Vrsar

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Vrsar. Za hrvatski otok u Jadranu, pogledajte Vrsar (otok).
Vrsar
Coats of arms of None.svg
Vrsar na karti Hrvatska
Vrsar
Vrsar
Vrsar na karti Hrvatske
Koordinate: 45°09′N 13°37′E / 45.15°N 13.61°E / 45.15; 13.61
Županija Istarska
Načelnik općine Franko Štifanić (IDS)
Naselja u sastavu općine Begi, Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići, Marasi, Vrsar
Površina 24 km²
Stanovništvo (2001.) 1.872
Poštanski broj 52450
Vrsar, Istria, Croatia.jpg
Obala u Vrsaru

Vrsar (tal. Orsera) je općina u Hrvatskoj, u Istarskoj županiji. Vrsar je ribarsko i turističko mjesto na zapadnoj obali Istre, sa 2700 žitelja.

Luka u Vrsaru.

Općinska naselja[uredi VE | uredi]

Općina obuhvaća 9 naselja (stanje 2006.), to su: Begi, Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići, Marasi i Vrsar. Do 2006. Funtana je pripadala općini Vrsar.[1][2] Područje općine Vrsar dijele dvije župe, župa sv. Martina biskupa Vrsar, koja obuhvaća naselja Brostolade, Kapetanova Stancija, Stancija Valkanela, Vela Stancija, Sv. Martin i Vrsar, i na župu sv. Andrija apostola Gradina, koja obuhvaća naselja Begi, Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići, Marasi, a čiji župnik upravlja iz Vrsara.[3]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Smješten je na 54 m visokom brežuljku uz more, na samom ušću Limskog kanala. Stari Vrsar nastao je na vrhu brežuljka, a poslije se širio po obroncima. Današnji Vrsar koji se bazira na turizmu razvija se uz more. Ispred Vrsara nalazi se Vrsarsko otočje koje se sastoji od 18 otočića i hridi: Figarolice, Galinera, Galopona, Gustog školja, Koversade, Lakala, Longe (Lunga), Orlandina, Salamona 2, Salamona 1, Sv. Jurja, Tufa, Zavate i dr. Sa sjeverne strane lučicu štiti poluotok Montraker.[1] Znamenitost vrsarskog akvatorija su pličine Velika, Mramori, Koversada (na zemljovidima Kuvrsada), Lim i Fujaga, koje su omiljena ronilačka odredišta.[3][4] [5][6]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Vrsarski kraj naseljen je još u prapovijesti. Potom ovamo dolaze Histri i Liburni. Do konca 1. st. pr.Kr. Rimljani su sasvim pokorili Histre i Liburne. Rimska vlast nije zatrla naselje koje je ovdje postojalo prije dolaska Rimljana. Ali, nedugo po rimskom osvajanju, niklo je novo, primorsko naselje podno brežuljka. Imalo je privatne i javne zgrade te villae rusticae. Osobito je procvalo u kasnoj antici. Nije bio obično selo (vicus), nego pravo trgovište za ratarske i stočarske proizvode. Razvitku trgovine pogodovala je relativna blizina Ravenne i rimske ceste Via Flavia.

U starim latinskim dokumentima ime Vrsara nalazimo kao Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria... Imenom se označavalo ne samo naselje, nego i cijela obala između Funtane i Lima. Jezikoslovci misle da je ime od staromediteranske riječ "ur" (izvor). Vezu treba tražiti u drevnim pomorcima koji su se opsrkbljivali pitkom vodom na obali između Funtane i Vrsara. Pod ovim imenom Vrsar nalazimo u rimskom i bizantskom dobu. Kršćanstvo se u Vrsaru širi u 2. i 3. stoljeću, a u 4. stoljeću već je bio važnim starokršćanskim središtem uz Poreč i Pulu. Podjelom Rimskog Carstva Vrsar dolazi pod Zapadno Rimsko Carstvo. U njegovu je sastavu sve do 476. i njegova pada. Poslije pada njime vladaju Goti. Bizantski car Justinijan osvaja ove krajeve i pripaja ih 538. Istočnom Rimskom Carstvu, čijem dijelom ostaju do osmog stoljeća. Tijekom tog vremena Hrvati dolaze u vrsarski kraj. Dolinom Drage prodrijeli su iz unutrašnjosti Istre. Između 599. i 611. godine zauzeli su i razorili Vrsar, rastjeravši stare Romane. Iz tog vremena su arheološki nalazi slavenske keramike koji svjedoče o prisustvu Hrvata u Vrsaru. Vrsarska starokršćanska bazilika iz 4. stoljeća, jedna od najstarijih na istarskom poluotoku napuštena je, a na njenom mjestu pronađena je mlinica. Bizantska je vlast ostala, a novi upad bila je provala Langobarda koji su ovaj kraj držali pod svojom vlašću 751.-774. Bizantska vlast vrsarskim krajem prestaje franačkim osvajanjem 788. godine. U drugoj polovici 8. stoljeća podignuta je romanička bazilika sv. Marije od Mora na mjestu gdje se u rimsko doba nalazila veća zgrada, vjerojatno, villa rustica ili seoski dvorac s gospodarskim zgradama. [7] Nova bazilika podignuta je u neposrednoj blizini starokršćanske bazilike iz 4. stoljeća, koja se danas nalazi u kamenom i zidom ograđenom dvorištu, pokriveni zemljom.[8] U 9. stoljeću podignut je prvi kaštel u Vrsaru i o njemu malo znamo. U diplomatici od 12. stoljeća nalazimo vrsarski kaštel pod nazivom castrum Ursariae, premda ovaj pojam označava i najužu utvrđenu rezidencijalnu jezgru staroga grada koja se nalazila unutar zidina. Porečki biskup Oton (1256.-1282.) preuredio je prvi kaštel. Na mjestu starije manje i skromnije romaničke palače podignut je drugi kaštel. Razvio se iz kasnoantičkog, odnosno ranosrednjovjekovnog zbjega refugium. Sjedište je Vrsarske grofovije i mjesto u kojemu je porečki biskup sastavio brojne isprave od presudne važnosti za povijest Vrsara i Vrsarštine u srednjem i novom vijeku, a također je bio mjesto u koje se porečki biskup sklanjao za ratova, epidemija i nesigurnih vremena.[8][9]

Do 1420. bio je pod vlašću pazinskih grofova. Od 1420. do 1797. pod vlašću je Mletaka, da bi potom pripao Austriji. Poslije prvog svjetskog rata pripao je Italiji. Dan nakon kapitulacije Italije izbio je opći ustanak naroda Istre. Oslobođena je skoro cijela Istra. Pazinskim odlukama od 13. rujna 1943. Istra se ujedinjena s maticom Hrvatskom s kojom je bila u Jugoslaviji. U mjesecima uoči pada Italije istarski Talijani iseljavaju u Italiju što se dogodilo i u Vrsaru. Priključenjem Istre Hrvatskoj 1943. godine proces se nastavio. Većina je Talijana i dio Hrvata odselio u Italiju i druge zapadne zemlje. Vrsar je bio gotovo napušten. U nj se doseljavaju obitelji iz Dalmacije uglavnom s otoka Brača i ostatka Istre. [1] Godine 1964. Limski zaljev prepoznat je kao značajni krajobraz te je stavljen pod državnu zaštitu.[3] Od 1991. Vrsar je dio samostalne Hrvatske.

Vrsar u Domovinskom ratu[uredi VE | uredi]

Dana 21. prosinca 1991. godine JNA je sa čak sedam borbenih zrakoplova MIG 21, raketirala i bombardirala sa kasetnim bombama aerodrom "Crljenku" u Vrsaru, te ugasila život Dragutina Barića, i njegovog kolege Stipana Liovića, Sabida Huskića i Dragana Garvana iz Vrsara.[10]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Turizam. U Vrsaru se nalazi nautička marina.[1] U povijesti je Vrsar bio poznat po kamenolomima koji su osobito bili eksploatirani za vrijeme mletačke vlasti. Talijanske je gradove tijekom renesanse i baroka krasio prepoznatljivi kvalitetni kamen iz Vrsara - "pietra di Orsera", odnosno sivi kamen ili surac. Poznati kipari su iz Mletaka dolazili ovamo po kamen, kao Leonardo Tagliapietra i Antonio Rizzo.[11] Vadio se na otočiću Svetog Jurja, na Gavanovom vrhu, na briježuljku sjeveroistočno od Vrsara, gdje su danas napušteni kamenolomi. Kamenolom Montraker je obnovljen i danas se u njemu održava međunarodna ljetna kiparska škola. [11]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

OŠ "Vladimir Nazor" OGŠ "Slavko Zlatić"

Turizam[uredi VE | uredi]

Vrsar je poznato turističko mjesto na zapadnoj obali Istre s bogatom turističko-ugostiteljskom ponudom. Maistra d.d. je glavni nositelj te ponude s najboljim hotelom u Vrsaru, hotel Pineta; ekskluzivnim turističkim naseljima: Belvedere, obnovljen u 2005. godini, Petalon, renoviran u 2004. godini, Funtana s brojnim sadržajima za obitelji i turističko naselje Riva te kampovima Porto Sole i Valkanela. U Vrsaru se nalazi i čuveni Maistrin Naturistički park Koversada, na svjetskom glasu kao prvi i najveći te vrste u Europi s renoviranim apartmanima, Villasima i kampom.

Panorama Vrsara
Magnify-clip.png
Panorama Vrsara

Kultura[uredi VE | uredi]

Generalni urbanistički plan Vrsara napravio je hrvatski prostorni planer i urbanist Neven Kovačević.[12][13] Sjeverno od Vrsara uz cestu prema Funtani nalazi se park skulptura Dušana Džamonje pokraj njegova ateljea-ljetnikovca.[11] Pokraj Vrsarskog kaštela nalazi se galerija poznatog hrvatskog slikara Ede Murtića.[8]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Vrsar

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P parthenon.svg Nedovršeni članak Vrsar koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.