Njemačka Demokratska Republika

Njemačka Demokratska Republika
Deutsche Demokratische Republik
← 1949. – 1990. →
Grb Zastava
Himna
Auferstanden aus Ruinen
Glavni grad	Istočni Berlin
Jezici
njemački
Vladavina
socijalistička država
Šef države
Wilhelm Pieck	1949. – 1960.
Walter Ulbricht	1960. – 1973.
Willi Stoph	1973. – 1976.
Erich Honecker	1976. – 1989.
Egon Krenz	1989.
Manfred Gerlach	1989. - 1990.
Sabine Bergmann-Pohl	1990.
Šef Vlade
Otto Grotewohl	1949. – 1964.
Willi Stoph	1964. – 1973.
Horst Sindermann	1973. – 1976.
Willi Stoph	1976. – 1989.
Hans Modrow	1989. – 1990.
Lothar de Maizière	1990.
Legislatura
Volkskammer
Povijest
hladni rat
7. listopada 1949. osnovana
25. rujna 1990. Konačna Odluka
3. listopada 1990. ponovno ujedinjenje Njemačke
Površina
1990.	108333 km2
Stanovništvo
1990.	16111000
Valuta	istočnonjemačka marka (DDM)
Pozivni broj	37
Internetski nastavak	.dd
Prethodnice Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj Nasljednice Njemačka

Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.

DR Njemačka proglašena je u sovjetskom dijelu Berlina 7. listopada 1949. Puni suverenitet dobila je 1945., ali sovjetske su trupe stupile na njezin teritorij poslije dogovora u Potsdamu, kao odgovor američkoj nazočnosti u Zapadnoj Njemačkoj tijekom hladnog rata. DR Njemačka bila je članica Varšavskog ugovora. Poslije izbora, ujedinila se sa Saveznom Republikom Njemačkom 1990. godine. Kao takva je postala i dio Europske unije i NATO saveza.

Povijest

Na kraju Drugog svjetskog rata, na Potsdamskoj konferenciji 1945., pobjedničke države: Francuska, Velika Britanija, Sjedinjene Države i Sovjetski Savez odlučile su podijeliti Njemačku u četiri okupacijske zone. Svaka država bi kontrolirala određeni dio Njemačke dok se njen suverenitet ne reorganizira.

Područje Istočne Njemačke je prvobitno bilo naseljeno Slavenskim narodom Vendima, a Njemačka ju je osvojila u srednjem vijeku. Novoosvojeno područje je organizirano u obliku njemačkih feudalnih država na slavenskim zemljama. Kretanja raznih naroda po njenom području su značajno utjecala na etnički sastav Istočne Njemačke. Veći dio Istočne Njemačke je bio dio Kraljevine Prusije.

U imperijalističkoj Njemačkoj i Weimarskoj Republici, područja koja su pripadala Istočnoj Njemačkoj su se nalazile u središnjem dijelu države. To područje se nazivalo "Mitteldeutschland" (Srednja Njemačka), dok su "istoku" pripadale provincije kao što su istočna Pomeranija, istočni Brandenburg, Šlezija i Istočna i Zapadna Prusija. Tijekom Drugog svjetskog rata, saveznici su na konferenciji na Jalti odlučili da poslijeratna granica Poljske bude pomaknuta zapadnije prema rijeci Odri, dok bi se sovjetska granica također pomaknula zapadnije prema poljskim područjima.

Razgovori na Jalti i u Potsdamu su znatno utjecali na buduće okupacijske granice i administraciju poslijeratne Njemačke, koja je potpala pod četiri sile pobjednice (Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i SSSR). Države Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Brandenburg, Saksonija, Saska-Anhalt, Tiringija i Berlinski istočni sektor su potpali pod njemački sovjetski sektor. Ostatak područja Njemačke je podijeljen na tri dijela kojima su upravljale Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska. Teritorij pod njihovom upravom je konstituiran kao Savezna Republika Njemačka (SRN ili Zapadna Njemačka).

Istočna Njemačka je prihvatila socijalizam kao državno uređenje i postala je dio Varšavskog pakta, dok je Zapadna Njemačka postala liberalna parlamentarna republika i članica NATO-a. Prvi lider NDR-a je bio Walter Ulbricht. Ustav Istočne Njemačke je definirao državu kao "Republiku radnika i seljaka". Do 1949. godine Njemačka demokratska republika bila je federacija

17. lipnja 1953., prateći male plaće i izgradnju grandioznog bulevara (Staljinaleja) u Istočnom Berlinu, veliki broj građana na ulicama je stvorio demonstracije. Kasnije, tog dana Sovjetske trupe i tenkovi iznenada je počeo s hladnokrvnim ubijanjem demonstranata – bilo je najmanje 125 mrtvih. Ubrzo nakon podjele Njemačke, Berlin, bivši glavni grad Njemačke je podijeljen u četiri sektora. Istočni dio je potpao pod kontrolu Sovjetskog Saveza, do je zapadni raspodijeljen preostalim trima zapadnim silama pobjednicama.

Konflikt oko statusa Zapadnog Berlina je stvorio Berlinski zračni lift. Brz prosperitet Zapadne Njemačke i ekonomska stagnacija Istočne, naveli su veliki broj Nijemaca iz istočnog dijela Njemačke da pređu na zapad.

Izvori

Ovaj članak dio je niza o povijesti Njemačke

Rana povijest

Germanski narodi Migracijsko razdoblje Franačko Carstvo

Srednji vijek

Istočna Franačka Kraljevina Njemačka Sveto Rimsko Carstvo Ostsiedlung Kleinstaaterei

Stvaranje nacije

Rajnska konfederacija Njemačka konfederacija i Zollverein Revolucije u Njemačkoj 1848. Sjevernonjemačka konfederacija Ujedinjenje Njemačke

Njemački Reich

Njemačko Carstvo Prvi svjetski rat Weimarska RepublikaSarsko područje • Gdanjsk • Memelland • Austrija • Sudeti Treći Reich Drugi svjetski rat

Njemačka poslije 1945.

Okupacija OstgebieteIseljavanje NijemacaZapadna Njemačka • Saar • Istočna Njemačka Ponovno ujedinjenje Njemačke

Danas

Savezna Republika Njemačka

Ostale teme

Vojna povijest Njemačke Teritorijalne promjene Njemačke