Tomo Čubelić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Tomo (Marijan) Čubelić (Zagreb, 6. listopada 1907. - Zagreb, 12. listopada 1986.) je bio hrvatski povjesničar i zemljopisac, predavač, aktivist i muzealac. Pisao je povijesne udžbenike, predavao noviju povijest.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Zagrebu. S roditeljima je u djetinjstvu preselio u Drvar. Još za djetinjstva se vratio u Zagreb. Ondje je završio klasičnu gimnaziju. Povijest i zemljopis u Zagrebu i Beču.

Posao je dobio u Bakru. Politički se rano angažirao. U SKOJ-u je od 1927., KPJ od 1928. i članom Komunističke stranke Njemačke dok je studirao u Berlinu. Režim kraljevine Jugoslavije ga je smatrao politički nepodobnim. Proglašenjem šestosiječanjske diktature vlasti su ga sudile, zatvarale i proganjale. Prosvjetne su ga vlasti po kazni poslale na službu daleko od doma, u Makedoniju, u Bitolu. Ondje je radio sve do pred rat, nakon čega se je uspio zaposliti u Čakovcu. Poslije proglašenja Banovine Hrvatske zaposlio se je na zagrebačkoj Trgovačkoj akademiji gdje je predavao povijest i zemljopis.

Tijekom rata surađivao je s antifašističkim pokretom u Zagrebu.

Poslije drugog svjetskog rata predavao je na dvjema trgovačkim akademijama. Neko je vrijeme bio kustosom u Povijesnom muzeju Hrvatske, a nakon toga predavao je noviju povijest u Zagrebu na Višoj pedagoškoj školi gdje je radio sve do mirovine.

Suosnivačem je i višedesetljetnim odbornikom Povijesnog društva Hrvatske, zaslužan za organiziranje brojnih seminara, skupova, ekskurzije i t.d. Popularizirao je povijesnu znanost, pa je među ostalim održao je brojna predavanja na radiju.

Bio je vanjskim suradnikom Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u samim početcima rada tog instituta.

Surađivao je u projektu hrvatskih i njemačkih povjesničara na usklađivanju udžbeničkog sadržaja koji se odnosio na noviju povijest.

Muzejska mu se djelatnost ističe po nekim postavljenim izložbama.

Prosvjeta ga pamti kao autora udžbenika povijesti i zemljopisa (Zemljopis Federativne Narodne Republike Jugoslavije) za više razrede osnovnih škola te za srednje škole (suautor za srednje škole Dragutin Pavličević) u školstvu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Autor je prvih udžbenika za usmjereno obrazovanje u Hrvatskoj. Udžbenik iz povijesti doživio mu je 12. izdanja (do 1986.) i prijevod na talijanski.

Znanstveno se bavio temom NOR-a u Hrvatskoj i u bivšoj Jugoslaviji. Njegov najveći rad u tom području je Pregled historije NOB naroda Jugoslavije (zajedno s Milovanom Milostićem) iz 1950. godine koji je bio prvi sintetični prijegled rata i revolucije u ratu. Rad je doživio do 1986. 15 izdanja, preveden na albanski, mađarski, makedonski i talijanski (Sommario di storia della Lotta Popolare di Liberazione della Jugoslavia, 1953.). Članke je objavio u Historijskom zborniku, Historijskom pregledu i drugdje.

Nagrade i priznanja[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]