Prijeđi na sadržaj

Koprivničko-križevačka županija

Izvor: Wikipedija
Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Križevačka županija i Bjelovarsko-križevačka županija.
Koprivničko-križevačka županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i Hercegovina
Opći podaci
Država Hrvatska
Sjedište županije Koprivnica
Površina 1748 km2
Broj stanovnika (2021.) 101.221 stanovnika
Gustoća stanovništva 57,91 stan./km2
Broj gradova 3
Broj općina 22
Broj naselja 264
ISO 3166-2:HR HR-06
Pozivni broj +385 (0)48
Župan Darko Koren (Mreža Nezavisnih Lista)[1]
Službene stranice https://kckzz.hr/
Portal Hrvatske

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Županijsko sjedište je grad Koprivnica.

Administrativna podjela i stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općinu.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Dobno-spolna piramida Koprivničko-križevačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.
Dobno-spolna piramida Koprivničko-križevačke županije prema popisu stanovništva iz 2021. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine županija je imala 101.221 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 57,91 stanovnika/km2.

Koprivničko-križevačka županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
87464
97581
105529
121772
132581
142546
139054
143268
140565
142362
143019
138994
133790
129397
124467
115584
101221
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Etnički sastav stanovništva 2001. godine bio je sljedeći: Hrvati 96 %, Srbi 1,9 %, Slovenci 0,1 %, Romi 0,1 %, Mađari 0,1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Županijska uprava

[uredi | uredi kôd]

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Planina Kalnik, koja je pretežno šumovita, zauzima veliki dio županije, a preostali dio zapadni dijelovi Bilogore. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica, Đurđevac i Križevci.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan.

Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu, kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje Grad Križevci - a 1886. sjedinjena je s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar), koja je opet postojala do 1924. godine.

Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište Grad Koprivnica - na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer (HSS) (1993.1997. ), drugi Nikola Gregur (HDZ) (1997.2001.), treći Josip Friščić (HSS) (2001.2008.), a četvrti Darko Koren (MREŽA) (2008. do danas).

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje su područja s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo.

Vitezovi na Renesansnom festivalu u Koprivnici

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Putujući od Zagreba prema selu Kalniku, nailazi se na Obreške klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, kompleks dvorca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, Grad Mali Kalnik na vrhu Pusta Barbara, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam

[uredi | uredi kôd]

Najvažnija turistička odredišta su: Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva sv. Ane, grkokatolička katedrala sv. Trojstva i crkva sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej PodravkaKoprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik planine Kalnik i planinarski dom na Kalniku. Turiste privlače manifestacije: Križevačko spravišče, Picokijada, Podravski motivi, Renesansni festival, Martinjske špelancije, Ribolovci svome gradu.

Zaštićeni dijelovi prirode

[uredi | uredi kôd]

Na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se petnaest zaštićenih dijelova prirode.

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Službena stranica županije

Službena stranica Turističke zajednice županijeArhivirana inačica izvorne stranice od 21. lipnja 2012. (Wayback Machine)

Službena stranica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-križevačke županije

Regionalni tjednik - informativni portal

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. Biografija župana, kckzz.hr, pristupljeno 4. prosinca 2020.