Prijeđi na sadržaj

Veliki Brijun

Veliki Brijun
Otok
Plaža na Velom Brijunu
Položaj
Koordinate44°54′45″N 13°45′46″E / 44.91250°N 13.76278°E / 44.91250; 13.76278
SmještajJadransko more
Država
OtočjeBrijuni
Fizikalne osobine
Površina5,722165 km2[1][2][3]
Duljina obale23,415 km[1][2]
Stanovništvo
Broj stanovnikanenaseljen
Veliki Brijun na zemljovidu Istarske županije
Veliki Brijun
Veliki Brijun
Veliki Brijun na zemljovidu Istarske županije
Veliki Brijun na zemljovidu Hrvatske
Veliki Brijun
Veliki Brijun
Veliki Brijun na zemljovidu Hrvatske
Zemljovid
Satelitska snimka otoka

Veliki Brijun ii Veli Brion najveći je otok u skupini Brionskih otoka. Otok se nalazi uz zapadnu obalu Istre, zapadno od Fažane, od koje ga dijeli 2 km širok Fažanski kanal. Od Pule je udaljen oko 6 km. Na rtu Penada, na južnom kraju otoka, se nalazi Svjetionik Rt Peneda.

Površina otoka je 5723 km2,[1][2][3] duljina obalne crte 23,415 km,[1][2] a visina 55 metara.[3]

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kao i većina Brijunskih otoka, Veliki Brijun je naseljen još u prapovijesti. Otok 177. pr. Kr. godine dolazi pod nadzor Rimljana. U 1. stoljeću na otoku nastaje nekoliko rimskih naselja – na mjestu gdje je danas naselje Brijun, u zaljevu Dobrika i na brdu Kolci. Nakon propasti starog Rima, otok nekoliko puta mijenja vlasnike. Godine 1893. otok kupuje industrijalac Paul Kupelwieser (1843. – 1919.)[4] koji tamo gradi ekskluzivno ljetovalište s hotelima, kupalištima, hipodromom, igralištem za golf i tenis, a uređuje se i park i lovište divljači. Izgrađeno je oko 80 zgrada, a iz Fažane je doveden vodovod.

Mikrobiolog Robert Koch je, na poziv Paula Kupelwiesera, boravio na Velikom Brijunu i pomogao otok osloboditi od malarije.[4]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 3 4 Duplančić Leder, Tea; Ujević, Tin; Čala, Mendi. 1. lipnja 2004. Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene sa topografskih karata mjerila 1:25000. Geoadria (engleski). 9 (1): 5–32
  2. 1 2 3 4 Pregled, položaj i raspored malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića (PDF). Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 16. rujna 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
  3. 1 2 3 Franček Drenovec. Prosinac 2012. Hrvatski jadranski otoci, otočići ihridi. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. kolovoza 2020. Pristupljeno 6. studenoga 2020.
  4. 1 2 NP Brijuni: Osobe koje morate upoznati. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. lipnja 2012. Pristupljeno 10. listopada 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Veliki Brijun