Vitaljina
Vitaljina | |
---|---|
Vitaljina na zemljovidu Hrvatske | |
Država | ![]() |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/Grad | Konavle |
Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
Nadmorska visina | 150 m |
Zemljopisne koordinate | 42°26′28″N 18°28′48″E / 42.44112°N 18.47994°E |
Stanovništvo (2001.) | |
- Ukupno | 242 |
Stanovništvo (2011.) | |
- Ukupno | 211 |
Broj stanovnika Vitaljina (Konavle, Dubrovačko-neretvanska) [uredi] | |
2001. | 242 |
2011. | 211 |
2021. | 153 |
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022. | |
Pošta | 20218 Pločice |
Pozivni broj | 020 |
Autooznaka | DU |
Vitaljina
|
Vitaljina je najjužnije hrvatsko naseljeno mjesto, smješteno u općini Konavle.
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Vitaljina je smještena na krajnjem jugu Hrvatske, udaljena oko 2km od poluotoka Prevlaka, a u svom sastavu ima pet zaseoka: Bezboge, Mitrovići, Misletići, Donji Kraj i Gornji Kraj.
Naziv[uredi | uredi kôd]
Naziv je dobila po antičkom nalazištu Vitoš-gradu.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Tijekom Domovinskog rata Vitaljina je bila prvo mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na koje je izvršen napad u noći 23. rujna.[2] Nakon napada Vitaljinu su okupirali JNA i četničke postrojbe te je mjesto uskoro u potpunosti bilo uništeno, opljačkano i spaljeno.
U mjestu postoje crkva Sv. Spasa i kapelica Sv. Nikole.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo u Vitaljini se zasniva na poljodjeljstvu.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
U Vitaljini, prema popisu stanovnika iz 2011. godine, živi 211 stanovnika uglavnom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.[3]
broj stanovnika | 335 | 359 | 392 | 497 | 492 | 518 | 422 | 565 | 423 | 379 | 360 | 340 | 316 | 300 | 242 | 211 | 153 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
Šport[uredi | uredi kôd]
- NK Vitoš Vitaljina (ugašen)
Unutarnje poveznice[uredi | uredi kôd]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- blog.migk.hr, Blog Muzeja i galerija Konavala - Najjužnija hrvatska zemlja visokih preslica i bogate povijesti, objavljeno 5. rujna 2020., pristupljeno 26. siječnja 2021.
- ↑ Bojanovski, I., Epidauritana archeologica I., // Dubrovački horizonti godina XVIII, br. 26. / ur. Josip Lučić, ISSN 0418-7925. Zagreb : Društvo Dubrovčana i prijatelja dubrovačke starine u Zagrebu, 1986., str. 43.
- ↑ Dubrovnik - Grad biser u hrvatskoj kruni (PDF) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 7. ožujka 2010. Pristupljeno 23. svibnja 2012. journal zahtijeva
|journal=
(pomoć) - ↑ DZS - Popis stanovništva 2011. godine
|