Sveti Juraj (otok kod Vrsara)
| Sveti Juraj | |
|---|---|
| Otok | |
.jpg) | |
| Položaj | |
| Koordinate | 45°08′58″N 13°35′40″E / 45.14944°N 13.59444°E |
| Smještaj | Jadransko more |
| Država | Hrvatska |
| Otočje | Vrsarsko otočje |
| Fizikalne osobine | |
| Površina | 0,112408 km2[1][2][3] |
| Duljina obale | 1,733 km[1][2] |
| Stanovništvo | |
| Broj stanovnika | nenaseljen |
  Sveti Juraj Sveti Juraj na zemljovidu Istarske županije  | |
Sveti Juraj je nenaseljeni otočić uz zapadnu obalu Istre, u blizini Vrsara.[4] Prirodni je maritimni štit luke Vrsar od otvorenog mora i osobito je važan kao prirodna zaštita vrsarske luke te svih plovila koja se tu nalaze.[5]
Površina otoka je 112.408 m2,[1][2][3] duljina obalne crte 1733 m,[1][2] a visina 36 metara.[3]
Prema Zakonu o otocima, a glede demografskog stanja i gospodarske razvijenosti, Sveti Juraj je svrstan u "male, povremeno nastanjene i nenastanjene otoke i otočiće" za koje se donosi programe održivog razvitka otoka.[6][7][8][9]
U Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, svrstan je pod otočiće. Pripada općini Vrsar.[2]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi put spominje se i povijesnim zapisima kao „Orsera sull'insula“ u 3. stoljeću.[5] Na otočiću se u starim vremenima nalazio kamenolom, a ostale arhitektonske modifikacije terena pokazatelji su rane naseljenosti otoka.[5] Povjesničari umjetnosti smatraju da je od kamena koji je odlomljen s vrha Svetog Jurja sazidana monumentalna monolitna kupola mauzoleja istočnogotskog kralja Teodorika Velikog u Raveni.[10]
Znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Na otoku je crkvica sv. Jurja koja je građena u starohrvatsko doba, čega su pokazatelj tragovi hrvatskog pletera, koji su i pokazatelj nacionalnog sastava stanovništva u vrijeme kada je crkvica građena. Crkvica je izgrađena na prirodnoj stijeni. Specifična je po dvjema unutarnjim, tipično ranokršćanskim apsidama. Temeljito je obnovljena i ponovno posvećena 1996. godine.[5] Na blagdan Sv. Jurja 23. travnja Vrsarani hodočaste ribarskim brodicama na otok Sv. Jurja. Sudionici hodočašća po dolasku na otok kreću u procesiju po uređenoj šetnici oko otoka uz molitvu krunice i pjevanje prigodnih pjesama. Nakon procesije slijedi misno slavlje ispred crkve sv. Jurja.[5]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Tea Duplančić Leder, Tin Ujević, Mendi Čala. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32. 10.15291/geoadria.127. Pristupljeno 7. studenoga 2020.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ↑ a b c d e Pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića (PDF). Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. rujna 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ a b c Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
- ↑ Vrsar | Hrvatska enciklopedija
- ↑ a b c d e Istarski.hr Vrsar: Hodočašćem na otok Sv. Jurja otvorena turistička sezona, 27. travnja 2015.
- ↑ Zakon o otocima, Narodne novine br.: 34, 09. travnja 1999.
- ↑ Uredba o dopuni Zakona o otocima Narodne novine br.: 149, 31. prosinca 1999.
- ↑ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, Narodne novine br.: 33, 24. ožujka 2006.
- ↑ Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o otocima, Narodne novine br.: 33, 24. ožujka 2006.
- ↑ Napušteni kamenolomi
- Nautički Vodič Jadrana, Jugoslavenski Leksikografski Zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, svibanj 1990.