Prijeđi na sadržaj

Velika Bosna

Izvor: Wikipedija
Etnička karta Sandžaka, regije između Crne Gore i Srbije. Bošnjaci čine većinu u južnim i istočnim područjima regije.

Velika Bosna je iredentistički koncept koji ima za cilj proširiti Bosnu i Hercegovinu. Najpopularniji je u nekim krugovima etničkih Bošnjaka, budući da bosanskohercegovački Hrvati češće podupiru stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini ili integraciju u sastav Hrvatske, dok je među Srbima popularnija ideja mogućeg odcjepljenja Republike Srpske ili spajanje sa Srbijom. Bošnjački iredentizam često podržava aneksiju Sandžaka, regije između Srbije i Crne Gore u kojoj živi značajna bošnjačka manjina.[1]

Džafer Kulenović, vođa Jugoslavenske muslimanske organizacije, podržavao je stvaranje Velike Bosne koja bi uključivala i Sandžak u sastavu Nezavisne Države Hrvatske tijekom Drugog svjetskog rata.[2]

Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske, optužio je Aliju Izetbegovića, prvog predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine, da je zajedno s Turskom skovao zavjeru sa ciljem naseljavanja 500.000 etničkih Turaka na područje BiH i uspostave Velike Bosne, islamske fundamentalističke države koja bi svoj utjecaj proširila na Sandžak i Kosovo. Tuđman se tada i protivio očuvanju priznatih granica Bosne i Hercegovine i zalagao se za podjelu Bosne i Hercegovine na nacionalnoj osnovi.[3]

Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Sandys, Peter J. 2019. The Waning of the West: an Inconvenient Truism: The Political Philosophy of a Conscientious Dissenter. Archway Publishing. ISBN 9781480874442
  2. Burg, Steven L.; Shoup, Paul S. 1999. The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention. M. E. Sharpe. str. 37. ISBN 9780765631893
  3. Mahmutćehajić, Rusmir. 2000. The Denial of Bosnia. Penn State University Press. str. 49. ISBN 9780271038575