Trilogija Millennium
Trilogija Millennium
| |
---|---|
Autor | Stieg Larsson |
Država | Švedska |
Jezik | švedski |
Vrsta djela | romani |
Rod (stil, žanr) |
kriminalistički, triler |
Izdavač | Norstedts Fraktura |
Datum (godina) izdanja |
2005. − 2007. (postumno) |
Glavni lik(ovi) | Lisbeth Salander, Mikael Blomkvist |
Trilogija Millennium je serija od tri kriminalistička romana švedskog novinara, pisca i aktivista Stiega Larssona (1954. – 2004.) Dva glavna protagonista trilogije su Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist. Lisbeth je 24-godišnja djevojka asocijalnog ponašanja, ali iznimno talentirana, s traumatičnom prošlošću. Mikael Blomkvist je 43-godišnji novinar, suvlasnik časopisa Millennium, po kojem je trilogija i dobila ime. Larsson je planirao objaviti seriju od deset romana, ali je prije iznenadne smrti dovršio samo tri, objavljena nakon njegove smrti:
- Män som hatar kvinnor − Muškarci koji mrze žene[1] (2005.)
- Flickan som lekte med elden − Djevojka koja se igrala vatrom[2] (2006.)
- Luftslottet som sprängdes − Kule u zraku[3] (2007.)
Trilogija je godinama bila na listama najprodavanijih knjiga. U Švedskoj se prodalo 3,5 milijuna, a u svijetu više od 65 milijuna primjeraka. Također, Larsson je prvi pisac koji je prodao više od milijun e-knjiga preko Amazona.[4][5][6]
Pozadina[uredi | uredi kôd]
U središtu radnje su dva glavna protagonista koja stjecajem okolnosti surađuju u rješavanju zločina. Kako se trilogija razvija, tako se otkrivaju i traume iz prošlosti koje oblikuju likove i njihovu okolinu. Jedna od glavnih tema koje se provlače kroz romane je duga povijest simpatiziranja nacizma i rasizma u Švedskoj. Druga glavna tema je nasilje nad ženama. Larsson kroz priče ukazuje na uobičajenost silovanja i seksualnog zlostavljanja i kako se ne radi samo o problemu pojedinih ljudi, već cijelog sustava koji se temelji na nasilju. Larsson prikazuje Švedsku kao zemlju gdje su vladajuće i zločinačke strukture povezane, gdje medijima upravljaju korporacijski moguli i gdje se žene neprestano suočavaju s različitim oblicima seksizma. Ovakvom sumornom prikazu Larsson suprotstavlja stav da se protiv takvog društva treba boriti i da jedino tako mogu nastati promjene.[7][8][9]
Radnja[uredi | uredi kôd]
Muškarci koji mrze žene[uredi | uredi kôd]
Na početku prvog romana Mikael Blomkvist je osuđen na zatvorsku kaznu zbog klevete. Prije odlaska na odsluženje tromjesečne kazne, a i da bi spasio časopis Millennium, prihvaća ponudu ostarjelog magnata koja ga odvodi daleko od Stockholma. Počinje istraživati neriješeno ubojstvo staro više od trideset godina, a u tome mu pomaže mlada i ekscentrična Lisbeth Salander. Njihova istraga će ih dovesti do neočekivanog epiloga.
Djevojka koja se igrala vatrom[uredi | uredi kôd]
Radnja drugog romana se uglavnom vrti oko Lisbeth Salander. Nakon događaja u prvom romanu, Lisbeth je putovala po svijetu, a nakon povratka u Švedsku, suočava se s optužbama za trostruko ubojstvo. Započinju tri paralelne istrage: jednu vodi policija, drugu Blomkvist, a treću Dragan Armanskij, Lisbethin povremeni poslodavac. Ključ za rješavanje ubojstava bit će Lisbethina prošlost.
Kule u zraku[uredi | uredi kôd]
Na početku posljednjeg romana Lisbeth je u bolnici i pod policijskim nadzorom. Zavjera u kojoj se našla kada je imala dvanaest godina još uvijek traje – Lisbeth je prijetnja koju treba ukloniti. U međuvremenu, Blomkvist otkriva detalje zavjere i Lisbethine mračne prošlosti, te odlučuje sve otkriti u sljedećem broju Millenniuma.
Mjesto radnje[uredi | uredi kôd]
Većina događaja opisanih u trilogiji smještena je u Stockholmu ili njegovoj okolici. Neka su mjesta u gradu detaljno opisana (Slussen, Odenplan, Mariatorget, Mosebacke itd.). Stockholmski gradski muzej redovito organizira vodstva po lokacijama opisanim u romanima.[10]
Likovi[uredi | uredi kôd]
Lisbeth Salander[uredi | uredi kôd]
Lisbeth Salander ima 24 godine kad počinje pomagati Mikaelu Blomkvistu u istrazi koja će dovesti do rješavanja slučaja Harriet Vanger. Izrazito je složen karakter, asocijalna i introvertirana. Njena prošlost je ispunjena nasiljem i psihijatrijskim liječenjima. Kada je napunila osamnaest godina, država ju je proglasila nesposobnom i dodijeljen joj je skrbnik, Holger Palmgren. S vremenom njih dvoje razvijaju dobar odnos, a on joj dopušta da slobodno vodi svoj život. Povremeno radi za tvrtku Milton Security, a direktor Dragan Armanskij je smatra najboljom istražiteljicom s kojom je ikada radio.
Mikael Blomkvist[uredi | uredi kôd]
Mikael Blomkvist ima 43 godine i relativno je uspješan financijski novinar. Radi u časopisu Millennium, čiji je suvlasnik. Istražuje prevare počinjene od strane moćnih financijskih tvrtki, a objavio je i knjigu u kojoj kritizira svoje kolege zbog prešućivanja nekih skandala. Industrijalist i milijarder Hans-Erik Wennerström ga je optužio za klevetu, a parnica rezultira osudom Blomkvista na tromjesečnu zatvorsku kaznu.
Ostali likovi[uredi | uredi kôd]
- Erika Berger: novinarka, glavna urednica i suvlasnica Millenniuma. U braku je s Gregerom Beckmanom koji prihvaća njezin izvanbračni odnos s Mikaelom Blomkvistom.
- Henrik Vanger: bivši izvršni direktor korporacije Vanger, sada u mirovini.
- Holger Palmgren: odvjetnik i skrbnik Lisbeth Salander. Pretrpio je moždani udar zbog kojeg je mjesecima bio u komi.
- Plague: haker/genijalac
- Nils Bjurman: novi skrbnik Lisbeth Salander, sadist.
- Annika Giannini: sestra Mikaela Blomkvista, državna odvjetnica koja se specijalizirala za slučajeve nasilja nad ženama.
- Christer Malm: grafički urednik i suvlasnik Millenniuma. Otvoreno je gej, veliki prijatelj Erike Berger i Mikaela Blomkvista.
- Alexander Zalachenko: Lisbethin otac, bivši sovjetski špijun.
- Ronald Niedermann: Lisbethin polubrat, njemački državljanin.
- Carl-Magnus Lundin: predsjednik Svavelsjö motokluba, diler. Radi za Zalachenka.
Utjecaji[uredi | uredi kôd]
Najveći utjecaj na oblikovanje lika Lisbeth Salander imala je Pipi Duga Čarapa, poznate švedske spisateljice Astrid Lindgren. Larsson je objasnio kako je razmišljao kakva bi ona bila kao odrasla osoba.[11] U romanima se na više mjesta pojavljuju asocijacije na knjige Astrid Lindgren; npr. Lisbeth na vrata svog stana stavlja pločicu s imenom V. Kulla, što je asocijacija na kuću u kojoj živi Pipi Duga Čarapa (Villa Villekulla). Također, Mikaela Blomkvista podrugljivo zovu Kalle Blomkvist, prema Lindgreninom liku dječaka detektiva.
Larssonova borba protiv nasilja nad ženama ima ishodište u događaju iz njegove mladosti, kada je navodno prisustvovao grupnom silovanju djevojke od strane svojih poznanika. Iako nije sudjelovao, nije im se ni suprotstavio. Eva Gabrielsson, njegova dugogodišnja partnerica i prijatelj Kurdo Baksi tvrde da ga je taj događaj obilježio za cijeli život.[12][13] Prema Gabrielsson, temeljni narativi romana su portreti Švedske koju je malo tko poznavao, gdje latentni rasizam pronalazi svoj izraz u svim aspektima suvremenog života i gdje anti-ekstremisti žive u trajnom strahu od napada.[14]
Nagrade[uredi | uredi kôd]
Prvi roman iz serije je dobio nagradu “Stakleni ključ” za najbolji nordijski kriminalistički roman 2006., a treći roman je dobio istu nagradu 2008.[15] Prvi roman je 2009. osvojio nagradu “Macavity” za najbolji debitantski roman.[16]
Nedovršeni materijal[uredi | uredi kôd]
Larsson je prije smrti napisao i dio četvrtog romana. Tekst se nalazi kod Eve Gabrielsson, ali ga nema pravo objavljivati zbog spora oko prava na nasljedstvo. Gabrielsson u svojoj autobiografiji tvrdi da je predložila Larssonovoj obitelji da joj dopuste da dovrši četvrtu knjigu, ali je obitelj to odbila.[17]
Adaptacije[uredi | uredi kôd]
Film[uredi | uredi kôd]
- Män som hatar kvinnor (Muškarci koji mrze žene), režija: Niels Arden Oplev (Švedska, Danska, Njemačka, Norveška) (2009.)
- Flickan som lekte med elden (Djevojka koja se igrala vatrom), režija: Daniel Alfredson (Švedska, Danska, Njemačka) (2009.)
- Luftslottet som sprängdes (Kule u zraku), režija: Daniel Alfredson (Švedska, Danska, Njemačka) (2009.)
- The Girl with the Dragon Tattoo (Djevojka s tetovažom zmaja), režija: David Fincher (SAD, Švedska, Norveška) (2011.)
TV serija[uredi | uredi kôd]
U istoj produkciji kao i filmovi je snimljena TV serija Millennium, od šest nastavaka, koja se prikazivala 2010. godine. Serija je osvojila međunarodnu nagradu Emmy za najbolju seriju 2011. godine, a glumica Noomi Rapace je osvojila nagradu na TV festivalu u Monte Carlu za najbolju glumicu u seriji 2010. godine.[18]
Strip[uredi | uredi kôd]
Trilogija Millennium je adaptirana i kao strip. Američka verzija se sastoji od šest dijelova, po dva albuma za svaki roman, a crtači su Argentinac Leonardo Manco i Talijan Andrea Mutti, dok je scenarij napisala Denise Mina, škotska spisateljica. Adaptacija na francuskom jeziku se sastoji od devet albuma.[19][20]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Larsson, Stieg. 2008. Muškarci koji mrze žene. Fraktura. ISBN 978-953-266-071-5; zvučna knjiga: Larsson, Stieg. 2011. Muškarci koji mrze žene. Hrvatska knjižnica za slijepe. ISBN 9978-953-308-496-1 Provjerite vrijednost parametra
|isbn=
: length (pomoć) - ↑ Larsson, Stieg. 2009. Djevojka koja se igrala vatrom. Fraktura. ISBN 978-953-266-108-8; zvučna knjiga: Larsson, Stieg. 2011. Djevojka koja se igrala vatrom. Hrvatska knjižnica za slijepe. ISBN 978-953-308-514-2
- ↑ Larsson, Stieg. 2011. Kule u zraku. Fraktura. ISBN 978-953-266-149-1; zvučna knjiga: Larsson, Stieg. 2011. Kule u zraku. Hrvatska knjižnica za slijepe. ISBN 978-953-308-515-9
- ↑ Službena stranica, pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Nepoznata Larssonova kratka priča izlazi iduće godine, HINA, novilist.hr, 7. kolovoza 2013., pristupljeno 7. listopada 2013.
- ↑ Stieg Larsson becomes first author to sell 1m ebooks on Amazon (Stieg Larsson je postao prvi pisac koji je prodao milijun e-knjiga na Amazonu), Alison Flood, theguardian.com, 28.srpnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
- ↑ The man behind the Millennium trilogy (Čovjek iza trilogije Millennium), Natalia Tylim, isreview.org, svibanj 2011., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
- ↑ The dark side of Swedish society (Mračna strana švedskog društva), Stephen Armstrong, telegraph.co.uk, 13. ožujka 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Između subverzije i stereotipa, Boris Koroman, matica.hr, 16. lipnja 2011., pristupljeno 7. listopada 2013.
- ↑ Gradski muzej Stockholm – Millennium tura, pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Kako je nastao najveći krimić novog milenija Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. listopada 2013. (Wayback Machine), Adriana Piteša, jutarnji.hr, 28. lipnja 2010., pristupljeno 7. listopada 2013.
- ↑ How a brutal rape and a lifelong burden of guilt fuelled Girl with the Dragon Tattoo writer Stieg Larsson (Kako su brutalno silovanje i cjeloživotni teret krivnje potakli Stiega Larssona, pisca Djevojke s tetovažom zmaja), Kurdo Baksi, dailymail.co.uk, 2. kolovoza 2010., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Eva Gabrielsson: Voljela bih da ovu knjigu nikad nisam napisala, Marinko Krmpotić, novilist.hr, 30.travnja 2012., pristupljeno 8.listopada 2013.
- ↑ Remembering Stieg Larsson (Sjećanje na Stiega Larssona), David Carr, nytimes.com, 8. srpnja 2011., pristupljeno 7. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Glasnyckeln - The Glass Key (Nagrada Zlatni ključ), pristupljeno 8. listopada 2013. (šved.)(engl.)
- ↑ The Macavity Award (Nagrada Macavity), pristupljeno 8. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Stieg Larsson ostavio nedovršen četvrti roman trilogije 'Millenium' Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. veljače 2011. (Wayback Machine), HINA, nacional.hr, 21. siječnja 2011., pristupljeno 8.listopada 2013.
- ↑ IMDb – Millenium (2010), pristupljeno 8. listopada 2013. (engl.)
- ↑ Män som hatar kvinnor - Seriealbum 1 Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. listopada 2013. (Wayback Machine) (Muškarci koji mrze djevojke – strip 1), norstedts.se, pristupljeno 7. listopada 2013. (šved.)
- ↑ Larssonova trilogija Millennium i u stripu na engleskom i francuskom Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. listopada 2013. (Wayback Machine), HINA, novilist.hr, 12.listopada 2011., pristupljeno 9.listopada 2013.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službena stranica švedskog izdavača (engl.)
- Stieg Larsson na IMDb (engl.)
- Millenium Trilogy Wiki (engl.)