojnih informacija.[11]
Azerbajdžanski izbori tvrdili su da su 7. kolovoza ubili 4 armenska sabotera u okolici Tovuza. Među njima je uhićen Karen Petrosjan, za kojeg su azerski izvori tvrdili da je bio pripadnik saboterske skupine.[12] No, armenska strana tvrdi kako je Petrosjan civil. U međuvremenu je azersko Ministarstvo obrane objavilo da je Petrosjan "iznenada umro iz nepoznatih razloga". Kasnije su stigle informacije od azerskih izvora da je umro od "srčanog i plućnog zatajenja te zatajenja miokarda". Petrosjan je navodno bio pijan kada je prešao armensko-azersku granicu.[13] Njegova rodbina tvrdi da je bio zdrav i da nije imao srčanih problema. Armenska strana smatra kako je Petrosjan bio izložen okrutnom i neljudskom ponašanju, te je zbog toga zatražila međunarodno stručno mišljenje oko Petrosjanovog uzroka smrti.[14]
Zbog nastalih sukoba ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s armenskim i azerskim predsjednikom, Seržom Sargsjanom i İlhamom Əliyevim u Sočiju 8. i 9. kolovoza. Na sastanku su se Sargsjan i Əliyev složili kako ne postoji vojno rješenje za sukob oko Gorskog Karabaha te da treba iznaći političko rješenje s načelima međunarodnog prava.[15] Međutim, na sastanku je Əliyev optužio armensku stranu za neprovođenje odluke Minske skupine OESS-a o povlačenju armenskih snaga iz Karabaha, dok je Sargsjan Azerbajdžan optužio da nisu proveli nijednu odluku Minske skupine, te je optužio azerbajdžansku stranu za "namjernu eskalaciju sukoba".[16]
- Visoka predstavnica Europske unije, Catherine Ashton, izrazila je duboku zabrinutost Europske unije zbog razoja sukoba između Armenije i Azerbajdžana, te je pozvala sukobljene strane da razmotre primirje i da se suzdrže od nasilja.[17] Izrazila je volju Europske unije za sudjelovanjem u pronalaženju mirovnog rješenja u sukobu oko Gorskog Karbaha.[18]
- U francuskom Ministarstvu vanjskih poslova izrazili su zabrinutost zbog pograničnih sukoba te su pozvali sukobljene strane da poštuju primirje i poduzmu mjere za smanjivanje tenzija i izbjegavanje novih incidenata.[19]
- Predsjednik Gruzije Giorgi Margvelašvili izrazio je zabrinutost zbog situacije u "bratskim zemljama". Povzao je na sprječavanje eskalacije sukoba u regiji i pozvao na uspostavljanje dijaloga između Armenije i Azerbajdžana. Gruzijski predsjednik vlade, Irakli Garibašvili, izrazio je nadu da će Armenija i Azerbajdžan postići primirje.[20] Ministrica vanjskih poslova, Maja Pandzikidze, izrazila je duboku zabrinutost zbog pograničnih sukoba, i izrazila nadu Gruzije da će sukobljene stane razmotriti sklapanje primirja.[21] Zamjenik ministrice vanjskih poslova David Zalkaliani izjavio je kako sukob u regiji nije u gruzijskom interesu i izrazio nadu da će sastanak Sargsjana i Əliyeva u Sočiju biti uspješan.[22]
- Glasnogovornica iranskog Ministarstva vanjskih poslova, Marizije Afham, izjavila je kako za sukob oko Gorskog Karabaha ne postoji vojno rješenje te je pozvala Armeniju i Azerbajdžan na pregovore. Ministarstvo poslova izrazilo je žaljenje zbog poginulih.[23] Ministar komunikacija i informacijskih tehnologija, Mahmud Vaezi, sastao se s azerskim predsjednikom İlhamom Əliyevim 5. kolovoza,[24] te je izrazio je sućut zbog poginulih azerskih vojnika i podržao teritorijalni integritet Azerbajdžana.[25]
- Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova, sukobljene strane pozvane su da se suzdrže od nasilja.[26] Ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, izrazio je zabrinutost, te neutralnost, izjavivši da se strane međusobno optužuju za početak sukoba, što se "događalo i ranije".[27]
- Iz američkog Državnog tajništva izrazili su sućut obitelji poginulih vojnika i pozvali sukobljene strane da razmotre primirje.[28] Zamjenica državnog tajnika Jen Psaki također je izjavila kako rješenje sukoba ne može biti vojno.[29]
- Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoğlu također je izrazio sućut obitelji poginulih te u potpunosti podržao teritorijalni integritet Azerbajdžana.[30] Ministar narodne obrane İsmet Yılmaz i vrhovni zapovjednik Turskih oružanih snaga, Necdet Özel, priopćili su da Turske oružane snage podržavaju Azerbajdžan te su izrazili sućut zbog poginulih vojnika.[31]
- Ministar za Europu, David Lidington pozvao je sukobljene strane da poduzmu radnje u svrhu smanjivanja tenzija i da poštuju mirovni sporazum iz 1994.[32] Veleposlanica Ujedinjenog Kraljevstva u Erevanu za vrijeme sastanka s armenskim ministrom obrane Sejranom Ohanjanom, izrazila je sućut obiteljima poginulih.[33]
- OESS - predsjedatelji OESS-a, Igor Popov, James Warlick, Pierre Andrieu i predsjednik OESS-a, predsjednik Švicarske Didier Burkhalter, u zajedničkoj su izjavi pozvali na mir i izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja napetosti između Armenije i Azerbajdžana.[34]
- UN - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-mun pozvao je sukobljene strane da se suzdrže od nasilja i da razmotre sklapanje primirja te da poštuju mirovni sporazum iz 1994.[35]
- Vijeće Europe - Glavni tajnik Vijeća Europe, Thorbjørn Jagland, izrazio je sućut obiteljima poginulih u sukobu te rekao kako ne postoji mjesta za sukob između država potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima.[36]
- ↑ a b Հայ քաղաքազետները «Russia Today»-ի իրենց հոդվածում քննադատում են Բաքվի ռեժիմն ու նրան զինող միջազգային հանրությանը (na armenskom). Armenpress, 9. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ За неделю в зоне Карабахского конфликта погибли 24 человека (na ruskom). Gazeta, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Армения заманивает Азербайджан на тропу войны? (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 1. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ a b Soldiers killed as tensions rise in disputed Nagorny Karabakh (na engleskom). Deutsche Welle, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ a b ՌԴ դեսպանը կոչ անում վերպականազնել հրադադարի ռեժիմն ու ԼՂ հակամարտության հարցյան հարցը լուծել խաղաղ ճանապարհով (na armenskom). Armenpress, 2. kolvoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
- ↑ Новая диверсия в зоне нагорно-карабахского конфликта: четверо погибших (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Армения нарушила режим прекращения огня 190 раз за сутки – Минобороны Азербайджана (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ ԼՂՀ ՊԲ-Ն հերքում նվազ կորուստների մասին ադրբեջանական «ագիտարոպի» հայտարարութճունները (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Ադրբեջանական հերթական դիվերսիան է կանխվել. հակառակորդը զոհ ունի (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ На линии соприкосновения войск убит солдат ВС Азербайджана. Vestnik Kavkaza, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Ադրբեջանցի դիվերսանտների պետք է պատժվեն օրենքի ողջ խստությանբ. Սեյրան Օհանյան (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ В Товузском районе азербайджанская армия предотвратила проникновение армянской диверсионнной группы (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 7. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Առաջին դեպքը չէ, որ հայ գյուղացուն Ադրբեջանում սպանում են. ԱԳՆ վարչության պետ (na armenskom). Armenpress, 8. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Ադրբեջանի ՊՆ-ը հայտնում է հայ գերու մաիվան մասին (na armenskom). Armenpress, 8. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Desetak ljudi poginulo u sukobima oko sporne regije, Rusija traži od Armenije i Azerbajdžana mirno. Index.hr, 10. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Alijev i Sargsjan nadaju se kompromisnom i mirnom rešenju (na srpskom). Blic, 10. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Мир встревожен диверсиями в зоне нагорно-карабахского конфликта (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ ԵՄ-Ն կոչ է անում ԼՂ հակամարտություն կողմերին զերծ մնալ հրադադարի ռեժիմի խախտումներից (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
- ↑ Ֆրանսիայի ԱԳՆ-Ն հիշեցրել է, որ ԼՂ հակամարտությունը պետք է լուծվի միայն բակակցությունների միջոցով (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
- ↑ Վրաստանի նախագահի ու վարչապետն անհանգստացած են հայ-ադրբեջանական սահնանին տիրող հրավիճակով (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
- ↑ Грузия обеспокоена обострением ситуации в зоне нагорно-карабахского конфликта (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Վրաստանի ԱԳ փոխնախարարը համոզված է, որ Սսչիում կայանալիք Սարգսյան Ալիև հանդիպումը հաջողությանբ կասակվի (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Իրանի ԱԳՆ-Ն արծագանքել է լեռնային Ղարաբաղի հակամարտություն սրագմանը (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
- ↑ Глава Минсвязи Ирана был принят президентом Азербайджана (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Тегеран выразил Баку соболезнования в связи с гибелью военнослужащих (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Нагорно-карабахский конфликт напомнил о себе миру (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Ильхам Алиев и Серж Саргсян встретятся в Сочи с Владимиром Путиным (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ США призвали Азербайджан и Армению соблюдать режим прекращения огня (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ ԱՄՆ-ը սատարում է Հայաստանի եւ Ադրբէջանի նախագահների հանդիպման անցկացմանը (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
- ↑ Давутоглу выразил соболезнования семьям погибших азербайджанских военнослужащих (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Турецкая армия поддержала Азербайджан (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
- ↑ Միացյալ Թագավորությունն անհանգստացած է ԼՂ հիմնախնդրի շուրջ լարվածության սրացմանբ (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
- ↑ Սերյան Օհանյան ու ՄԹ դեսպանը վերահաստատելեն ԼՂ հակամարտությունը բացառապես խադադ ուղով լուծելու դիրքորոշումը (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ Минская группа ОБСЕ призвала Армению и Азербайджан к миру (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
- ↑ ՄԱԿ-ի գլխավոր քարտուղարը կոչ արել պահպանել գինադադարը լեռնային Ղարաբաղի հակամարտության գոտում (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
- ↑ Եխ գլխավոր քարտուղարը ողջունել է Սոչիի հանդիպումը (na armenskom). Armenpress, 10. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.