Dragutin Pavličević

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Dragutin Pavličević (Luka Krmpotska kod Novog Vinodolskog, 15. siječnja 1932.), hrvatski je povjesničar.

Životopis[uredi VE | uredi]

Dragutin Pavličević rodio se u Luci Krmpotskoj kod Novog Vinodolskog 1932. godine. Odrastao je u Pleternici gdje je završio osnovnu školu a gimnaziju je pohađao u Požegi. Studirao je povijest i hrvatski jezik u Zagrebu a diplomirao je povijest na Sveučilištu u Beogradu. Isprva je radio kao nastavnik u pleterničkoj osnovnoj školi, a kasnije i kao direktor škole. Nakon završenog izvanrednoga studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu (1964.), postao je predavač povijesti na Pedagoškoj akademiji u Petrinji. Godine 1965. utemeljio je Povijesno društvo za Sisak, Petrinju i Banovinu.[1] U razdoblju 1968. do 1970. godine bio je ravnatelj gimnazije u Petrinji. Magistrirao je 1970. godine a doktorirao 1976. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj.[2] Od 1970. do 1976. godine urednik je u Školskoj knjizi u Zagrebu. Od 1976. godine bio je znanstveni suradnik u Institutu za hrvatsku povijest, potom znanstveni savjetnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, a od 1997. do 2003. godine znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar",[1] nakon čega odlazi u mirovinu.

Jedan je od osnivača Instituta za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1971.) te pokretač Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (1993.).[3] Član je triju međunarodnih i četiriju domaćih znanstvenih udruga.

Do 31. prosinca 2003. godine objavio je 462 rada, od toga je 111 izvornih znanstvenih radova, 8 monografija i sinteza povijesti Hrvatske, te Bosne i Hercegovine.[4]

Urednik, priređivač i suautor[uredi VE | uredi]

Urednik je, priređivač i suautor knjiga: "Vojna krajina" (1984.), "Dnevnik Maksimilijana Vrhovca 1" (1987.), "Politička povijest Hrvatske 1" Josipa Horvata (1990.), "Pod Okićem: zavičajna knjiga župa sv. Marije i sv. Martina" (1993.), "Slavonske povijesne teme" Vjekoslava Klaića (1994.), stručni voditelj skupa "Jugoistočna Europa 1918.-1995." 1,2, (zbornik tiskan na hrvatskom i engleskom jeziku 1996.[5][6] i 1999.), "Krbavska bitka i njezine posljedice" (1998.), "Izabrani politički spisi" Ivana Mažuranića (1999.),[7] "85 godina NK Slavije u Pleternici", (2011.) (napisao poglavlje Nogomet uopće, u Hrvatskoj te u Pleternici (1926.-1958.), str. 9.-76.).[8]

Nepotpun popis djela[uredi VE | uredi]

  • Na vratima Požeške doline, 1961.
  • Buna u bivšoj Banskoj krajini 1883., 1973.
  • Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj, 1980.
  • Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I., (do 1881.), 1989., (2. ponovljeno izd. 2010.)[9]
  • Kninski zbornik, 1993. (suautori Stjepan Antoljak, Trpimir Macan)
  • Moravski Hrvati: povijest, život, kultura, 1994.
  • Povijest Hrvatske, 1994., (2. izd. 2000., 3. izd. 2002., 4. izd. 2007.)
  • Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske, 1998.
  • Kratka politička i kulturna povijest Bosne i Hercegovine, 2000.
  • Hrvati i istočno pitanje, 2007.
  • Iz ambara sjećanja i divana, 2007. (memoarska knjiga)
  • Grad Pleternica 1270.-2010., 2009. (suautori: Katarina Slovaček Aldarović, Dragutin Bajt, Josip Hurtiš, Franjo Novak, Hrvoje Potrebica, Tomislav Radonić, Vlado Štibrić, Dorotea Valenta i Juraj Zelić)[10]
  • Hrvatske kućne/obiteljske zadruge II. (nakon 1881.), 2010.[9]
  • Jablani kraj Orljave, 2011. (zbirka pjesama)[11]
  • Sto lovačkih priča i zanimljivosti, 2015., (zbirka priča i putopisa)[12]

Njegovo djelo "Povijest Hrvatske" je na poljski prevela Łucja Danielewska, a poljski prijevod se zove Historia Chorwacji.[13] Knjiga je tiskana 2004. godine.

Nagrade i priznanja i odlikovanja[uredi VE | uredi]

  • 1989.: Državna nagrada za znanost "Bartol Kašić", za knjigu "Hrvatske kućne zadruge 1".
  • 1995.: Nagrada za cjelokupnu djelatnost "Ivan Filipović", za knjigu "Moravski Hrvati: povijest, život, kultura".
  • 1997.: Počasni građanin grada Pleternice.
  • 1998.: Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.[14]
  • 1998.: Medalja s kolajnom s likom dr. Ive Pilara - Dan Instituta 26. studenog 1998.[14]
  • 2000.: Državna nagradu za znanost, za knjigu "Povijest Hrvatske" – drugo prošireno i dopunjeno izdanje.[4]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • "Hrvatska opća enciklopedija 8", str. 339., Zagreb, 2006.
  • Ljudevit Petrak, "Pleternica vjekovima", 1979.
  • "85 godina NK Slavije u Pleternici", D. Pavličević, T. Radonić, J. Hurtiš (bilješke o piscu)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Grad Pleternica: Znameniti Pleterničani: Dragutin Pavličević, preuzeto 26. studenoga 2011.
  2. Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske: Bilješka o piscu, preuzeto 26. studenoga 2011.
  3. Predstavljanje knjige Dragutina Pavličevića "Hrvati i istočno pitanje", preuzeto 26. studenoga 2011.
  4. 4,0 4,1 Hrvatski studiji: Nastavno osoblje, Dr. sc. Dragutin Pavličević, preuzeto 26. studenoga 2011.
  5. Međunarodni znanstveni skup "Jugoistočna Europa 1918.-1995.", preuzeto 26. studenoga 2011.
  6. (engl.) Međunarodni znanstveni skup "Jugoistočna Europa 1918.-1995.", preuzeto 26. studenoga 2011.
  7. Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2007., str. 638.
  8. Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 524547 Poglavlje/Rad u knjizi, preuzeto 26. studenoga 2011.
  9. 9,0 9,1 Hrvatska znanstvena bibliografija: Dragutin Pavličević, preuzeto 26. studenoga 2011.
  10. Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 439686, preuzeto 26. studenoga 2011.
  11. Grad Pleternica: Predstavljanjem zbirke pjesama prof.dr. Pavličevića započeli Lipanjski dani amaterskog stvaralaštva, preuzeto 26. studenoga 2011.
  12. Marijan Lekić , Dragutin Pavličević: Sto lovačkih priča i zanimljivosti, lovac.info, 8. siječnja 2015., preuzeto 27. ožujka 2015.
  13. Hrvatska znanstvena bibliografija: Pregled bibliografske jedinice broj: 163144 Preuzeto 26. studenog 2011.
  14. 14,0 14,1 Institut Ivo Pilar: Nagrade Preuzeto 26. studenog 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]