Torčec

Torčec
Torčec Torčec na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Koprivničko-križevačka
Općina/Grad	Drnje
Zemljopisne koordinate	46°13′23″N 16°53′06″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	697
Broj stanovnika Torčec (Drnje, Koprivničko-križevačka) [uredi]
2001.	697
2011.	621
2021.	496
Izvor: Državni zavod za statistiku RH Podatci sukladni popisu od 22. rujna 2022.

Torčec je selo u Podravini, općina Drnje. Nalazi se oko 10 km sjeveroistočno od Koprivnice na pruzi Koprivnica – mađarska granica. Ima 697 stanovnika (2001.). U blizini naselja postoje važna arheološka nalazišta.

Povijest

Prvobitno naselje je vjerojatno stradalo u provali Tatara 1242. godine, koji su u blizini prešli Dravu i poharali čitavu okolicu. Kasnije obnovljeno naselje za koje se pouzdano zna da je nosilo naziv Ketel (Kedhel), na što danas podsjeća jedino naziv polja Keter.

Naziv Kedhel je došao od riječi "Kedd" što na mađarskom znači utorak i "hely" što na mađarskom znači mjesto. Prema tome naziv Torčec (prošireno Utorčec, od riječi "utorak") bi bio hrvatski prijevod mađarskog naziva Kedhel. Na sličan su način, po danima u tjednu, dobila ime naselja: Nedelišće - od nedjelje, Subotica - od subote, Središće, Srdinec - od srijede itd. U jednom dokumentu iz godine 1353. na području današnjeg Torčeca spominju se plemići "de Rathkakedhel", a taj je dokument prvi, za sada poznati, dokaz da se naselje tada zove Ketel ili Kedhel, skraćeno od Rathkakedhel, a 1382. godine selo Ketel je spadalo u sastav vlastelinstva Rasinja.

U Torčecu su u 17. stoljeću živjeli slobodnjaci. Njihov postanak je vezan uz naseljavanje. U težnji da u pusta sela svojih posjeda privuku nove seljake feudalci su im nudili i davali slobodnjačke povlastice.

Nakon 1800. godine došlo je do znatnog porasta broja stanovnika što je utjecalo na intenzivniju obradu zemlje radi osiguranja prehrane. Najveći utjecaj su imali vodotoci koji su djelovali na preseljenje čitavog naselja. Međuodnos ljudi i prirode se najbolje vidi kroz intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, ali i u tradicionalnom graditeljstvu od prirodnih materijala te u prehrani i svakodnevnom životu stanovnika sela.

Poslije 1848. dolazi do procesa modernizacije, a Torčec je do početka 1907. sastavni dio općine Đelekovec, a kasnije općine Drnje.

Između dva svjetska rata (1918. – 1945.) dolazi do oživljavanja društvenog i kulturnog života pod utjecajem HSS-a. Raspadom NDH u svibnju 1945. godine Torčec ulazi u sastavu Hrvatske kao dio Demokratske Federativne Jugoslavije. Selo Torčec je nakon drugog svjetskog rata prvobitno bio u sastavu općine Drnje, a nakon njenog ukidanja ulazi u sastav velike općine Koprivnica u kojoj se nalazilo do početka 1993. godine. U Torčecu je kao lokalna jedinica samouprave ustrojena Mjesna zajednica koja je provodila živu aktivnost za razvoj sela.

U proljeće 1990. na prvim poslijeratnim demokratskim i višestranačkim izborima u Hrvatskoj u Torčecu su pobijedili kandidati Hrvatske demokratske zajednice, kao i u najvećem dijelu Hrvatske u kojoj je uspostavljeno višestranačje, demokracija i sloboda privatnog poduzetništva. Prvu obranu 1991. napadnute Hrvatske organizirali su pripadnici hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Zbora narodne garde Republike Hrvatske (ZNG RH), te štabovi Teritorijalne obrane, Narodne zaštite i Civilne zaštite kakvi su postojali i na području Torčeca. Dio stanovnika Torčeca sudjelovao je u Domovinskom ratu za obranu i oslobođenje Republike Hrvatske te u konačnim pobjedama čiji su vrhunac bile briljantne akcije Bljesak i Oluja 1995. godine.

Danas se društveni i sportski život Torčeca, bez obzira na rastuću depopulaciju, deagrarizaciju i deruralizaciju te senilizaciju stanovništva, uz brojna društva najviše odvija u raznim segmentima rada, a poglavito u okviru manifestacije "Torčansko kralevo" i Društva za povjesnicu i starine Torčec (predsjednik Ivan Zvijerac), koje je u ovom selu osnovalo Zavičajni muzej i zahvaljujući djelatnicima ovog Društva pokrenulo realizaciju prve monografije o Torčecu (2000.) u sunakladništvu Nakladne kuće "Dr. Feletar" (danas Meridijani). U okolici Torčeca su brojna arheološka nalazišta (najpoznatija su Cirkvišće i Gradić).

Stanovništvo

Naselje Torčec: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	925	915	895	1022	993	1048	1020	1027	1009	999	969	891	867	786	697	621	496
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: U 1857. iskazano pod imenom Torčec Donji. U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Drnje. Do 1981. sadrži dio podataka za naselje Drnje. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Šport

• NK Podravec, nogometni klub

Nedovršeni članak Torčec koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.