Koordinate: 33°13′56″N 35°45′59″E / 33.23222°N 35.76639°E / 33.23222; 35.76639

Venera iz Berekhat Rama

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
"Venera Berekhat Ram" (izvornik) Izraelski muzej, Jeruzalem

Venera iz Berekhat Rama (prije 280.000-250.000 godina) je oblutak pronađen u Berekhat Ramu na Golanskoj visoravni. Oblutak su modificirali rani ljudi i pretpostavlja se da predstavlja ženski ljudski lik.[1][2]

Opis[uredi | uredi kôd]

Predmet je iskopala i prvi opisala Naama Goren-Inbar s Instituta za arheologiju Židovskog sveučilišta u Jeruzalemu. Artefakt je kamenčić od vulkanske stijene škorije, dugačak 35 mm, širok 25 mm i debeo 21 mm. Težak je približno 10 g. Iskopan je 1981. na acheuléenskom nalazištu u mjestu Berekhat Ram, na Golanskoj visoravni. Objekt je datiran na prije 280.000-250.000.[2][3]

Goren-Inbar je opisala nekoliko umjetnih utora na objektu: jedan je poprečni utor u gornjoj trećini, drugi su uzdužni utori na stranama ispod poprečnog utora.[1] Alexander Marshack je 1997. godine mikroskopski istražio objekt.[2] Također je opisao umjetne izmjene, uključujući poprečne i uzdužne utore koje je pronašla Goren-Inbar. Konačno, Francesco d'Errico i April Nowell ponovno su ispitali objekt koristeći usporedni pristup.[3] Djelomično su potvrdili, dijelom ispravili nalaze Marshacka. d'Errico i Nowell također su izvijestili o gore navedenim utorima (s nekim ispravkama). Također su opisali područja mogućeg habanja na prednjoj, stražnjoj i donjoj strani predmeta.

Tumačenje[uredi | uredi kôd]

Goren-Inbar[1] i Marshack[2] sugerirali su da je objekt nalikovao ženskom tijelu te da su ga hominidi umjetno izmijenili kako bi naglasili njegova antropomorfna obilježja. Objekt se tada nazivao figurica, a trenutno je poznat kao Venera iz Berekhat Rama (izraz "Venera" preuzet je iz konvencionalnog naziva mnogo mlađih figurica Venere iz gornjeg paleolitika ). Ako je ova hipoteza točna, objekt bi bio najraniji primjer umjetnosti prikazivanja među poznatim arheološkim artefaktima, zajedno s Venerom iz Tan-Tana

d'Errico i Nowell[3] potvrdili su umjetnu prirodu modifikacija objekta, ali su se suzdržali od poistovjećivanja s ljudskim tijelom. Primijetili su da utori općenito mogu imati funkcionalnu svrhu. Ipak, izjavili su da je uzdužne simetrične utore u obliku slova U (koji navodno predstavljaju "krakove") teško funkcionalno objasniti. Dakle, slično kao Goren-Inbar i Marshack, d'Errico i Nowell zalagali su se za neutilitarističku i simboličku prirodu objekta.


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c Goren-Inbar, Naama. 1986. A Figurine from the Acheulian Site of Berekhat Ram. Journal of the Israel Prehistoric Society: 7–12. ISSN 0334-3839
  2. a b c d Marshack, Alexander. 1997. The Berekhat Ram figurine: a late Acheulian carving from the Middle East. Antiquity (engleski). 71 (272): 327–337. doi:10.1017/S0003598X00084957. ISSN 0003-598X
  3. a b c d'Errico, F.; Nowell, A. 2000. A new look at the Berekhat Ram figurine: Implications for the origins of symbolism. Cambridge Archaeological Journal (engleski). 10 (1): 123–167. ISSN 0959-7743 With comments by Ofer Bar-Yosef, Angela E. Close, João Zilhão, Steven Mithen, Thomas G. Wynn, and Alexander Marshack.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]