Prijeđi na sadržaj

Tehničko veleučilište u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Tehničko veleučilište u Zagrebu
Zagreb University of Applied Sciences
Logo TVZ-a
Logo TVZ-a
Vrsta Veleučilište
Osnovano 27. svibnja 1998.
Dekan Jana Žiljak Gršić
Broj studenata 4300
Lokacija Vrbik 8a, Zagreb
Službena stranica

Tehničko veleučilište u Zagrebu (latinski: Polytechnicum Zagrabiense, engleski: Zagreb University of Applied Sciences) je najveće veleučilište u Hrvatskoj osnovano 27. svibnja 1998. godine.[1] Veleučilište izvodi stručne i specijalističke studije gdje pojedini studiji imaju puno dulju tradiciju, neki dulju od 40 godina.

TVZ obrazuje inženjere i specijaliste iz područja elektrotehnike, graditeljstva, informatike, računarstva, strojarstva, mehatronike te protetike i ortotike.

Veleučilište također organizira najveće studentsko natjecanje u izradi mobilnih, web i IoT rješenja u Hrvatskoj, poznato kao TVZ Mc2Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. studenoga 2021. (Wayback Machine)

Prvi rektor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu bio je Dragutin Ščap. Krajem 2006. na mjesto dekana izabran je Velimir Rajković. Dužnost dekana je kasnije obnašao Mladen Petričec, zatim Slavica Ćosović Bajić, potom Goran Malčić, a od 27. travnja 2021. dekanica je Jana Žiljak Gršić.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Odjel elektrotehnike, Konavoska ulica 2 u Voltinom naselju

Prva radna skupina, kojoj je u ime tadašnjega Ministarstva znanosti i tehnologije povjeren zadatak osmišljavanja projekta osnivanja politehničkoga visokog učilišta, osnovana je u studenomu 1996., a bila je sastavljena od dekana četiriju tehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bili su to: Marin Hraste, dekan Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije; Vjera Krstelj, dekanica Fakulteta strojarstva i brodogradnje; Antun Szavits-Nossan, dekan Građevinskog fakulteta; te Stanko Tonković, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Sljedeća radna skupina predložila je program po kojemu je nadnevak otvaranja Veleučilišta trebao biti 15. rujna 1997. godine.

U toj radnoj skupini (1997.) bili su: T. Filetin, M. Perić, V. Simović, I. Štern i A. Magzan kao predstavnik Više tehničke škole – Zagreb (VTŠZ).

Prvim Statutom Veleučilišta (14. srpnja 1998.) bili su predviđeni sljedeći stručni dodiplomski studiji:

  • elektrotehnike i elektronike,
  • graditeljstva,
  • informatičkog dizajna i menadžmenta,
  • kožarske i obućarske tehnologije,
  • cestovnoga, željezničkoga, riječnoga, zračnoga, poštanskoga i telekomunikacijskog prometa, te stručni studij aeronautike,
  • strojarstva i mehatronike,
  • dizajna i tehnologije tekstila i odjeće.

Veleučilišni odjeli su se razvili iz stručnih studija koji su se izvodili na matičnim visokim učilištima (fakultetima i višim školama). Elektrotehnički odjel se razvio iz VTŠZ; utemeljene 1961. pod nazivom Viša tehnička škola »Rade Končar«, koja je djelovala u sklopu Sveučilišta u Zagrebu.[2] Stručni dodiplomski studij informatike na Veleučilištu postoji od 1998. godine, a nastavak je studija koji je pokrenut 1994. kao dvogodišnji sveučilišni dodiplomski studij za hrvatske ratne vojne invalide, te za sveučilištarce koji studiraju po osobnim potrebama; u okvirima Studija poslovne informatike Sveučilišta u Zagrebu,[3] a graditeljski je odjel dio bivše Više građevinske škole u Zagrebu.

Ustroj

[uredi | uredi kôd]

Djelatnost Veleučilišta se obavlja u odjelima. God. 1998. postojali su: Elektrotehnički, Graditeljski, Informatički, Kemijsko-tehnološki (ne ustrojen), Prometni, Strojarski i Tekstilno-tehnološki odjel, a postojala je i mogućnost prerastanja odjela u veleučilišne škole (samostalne pravne osobe).

Danas djeluju:

  • Elektrotehnički odjel,
  • Graditeljski odjel,
  • Informatičko-računarski odjel, te
  • Strojarski odjel.

Studiji na TVZ-u

[uredi | uredi kôd]

Tehničko veleučilište u Zagrebu (TVZ) je visoko učilište koje u prvomu obrazovnom ciklusu izvodi trogodišnje stručne studije iz najvažnijih područja tehnike. U drugomu obrazovnom ciklusu veleučilište izvodi politehnički specijalistički diplomski studij u trajanju do dvije godine. Završetkom prvoga, trogodišnjeg ciklusa stječe se 180 ECTS bodova, a završetkom drugoga još 120 ECTS-a.

Studiji koji se trenutno izvode na TVZ-u su:

Elektrotehnika

  • Automatizacija i procesno računarstvo
  • Energetska elektrotehnika
  • Komunikacijska i računarska tehnika

Informatika

  • Informatički dizajn
  • Elektroničko poslovanje
  • Organizacija i informatizacija ureda

Računarstvo

  • Programsko inženjerstvo
  • Inženjerstvo računalnih sustava i mreža

Graditeljstvo

  • Visokogradnja
  • Niskogradnja
  • Građevinsko poduzetništvo
  • Okoliš u graditeljstvu

Strojarstvo

  • Proizvodnja
  • Mehatronika
  • Konstrukcija
  • Termotehničko inženjerstvo

Digitalna ekonomija

Digitalna forenzika i informacijska sigurnost

Nakon ili pri kraju studija na TVZ-u studenti i svi ostali mogu upisati tečajeve na jednoj od akademija koje djeluju u sklopu TVZ-a.

Na TVZ-u postoje dvije akademije:

  • Cisco akademija - Netakademija - Koja izvodi Cisco programe kao što su CCNA, CCNP, Network Security, IT Essentials, Unix, Linux itd.
  • IT Akademija izvodi Microsoft tečaje i ostale tečaje vezane za uporabu njihove programske podrške.
  • Unutar Cisco akademije pokrenuta je edukacija Java programiranja na dvije razine: početna (SCJP) i napredna (SCJD)

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Hlevnjak, Branka, (prir.); Ščap, Dragutin et al. Naših prvih deset godina : deseta obljetnica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu : 1998. – 2008., Tehničko veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 2009., ISBN 978-953-7048-10-5

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Uredba o osnivanju Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, Narodne novine, br. 75/98., 27. svibnja 1998., ISSN 1333-9273
    »Ova Uredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".«
  2. Сокол, Смилько. Загребский университет, Либер, Загреб, 1987. — 190 стр. (rus.)
    (Sokol, Smiljko. Zagrebački univerzitet, Liber, Zagreb, 1987., 190 str.)
  3. Tepeš, Božidar; Boras, Damir (ur.) Vodič kroz studij : Studij poslovne informatike : Upis i red predavanja za akademsku godinu 1996./97., Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 9.

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]