Prijeđi na sadržaj

Sukobi Armenije i Azerbajdžana 2014.

Izvor: Wikipedija
Sukobi Armenije i Azerbajdžana 2014.

Vrijeme 28. srpnja 2014. - 8. kolovoza 2014.
Lokacija granična područja između Armenije i Azerbajdžana te Gorskog Karabaha
Ishod status quo
Casus belli međusobno optuživanje za pokušaj sabotaže i izviđanja
Sukobljeni
Armenija
Gorski Karabah
Azerbajdžan
Vođe
Serž Sargsjan
(armenski predsjednik)
Sejran Ohanjan
(armenski ministar obrane)
Bako Sahakyan
(karabaški predsjednik)
Movses Hakobjan
(karabaški ministar obrane)
İlham Əliyev
(azerski predsjednik)
Zakir Hasanov
(azerski ministar obrane)
Posljedice
armenske tvrdnje:
5 poginulih vojnika[1]
azerske tvrdnje:
4 poginula vojnika,
1 zarobljeni vojnik
armenske tvrdnje:
25 poginulih vojnika[1]
nekoliko zarobljenih
azerske tvrdnje:
13 poginulih vojnika

Pogranični sukobi Armenije i Azerbajdžana izbili su 28. srpnja 2014. na granici između armenske pokrajine Tavuš i azerskog okruga Qazax, kao i na granici Azerbajdžana s de facto neovisnom armenskom državom, Gorskim Karabahom.[2] Broj žrtava spada među najveće od potpisivanja mirovnog sporazuma 1994. nakon Rata u Gorskom Karabahu.[3]

Sukobi su izbili nakon međusobnog optuživanja za pokušaj sabotaže i izviđanja, a dosada je poginulo najmanje 17 vojnika na obje strane. Predsjednik Rusije Vladimir Putin se zbog nastalog sukoba sastao s armenskim i azerskim predsjednikom, Seržom Sargsjanom i İlhamom Əliyevim u Sočiju 8. i 9. kolovoza. Na sastanku su se trojica predsjednika usuglasila da ne postoji vojno rješenje za sukob oko Gorskog Karabaha te da je potrebno pronaći mirno rješenje.

Pozadina

[uredi | uredi kôd]

Po raspadu Sovjetskog Saveza krajem 1980-ih, Armenci iz Autonomne oblasti Gorskog Karabaha u Azerbajdžanskoj SSR, podržani od strane Armenske SSR, željeli su se pripojiti matičnoj državi, čemu se Azerbajdžan protivio. To je bio povod za početak Rata u Gorskom Karabahu koji je počeo 1988., a završio 1994. potpisivanjem Protokola iz Biškeka. Prema mirovnom sporazumu, Gorski Karabah nominalno je autonomna pokrajina Azerbajdžana, a u stvari neovisna država. Istodobno, Azerbajdžan ima i eksklavu Nahičevan, koja nije spojena s ostatkom azerbajdžanskog područja. Nakon okončanja rata, Armenija i Azerbajdžan su do danas u stanju smrznutog sukoba.

Sukobi

[uredi | uredi kôd]

Azerbajdžanska strana je optužila je armensku da su njihove izvidničke i sabotažne skupine pokušale napasti azerske položaje na graničnom području. Armenska stranka za početak sukoba okrivila je Azerbajdžan optužujući ih također za pokušaj izviđanja i sabotaže. Do 30. srpnja 2014. poginula su četiri azerska i jedan vojnik Gorskog Karabaha.[4]

Armenski izvor naveo je da je azerbajdžanska vojska 31. srpnja izvela napad na položaje vojske Gorskog Karabaha u kojima je poginuo jedan karabaški vojnik i "najmanje šest azerskih".[5] Azerbajdžanski izvor je izjavio da su tog dana poginula četiri azreska vojnika, čime je ukupni broj azerskih žrtava porastao na osam.[4]

Prema armenskim tvrdnjama, snage Groskog Karabaha su s noći 1. na 2. kolovoza uočile napredovanje azerskih specijalnih postrojbi, navodeći da je poginulo šest i ranjeno sedam azerskih vojnika, te da je poginuo jedan karabaški vojnik.[5] Azerski izvori naveli su pogibiju četiri azerska vojnika u tim borbama.[6] Prema tvrdnjama Azerbajdžana, azerske snage su 3. kolovoza napale armenske položaje u pograničnim selima s Armenijom i u području Gorskog Karabaha.[7] Od 28. srpnja do 5. kolovoza ukupno se dogodilo 12 pograničnih sukoba.[8]

Prema armenskim tvrdnjama, u noći 5. kolovoza u pokušaju "subverzivne penetracije" poginuo je jedan azerski vojnik.[9] Smrt vojnika potvrdila je i azerska strana.[10]

Prema tvrdnjama armenskog ministra obrane, Sejrana Ohanjana, u regiji Karvačara uhićeno je nekoliko azerskih "diverzanata" čiji je zadatak bio prikupljanje vojnih informacija.[11]

Azerbajdžanski izbori tvrdili su da su 7. kolovoza ubili 4 armenska sabotera u okolici Tovuza. Među njima je uhićen Karen Petrosjan, za kojeg su azerski izvori tvrdili da je bio pripadnik saboterske skupine.[12] No, armenska strana tvrdi kako je Petrosjan civil. U međuvremenu je azersko Ministarstvo obrane objavilo da je Petrosjan "iznenada umro iz nepoznatih razloga". Kasnije su stigle informacije od azerskih izvora da je umro od "srčanog i plućnog zatajenja te zatajenja miokarda". Petrosjan je navodno bio pijan kada je prešao armensko-azersku granicu.[13] Njegova rodbina tvrdi da je bio zdrav i da nije imao srčanih problema. Armenska strana smatra kako je Petrosjan bio izložen okrutnom i neljudskom ponašanju, te je zbog toga zatražila međunarodno stručno mišljenje oko Petrosjanovog uzroka smrti.[14]

Zbog nastalih sukoba ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s armenskim i azerskim predsjednikom, Seržom Sargsjanom i İlhamom Əliyevim u Sočiju 8. i 9. kolovoza. Na sastanku su se Sargsjan i Əliyev složili kako ne postoji vojno rješenje za sukob oko Gorskog Karabaha te da treba iznaći političko rješenje s načelima međunarodnog prava.[15] Međutim, na sastanku je Əliyev optužio armensku stranu za neprovođenje odluke Minske skupine OESS-a o povlačenju armenskih snaga iz Karabaha, dok je Sargsjan Azerbajdžan optužio da nisu proveli nijednu odluku Minske skupine, te je optužio azerbajdžansku stranu za "namjernu eskalaciju sukoba".[16]

Međunarodne reakcije

[uredi | uredi kôd]
  • - Visoka predstavnica Europske unije, Catherine Ashton, izrazila je duboku zabrinutost Europske unije zbog razoja sukoba između Armenije i Azerbajdžana, te je pozvala sukobljene strane da razmotre primirje i da se suzdrže od nasilja.[17] Izrazila je volju Europske unije za sudjelovanjem u pronalaženju mirovnog rješenja u sukobu oko Gorskog Karbaha.[18]
  • - U francuskom Ministarstvu vanjskih poslova izrazili su zabrinutost zbog pograničnih sukoba te su pozvali sukobljene strane da poštuju primirje i poduzmu mjere za smanjivanje tenzija i izbjegavanje novih incidenata.[19]
  • - Predsjednik Gruzije Giorgi Margvelašvili izrazio je zabrinutost zbog situacije u "bratskim zemljama". Povzao je na sprječavanje eskalacije sukoba u regiji i pozvao na uspostavljanje dijaloga između Armenije i Azerbajdžana. Gruzijski predsjednik vlade, Irakli Garibašvili, izrazio je nadu da će Armenija i Azerbajdžan postići primirje.[20] Ministrica vanjskih poslova, Maja Pandzikidze, izrazila je duboku zabrinutost zbog pograničnih sukoba, i izrazila nadu Gruzije da će sukobljene stane razmotriti sklapanje primirja.[21] Zamjenik ministrice vanjskih poslova David Zalkaliani izjavio je kako sukob u regiji nije u gruzijskom interesu i izrazio nadu da će sastanak Sargsjana i Əliyeva u Sočiju biti uspješan.[22]
  • - Glasnogovornica iranskog Ministarstva vanjskih poslova, Marizije Afham, izjavila je kako za sukob oko Gorskog Karabaha ne postoji vojno rješenje te je pozvala Armeniju i Azerbajdžan na pregovore. Ministarstvo poslova izrazilo je žaljenje zbog poginulih.[23] Ministar komunikacija i informacijskih tehnologija, Mahmud Vaezi, sastao se s azerskim predsjednikom İlhamom Əliyevim 5. kolovoza,[24] te je izrazio je sućut zbog poginulih azerskih vojnika i podržao teritorijalni integritet Azerbajdžana.[25]
  • - Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova, sukobljene strane pozvane su da se suzdrže od nasilja.[26] Ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, izrazio je zabrinutost, te neutralnost, izjavivši da se strane međusobno optužuju za početak sukoba, što se "događalo i ranije".[27]
  • - Iz američkog Državnog tajništva izrazili su sućut obitelji poginulih vojnika i pozvali sukobljene strane da razmotre primirje.[28] Zamjenica državnog tajnika Jen Psaki također je izjavila kako rješenje sukoba ne može biti vojno.[29]

Međunarodne organizacije

[uredi | uredi kôd]
  • UN - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-mun pozvao je sukobljene strane da se suzdrže od nasilja i da razmotre sklapanje primirja te da poštuju mirovni sporazum iz 1994.[35]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Հայ քաղաքազետները «Russia Today»-ի իրենց հոդվածում քննադատում են Բաքվի ռեժիմն ու նրան զինող միջազգային հանրությանը (na armenskom). Armenpress, 9. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  2. За неделю в зоне Карабахского конфликта погибли 24 человека (na ruskom). Gazeta, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  3. Армения заманивает Азербайджан на тропу войны? (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 1. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  4. a b Soldiers killed as tensions rise in disputed Nagorny Karabakh (na engleskom). Deutsche Welle, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  5. a b ՌԴ դեսպանը կոչ անում վերպականազնել հրադադարի ռեժիմն ու ԼՂ հակամարտության հարցյան հարցը լուծել խաղաղ ճանապարհով (na armenskom). Armenpress, 2. kolvoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
  6. Новая диверсия в зоне нагорно-карабахского конфликта: четверо погибших (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  7. Армения нарушила режим прекращения огня 190 раз за сутки – Минобороны Азербайджана (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  8. ԼՂՀ ՊԲ-Ն հերքում նվազ կորուստների մասին ադրբեջանական «ագիտարոպի» հայտարարութճունները (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  9. Ադրբեջանական հերթական դիվերսիան է կանխվել. հակառակորդը զոհ ունի (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  10. На линии соприкосновения войск убит солдат ВС Азербайджана. Vestnik Kavkaza, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  11. Ադրբեջանցի դիվերսանտների պետք է պատժվեն օրենքի ողջ խստությանբ. Սեյրան Օհանյան (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  12. В Товузском районе азербайджанская армия предотвратила проникновение армянской диверсионнной группы (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 7. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  13. Առաջին դեպքը չէ, որ հայ գյուղացուն Ադրբեջանում սպանում են. ԱԳՆ վարչության պետ (na armenskom). Armenpress, 8. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  14. Ադրբեջանի ՊՆ-ը հայտնում է հայ գերու մաիվան մասին (na armenskom). Armenpress, 8. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  15. Desetak ljudi poginulo u sukobima oko sporne regije, Rusija traži od Armenije i Azerbajdžana mirno. Index.hr, 10. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  16. Alijev i Sargsjan nadaju se kompromisnom i mirnom rešenju (na srpskom). Blic, 10. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  17. Мир встревожен диверсиями в зоне нагорно-карабахского конфликта (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  18. ԵՄ-Ն կոչ է անում ԼՂ հակամարտություն կողմերին զերծ մնալ հրադադարի ռեժիմի խախտումներից (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
  19. Ֆրանսիայի ԱԳՆ-Ն հիշեցրել է, որ ԼՂ հակամարտությունը պետք է լուծվի միայն բակակցությունների միջոցով (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
  20. Վրաստանի նախագահի ու վարչապետն անհանգստացած են հայ-ադրբեջանական սահնանին տիրող հրավիճակով (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
  21. Грузия обеспокоена обострением ситуации в зоне нагорно-карабахского конфликта (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  22. Վրաստանի ԱԳ փոխնախարարը համոզված է, որ Սսչիում կայանալիք Սարգսյան Ալիև հանդիպումը հաջողությանբ կասակվի (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  23. Իրանի ԱԳՆ-Ն արծագանքել է լեռնային Ղարաբաղի հակամարտություն սրագմանը (na armenskom). Armenpress, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 8. kolovoza 2014.
  24. Глава Минсвязи Ирана был принят президентом Азербайджана (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  25. Тегеран выразил Баку соболезнования в связи с гибелью военнослужащих (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  26. Нагорно-карабахский конфликт напомнил о себе миру (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  27. Ильхам Алиев и Серж Саргсян встретятся в Сочи с Владимиром Путиным (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  28. США призвали Азербайджан и Армению соблюдать режим прекращения огня (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  29. ԱՄՆ-ը սատարում է Հայաստանի եւ Ադրբէջանի նախագահների հանդիպման անցկացմանը (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
  30. Давутоглу выразил соболезнования семьям погибших азербайджанских военнослужащих (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 2. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  31. Турецкая армия поддержала Азербайджан (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 4. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.
  32. Միացյալ Թագավորությունն անհանգստացած է ԼՂ հիմնախնդրի շուրջ լարվածության սրացմանբ (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
  33. Սերյան Օհանյան ու ՄԹ դեսպանը վերահաստատելեն ԼՂ հակամարտությունը բացառապես խադադ ուղով լուծելու դիրքորոշումը (na armenskom). Armenpress, 6. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  34. Минская группа ОБСЕ призвала Армению и Азербайджан к миру (na ruskom). Vestnik Kavkaza, 3. kolovoza 2014. Pristupljeno 6. kolovoza 2014.
  35. ՄԱԿ-ի գլխավոր քարտուղարը կոչ արել պահպանել գինադադարը լեռնային Ղարաբաղի հակամարտության գոտում (na armenskom). Armenpress, 5. kolovoza 2014. Pristupljeno 7. kolovoza 2014.
  36. Եխ գլխավոր քարտուղարը ողջունել է Սոչիի հանդիպումը (na armenskom). Armenpress, 10. kolovoza 2014. Pristupljeno 11. kolovoza 2014.