Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici

Izvor: Wikipedija
Marcell Jacobs na 60 m na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u atletici 2022.

Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici međunarodno je atletsko natjecanje koje organizira Međunarodni atletski savez ( IAAF) od 1985.

Nakon održavanja 1. Svjetskog prvenstva u atletici 1983. godine, Međunarodni atletski savez odlučio je organizirati Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici. Prvi put je organizirano u Parizu 1985. Izraz Svjetsko dvoransko prvenstvo koristi se od 1987. godine te se stoga numeracija prvenstva računa od natjecanja koje se održalo 1987. godine u Indianapolisu. Od 1987. do 2003. održavala su se svake dvije godine, a potom odmah 2004. i ponovno svake dvije godine, naizmjenično sa Svjetskim prvenstvima na otvorenom. Ponovno se održavaju svake godine od 2024. godine. Svjetsko dvoransko prvenstvo trebalo se održati u Nanjingu u Kini 2020.[1] i 2023.[2] ali oba puta odgođeno je zbog pandemije COVIDA-19. U planu je 2025. godine.

Hrvatska ima 2 zlata, 1 srebro i 3 bronce (do 2024.)

Pregled prvenstava[uredi | uredi kôd]

Broj Godina Grad Zemlja Datum Mjesto održavanja Broj natjecanja Zemlje Sportaši Najuspješnija država
1985. Pariz Francuska 18.–19. siječnja 1985. Palais Omnisports de Paris-Bercy 24 69 319 Istočna Njemačka
1 1987. Indianapolis SAD 6.–8. ožujka 1987. Hoosier Dome 24 85 419 Sovjetski Savez
2 1989. Budimpešta Mađarska 3.–5. ožujka 1989. Budapest Sportcsarnok 24 62 373 Sovjetski Savez
3 1991. Sevilla Španjolska 8.–10. ožujka 1991. Palacio Municipal de Deportes San Pablo 26 80 518 Sovjetski Savez
4 1993. Toronto Kanada 12.–14. ožujka 1993. SkyDome 27 93 537 Rusija
5 1995. Barcelona Španjolska 10.–12. ožujka 1995. Palau Sant Jordi 27 131 594 Rusija
6 1997. Pariz Francuska 7.–9. ožujka 1997. Palais Omnisports de Paris-Bercy 28 118 712 SAD
7 1999. Maebasi Japan 5.–7. ožujka 1999. Green Dome Maebashi 28 115 451 SAD
8 2001. Lisabon Portugal 9.–11. ožujka 2001. Pavilhão Atlântico 28 136 510 SAD
9 2003. Birmingham UK 14.–16. ožujka 2003. National Indoor Arena 28 131 583 SAD
10 2004. Budimpešta Mađarska 5.–7. ožujka 2004. Budapest Sports Arena 28 139 677 Rusija
11 2006. Moskva Rusija 10.–12. ožujka 2006. Olimpijski stadion u Moskvi 26 129 562 Rusija
12 2008. Valencia Španjolska 7.–9. ožujka 2008. Luis Puig Palace 26 147 574 SAD
13 2010. Doha Katar 12.–14. ožujka 2010. ASPIRE Dome 26 146 585 SAD
14 2012. Istanbul Turska 9.–11. ožujka 2012. Ataköy Athletics Arena 26 171 629 SAD
15 2014. Sopot Poljska 7.–9. ožujka 2014. Ergo Arena 26 134 538 SAD
16 2016. Portland SAD 17.–20. ožujka 2016. Oregon Convention Center 26 137 487 SAD
17 2018. Birmingham UK 2.–4. ožujka 2018. National Indoor Arena 26 144 632 SAD
- 2020. Nanjing Kina Odgođeno zbog pandemije COVIDA-19
18 2022. Beograd Srbija 18.–20. ožujka 2022. Štark Arena 26 137 680 Etiopija
- 2023. Nanjing Kina Odgođeno zbog pandemije COVIDA-19
19 2024. Glasgow UK 1.–3. ožujka 2024. Emirates Arena 26
20 2025. Nanjing Kina 21.–23. ožujka 2025. Nanjing's Cube

Izvori[uredi | uredi kôd]