Koprivničko-križevačka županija
- Ovo je članak o suvremenoj Koprivničko-križevačkoj županiji. Za njezine prethodnice vidi: Križevačka županija i Bjelovarsko-križevačka županija.
Koprivničko-križevačka županija
| |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Karta | |||||
Opći podaci | |||||
Država | Hrvatska | ||||
Sjedište županije | Koprivnica | ||||
Površina | 1748 km2 | ||||
Broj stanovnika (2021.) | 101.221 stanovnika | ||||
Gustoća stanovništva | 57,91 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 3 | ||||
Broj općina | 22 | ||||
Broj naselja | 264 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-06 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)48 | ||||
Župan | Darko Koren (Mreža Nezavisnih Lista)[1] | ||||
Službene stranice | https://kckzz.hr/ | ||||
Portal Hrvatske |
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Županijsko sjedište je grad Koprivnica.
Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općinu.
- Gradovi:
- Grad Đurđevac
- Grad Koprivnica
- Grad Križevci
- Općine:
- Općina Drnje
- Općina Đelekovec
- Općina Ferdinandovac
- Općina Gola
- Općina Gornja Rijeka
- Općina Hlebine
- Općina Kalinovac
- Općina Kalnik
- Općina Kloštar Podravski
- Općina Koprivnički Bregi
- Općina Koprivnički Ivanec
- Općina Legrad
- Općina Molve
- Općina Novigrad Podravski
- Općina Novo Virje
- Općina Peteranec
- Općina Podravske Sesvete
- Općina Rasinja
- Općina Sokolovac
- Općina Sveti Ivan Žabno
- Općina Sveti Petar Orehovec
- Općina Virje
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine županija je imala 101.221 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 57,91 stanovnika/km2.
broj stanovnika | 87464 | 97581 | 105529 | 121772 | 132581 | 142546 | 139054 | 143268 | 140565 | 142362 | 143019 | 138994 | 133790 | 129397 | 124467 | 115584 | 101221 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Etnički sastav stanovništva 2001. godine bio je sljedeći: Hrvati 96 %, Srbi 1,9 %, Slovenci 0,1 %, Romi 0,1 %, Mađari 0,1 % i drugi.
Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je gospodarskih i društvenih procesa u posljednjih pola stoljeća. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).
Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km2 sedamnaesta je županija po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio županije čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Planina Kalnik, koja je pretežno šumovita, zauzima veliki dio županije, a preostali dio zapadni dijelovi Bilogore. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica, Đurđevac i Križevci.
Križevački župan se spominje 1193. što ukazuje da je već tada postojala Križevačka županija. Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je Komarnička županija - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao veliki župan.
Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu, kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No Križevačka županija i dalje postoji. Moderna Križevačka županija utemeljena je 1759. - njeno središte postaje Grad Križevci - a 1886. sjedinjena je s Bjelovarskom u Bjelovarsko-križevačku županiju (sjedište je bilo Bjelovar), koja je opet postojala do 1924. godine.
Godine 1993. osnovana je Koprivničko-križevačka županija - sjedište Grad Koprivnica - na tradiciji stare Križevačke županije (ali i Komarničke županije). Prvi župan Koprivničko-križevačke županije bio je Ivan Stančer (HSS) (1993. – 1997. ), drugi Nikola Gregur (HDZ) (1997. – 2001.), treći Josip Friščić (HSS) (2001. – 2008.), a četvrti Darko Koren (MREŽA) (2008. do danas).
Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevačka županija spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Županije sastoji se od pet mikroregionalnih cjelina:
- Podravski poljoprivredni bazen (Podravina)
- Prekodravlje
- Istočni i sjeveroistočni dio (Bilogora)
- Kalničko područje (Kalnik)
- Kalničko-prigorski dio županije
Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje su područja s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane gospodarstva županije su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo.
Putujući od Zagreba prema selu Kalniku, nailazi se na Obreške klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, kompleks dvorca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, Grad Mali Kalnik na vrhu Pusta Barbara, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.
Najvažnija turistička odredišta su: Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva sv. Ane, grkokatolička katedrala sv. Trojstva i crkva sv. Križa u Križevcima, povijesno središte Križevaca, prehrambeni muzej Podravka – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik planine Kalnik i planinarski dom na Kalniku. Turiste privlače manifestacije: Križevačko spravišče, Picokijada, Podravski motivi, Renesansni festival, Martinjske špelancije, Ribolovci svome gradu.
Na području Koprivničko-križevačke županije nalazi se petnaest zaštićenih dijelova prirode.
- Posebni rezervati :
- Park šuma: Park-šuma Župetnica
- Značajni krajobraz:
- Spomenici prirode:
- Spomenici parkovne arhitekture:
- Regionalni park: Regionalni park Mura-Drava
Službena stranica Turističke zajednice županije Arhivirana inačica izvorne stranice od 21. lipnja 2012. (Wayback Machine)
Regionalni tjednik - informativni portal
- ↑ Biografija župana, kckzz.hr, pristupljeno 4. prosinca 2020.