Trijada

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Trijada (grč. τριάς, genitiv τριάδος: trojstvo) može značiti:

  • trijada je skupina sastavljena od triju elemenata (trojstvo).
  • trijada (kemija), u kemiji, prema J. W. Döbereineru, je preteča otkrivanja periodnoga sustava elemenata, a to je skupina od triju kemijskih elemenata sličnih svojstava, na primjer litij, natrij i kalij; kalcij, stroncij i barij; sumpor, selenij i telurij; klor, brom i jod.
  • trijada (religija), u nekim politeističkim religijama, su tri najčešća glavna božanstva, povezana u božansko trojstvo kojemu se iskazuje zajednički kult. Najpoznatije su trijade: u egipatskoj religiji Oziris, Izida i Hor (otac, majka i sin), u babilonskoj Anu, Enbil i Ea (kozmogonijska trijada), u grčkoj Zeus, Posejdon i Had (vladavina nad zemljom, morem i podzemljem), u rimskoj Jupiter, Mars i Kvirin ili Jupiter, Junona i Minerva (prosperitet rimske države), u hinduizmu Brahman, Višṇu i Śiva (trimurti). Poseban je oblik trijade Trojstvo u kršćanstvu. Broj tri često je smatran svetim i savršenim, te je poticao niža božanstva na udruživanja u trijadu (harite ili gracije, hore i moire).
  • trijada (filozofija), u filozofiji, je shema tumačenja svijeta u tri faze, tri emanacijske epohe ili, dijalektički, poimanje na osnovi kojega se ukupni razvoj odvija u okviru jedinstva i suprotnosti triju osnovnih stupnjeva spoznaje (teza, antiteza i sinteza) kojima odgovara i sam ontološki realitet. Poznata već iz grčke filozofije, a osobito kod neoplatoničara Prokla, koji je objašnjavao proizlaženje mnogoga iz jednoga kao razvoj u tri faze, trijada dobiva osobitu važnost u njemačkoj klasičnoj idealističkoj filozofiji. J. G. Fichte, Schelling, a posebno Hegel, smatraju da su teza, antiteza (negacija teze) i sinteza (negacija negacije) bitni strukturalni elementi cjelokupnoga povijesnoga, logičkoga, spoznajnog i ontološkog razvoja.
  • trijada (antika), u starogrčkoj metrici i poetici, je ritmička skupina sastavljena od strofe, antistrofe i epode, osobito česta u dramskim korskim pjesmama. [1]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. trijada, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.
Disambig.svg    Ovo je razdvojbena stranica.
Ona pomaže u orijentaciji tako da popisuje sve stranice koje dijele isti naslov. Ako vas je poveznica iz nekog članka poslala ovamo, možda biste željeli vratiti se i ispraviti je da pokazuje izravno na željenu stranicu.

'