Sutorina

Sutorina
Država	Crna Gora
Regija	Boka kotorska
Općina/grad	Herceg-Novi
Najbliži veći grad	Herceg-Novi
Visina	0 m
Koordinate	42.4736°N 18.4739°E / 42.4736; 18.4739
Stanovništvo
• Naselje	746
Vremenska zona	CET (UTC+1)
• Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Pozivni broj	+382 88
Autooznaka	HN
Sutorina Sutorina na zemljovidu Crne Gore

Sutorina (crnog. ćiril. Суторина) je selo na jugoistoku Crne Gore, u blizini granice s Hrvatskom i tri kilometra od Jadranskog mora u Igalu.

Područje Sutorine

Obala duga 5 nmi (9,3 km) na zapadnom ulazu iz Vitaljine u Boku kotorsku od rta Konfin do Igala, također je poznata kao Sutorina, a uključuje Sutorinsku dolinu sa šest gradova i sela: Igalo, Sutorinu, Sušćepan, Prijevor, Ratiševinu i Kruševice, odnosno područje veličine 83,7 km² prema podatcima Udruženja geografa u BiH.

Okolno područje, uključujući i mali dio jadranske obale, nazvan je po svetoj Ireni. Nakon raspada SFR Jugoslavije, područje se nalazi u Crnoj Gori.

Demografija

Prema posljednjem potvrđenom popisu pučanstva provedenom u Crnoj Gori, u Sutorini je bilo 622 stanovnika.

nacionalni sastav Sutorine, 2003.
nacionalnost				broj
Srbi			402 (66,23 %)
Crnogorci			132 (21,74 %)
Hrvati			5 (0,82 %)
Hercegovci			4 (0,66 %)
Jugoslaveni			2 (0,33 %)
ostali, neizjašnjeni i nepoznati			62 (10,21 %)

Granični spor

Podrobniji članak o temi: Sutorinski spor

Do 2015. godine, postojao je granični spor između Crne Gore i Bosne i Hercegovine oko suvereniteta nad područjem Sutorine. Od Berlinskog kongresa 1878. područje Sutorine bilo je u sastavu Bosne i Hercegovine u sastavu Austro-Ugarske i kasnije Kraljevine Jugoslavije, da bi nakon Drugog svjetskog rata 1947. postalo dijelom SR Crne Gore u okviru FNR/SFR Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije kontrolu nad teritorijem zadržala je Crna Gora, ali su neki bosanskohercegovački dužnosnici tvrdili da je prijenos teritorija bio nezakonit, osporavajući crnogorski suverenitet nad tim područjem. Godine 2015. dvije su države postigle sporazum kojim je Crnoj Gori potvrđen suverenitet nad spornim teritorijem.

Izvori

Citati

Knjige

• Henry G. Blake, Duško Topalović, The Maritime Boundaries of the Adriatic Sea, Durham: IBRU, 1996. ISBN 9781897643228.