Sestre Pohoda Marijina

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Sestre Pohoda Marijina, poznate i kao Vizitatinke, su redovnička ustanova papinskog prava koju su utemeljili Franjo Saleški i Ivana Franciska de Chantal 1610. u Francuskoj. Samostani koji tvore red samostalni su, neovisni jedni od drugih, od 1950. godine povezani u osamnaest federacija, sa samostanom u Annecyu kao »majkom svih samostana«. Danas postoji više od 160 samostana koji djeluju u tridesetak država, u Hrvatskoj od 1947. godine.

O nazivu i namjeni reda sv. Franjo Saleški bilježi:

"Pohođenje se nalazi među Kongregacijama, kao ljubice među drugim cvijećem. Zna da mora biti nisko, maleno, po boji ne upadljivo očima svijeta. Zadovoljava se time da ga je Bog stvorio sebi za službu da bi malo priskrbio mirisa za svoju Crkvu."

Glavno obilježje reda je poniznost: »Kongregacija ne namjerava nego othraniti ponizne duše« stoji u obnovljenim Konstitucijama reda iz 1979. godine. Članice reda njeguju pobožnost Presvetom Srcu Isusovu: »Sestre Pohođenja žele biti naročito vjerne zadatku koji su primile da ljube Presveto Srce i šire ljubav prema Njemu«, navodi se u obnovljenim Konstitucijama reda.

U Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Posredstvom Josipa Lacha, kardinal Stepinac na blagdan Bezgrešnog začeća, 8. prosinca 1940. otvara Dom Božje Providnosti na zagrebačkoj Trešnjevci, u sklopu kojeg je 20. srpnja 1941. posvećena kapela Corpus Domini kao jubilarna spomen-kapela 1300. obljetnice prvih veza Hrvata i Svete Stolice. U rujnu 1947. u Dom dolaze iz Ljubljane časna majka Karolina Marija Melissari sa sestrama iz Slovenije te se nastanjuju u Domu, gdje djeluju i danas. Nakon razorne poplave 1964. sestre uz novčane priloge biskupa Lacha i kardinala Šepera, kao i uz pomoć samostana iz Njemačko-austrijske federacije u narednim desetljećima obnovile samostan i kapelu. Dne 5. studenog 1985. nadbiskup Kuharić posvećuje kapelne orgulje. Na Tijelovo 1991. mons. Tomislav Ivančić predvodio je euharistijsko slavlje za proslavu 50. obljetnice otvaranja kapele. Tijekom Domovinskog rata sestre su u samostanu smjestile prognanike iz Slavonije.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Brčić, Miro (ur.): Sestre Pohoda Marijina: Život u skrovitosti, Grafika Markulin, Zagreb, kolovoz 1997. ISBN 953 97257-0-4.