Tuzlići

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Tuzlići su stara tuzlanska obitelj.[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Tuzlići vode korijene od Cvjetka Altomanovića, gospodara Usore i Soli. Njegov brat, župan Nikola Altomanović držao je Užički kraj. Osmanlije osvajaju taj dio Bosne i Cvjetko prelazi na islam te mu potomci dobijaju muslimanska imena. Primanje Osmanlijama podobna islama Cvjetkovi su potomci sačuvali svoja imanja, čak i povećali. U osmanskim vremenima prezimena nisu bila trajna, nego je postojalo po očinstvu pa je "prezime" postojalo samo jedno pokoljenje. nastajala po imenu i naslovu oca (npr. Omerović, a ako je Omer otišao na hadž, djeca su bila Hadžiomerović). Od Altomanovića u Solima su nastale obitelji Zaimovića, Muradbegovića i Tuzlića. Tuzlićima geneza seže od Altomanovića, Tosunovića, Osmanpašića, Muradbegovića pa do Tuzlića. Kapetani tuzlanske kapetanije, bili su iz obitelji Tuzlića, a kapetanska dužnost bila je nasljedna.[1]

Obitelj je dala nekoliko poznatih pripadnika. Zapovjednik Beograda i tuzlanski namjesnik bio je Šerif Osman-paša, sin Topal Osman paše. Šerif Derviš Hasan-beg, sin Šerifa Osman-paše bio je tuzlanski kapetan i 1787. izgradio je kamenu tuzlansku tvrđavu. Kapetansko nasljedstvo išlo je s oca na sina, pa su kapetani redom bili Hasan-begov sin Derviš Ahmed-beg, pa Ahmed-begov sin Sulejman-beg te zatim drugi sin Murad-beg. Godine 1805. umro je Murad-beg, a kapetaniju je preuzeo Sulejman-begov sin Mahmud-beg. Zbog revnosti na poslu Mahmud-beg stekao je čin/naslov paše i svi su ga zvali Tuzla-paša ili Mahmud-paša Tuzlo, i otad njegovi nasljednici Tuzlići. Dok je još bio živ kapetaniju je 1833. predao sinu Osman-begu koji ju je vodio samo dvije godine, jer već 1835. su ukinute. Omer-paša Latas je poslao Mahmud-bega u izgnanstvo na Rodos. Sin Osman-beg vratio se iz zatočeništva 1864. i obnovio očevu kuću i poznati Tuzlića konak, koji se nalazio na lijevom uglu današnje Bankerove i ul. Matije Gupca, gledano od Jale. Osman-bega su naslijedili sinovi Mehmed-beg i Šemsi-beg, te kćeri Zuhra, Tahire i Hafize. Oca Mehmed-bega naslijedili su Bakir-beg i njegova polusestra Hanife Šahzima. U Bakira su bile četiri kćeri: Rašida, Lebiba, Šemsa i Faketa (Ifaket). Faketa je bila u neuspjelom braku sa Sead-begom Kulovićem i poslije se udala u Banju Luku. Tahira-hanuma Tuzlić udala se za Bećir-bega Gradaščevića, poznat po vakufu). Poznata je po tome što je othranila Osmana Vilovića (budućeg gradonačelnika) koji je rano ostao bez roditelja. Bakir-beg Tuzlić bio je dopredsjednik prve muslimanske stranke MNO. Sin Mahmud-begova brata Murad-bega Šemsi-beg Tuzlić je imao gradsko imanje s više kuća obzidanih visokim zidom, od Pasarele do Kazan Mahale. Nasljednici su njegov dvor 1919. prodali hrvatskom društvu Napredak. Napretkovci su dogradili toranj i salu za kazališne i filmske predstave. Poslije Drugoga svjetskog rata tu je otvoreno kino Proleter, zatim adaptirano i od 1953. u nj se uselilo Narodno kazalište Tuzla. Prezimena Tuzlić među muškarcima danas više nema.[1]

Obitelji Tuzlića obiteljske je kuće od dolaska Austro-Ugarske gradilo poduzeće mjesnih Talijana Kompanija Cordignano i Candotti.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Facebook - Tuzla grad i ljudi (bh): Stare tuzlanske porodice. Iz memoara Živka Crnogorčevića (1910) Objavljeno 4. rujna 2012. (pristupljeno 6. listopada 2017.)
  2. (boš.) Radio Kameleon Autor Mario Vranješ. Piše Bahrija Habul. Tuzla za početnike: Ko je šta projektovao i gradio u Tuzli. 9. travnja 2017. (pristupljeno 28. studenoga 2017.)