Svjetski dan moždanog udara

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara u Zagrebu 2011. godine

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada, a cilj je upozoriti javnost o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila, pravovremenog liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar, senzibilizirati širu javnost o čimbenicima rizika moždanog udara, podići razinu svjesnosti o prevenciji moždanog udara.

Tijekom godine oko 15 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od toga ih 6 milijuna umire od posljedica moždanog udara. Svake druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara. U dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok je kod trećine bolesnika onesposobljenost trajna.

U gradu Zagrebu, kao i u Hrvatskoj, moždani udar je na drugom mjestu po smrtnosti, kao i na razini Europe.

Moždani udar[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Moždani udar

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Moždani udarmože biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 85 % moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15 % moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile. Primarna prevencija moždanog udara obuhvaća mjere koje se poduzimaju s ciljem sprečavanja razvoja moždanog udara kod asimptomatskih osoba, a sekundarna prevencija odnosi se na identifikaciju i modifikaciju čimbenika rizika koji su doveli do bolesti kod bolesnika s preboljelim moždanim udarom ili TIA-om kako bi se spriječili recidivi.

Simptomi[uredi VE | uredi]

Najčešći simptomi moždanog udara su:

utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela, poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe, naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja, naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka, gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima, omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Upozoravajući znaci[uredi VE | uredi]

Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.

Čimbenici rizika za nastanak moždanog udara[uredi VE | uredi]

Razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno su povezani s incidencijom moždanog udara koje se nazivaju čimbenici (faktori) rizika za nastanak moždanog udara. Razlikuju se čimbenici rizika na koje se može djelovati i oni na koje se ne može djelovati.

Čimbenici rizika na koje se ne može utjecati:

  • dob, spol, rasa
  • nasljeđe
  • moždani udar u obiteljskoj anamnezi
  • podatak o prethodnom moždanom udaru i/ili prethodnim tranzitornim ishemijskim atakama.

Čimbenici rizika na koje se može utjecati – povezani su sa stilovima života:

Bolesti i stanja[uredi VE | uredi]

arterijska hipertenzija, srčane bolesti (fibrilacija atrija i ostale srčane aritmije, bolesti srčanih zalistaka, značajna stenoza karotidnih arterija...), tranzitorne ishemijske atake (TIA), povišen kolesterol, šećernu bolest, hiperhomocistinemija, hiperkoagulabilnost, povišen hematokrit i stanja hiperviskoznosti krvi, vaskulitisi.

Dvije glavne strategije za prevenciju moždanog udara[uredi VE | uredi]

“Masovni prilaz” naglašava modifikaciju stila života, kako bi se postigla umjerena redukcija u razini čimbenika rizika kod svih pojedinaca u populaciji. Primjer uključuje odgovarajuću dijetu za smanjenje visokog tlaka, kolesterola i razine masti u hrani, ograničenje potrošnje teških alkoholnih pića, prestanak pušenja, te promoviranje zdravog načina života u ciljnoj populaciji.

“Pristup bolesnicima visokog rizika” identificira osobe s visokim razinama faktora rizika u zajednici. U principu je ovdje potrebno specifično individualno liječenje za značajnije sniženje postojećih čimbenika rizika ugroženog bolesnika.

Masovni pristup primjenjuje se pretežno u primarnoj, a pristup visokog rizika pretežno se primjenjuje u sekundarnoj prevenciji, no oba pristupa se komplementarni u uspješnoj prevenciji moždanog udara.

Izvori[uredi VE | uredi]

ZJZ dr Andrija Stampar Zagreb 18102012 4 roberta f.jpg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s internetskih stranica Zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar. Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku.

Esculaap4.svg    Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija.
Ne provodite liječenje bez konzultiranja liječnika!