Golanska visoravan

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Golanska visoravan - plave točke su naselja izraelskih doseljenika. Crne točke su sela Druza i Čerkeza. Visoravan je okružena sa 4 države: Libanon - Sirija - Jordan - Izrael.

Golanska visoravan (arapski: هضبة الجولان Hadhbat al-Jaulan, hebrejski: רמת הגול), ranije poznata kao Sirijska visoravan je plato na granici između Izraela, Libanona, Jordana i Sirije. Pod okupacijom je Izraela od Šestodnevnog rata sa Sirijom, 1967. godine, te ponovno 1973. godine nakon Jomkipurskog rata.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Golanska je visoravan omeđena sa zapadne strane stjenovitim gorjem koje se spušta prema Galilejskom moru i rijeci Jordan, s južne strane rijekom Yarmouk, sa sjevera granicom s Libanonom, te s južne strane Hauranom. Golanska visoravan je podjeljena na tri regije: sjevernu, centralnu i južnu.

Geologija[uredi VE | uredi]

Golanska visoravan je plato i dio vulkanskog polja iz holocena koji se prostire na sjever gotovo do Damaska. Cijelo područje je prepuno ugaslim vulkanskim stošcima, kao što je Majdal Shams. Hermon je na sjeveru Golanske visoravni, ali je geološki odijeljen od vulkanskog polja. U blizini Hermona je kratersko jezero Birkat Ram koga napajaju podzemna vrela.

Vode Golanske visoravni[uredi VE | uredi]

Zajednice[uredi VE | uredi]

Najveća zajednica i administrativni centar Golanske visoravni je židovski grad Katzrin, sagrađen 1970. godine. Grad okružuju brojni kibuci i mošavi. Na sjevernoj strani Golanske visoravni su sela Druza i Čerkeza, uključujući Majdal Shams i selo Alawite blizu libanonske granice.

Nadzor UN-a[uredi VE | uredi]

UN je u ožujku 1974. ustanovio mirovnu misiju za nadzor na Golanskoj visoravni, tzv. UNDOF (UN Disengagement Observer Force).[1] Hrvatska vojska je također jedno vrijeme sudjelovala u ovoj misiji, od 2008. godine[2] do ožujka 2013. godine kad su hrvatske snage od 97 vojnika povučene.[3] Ujedinjeni narodi su sredinom 2013. namjeravali povećati broj vojnika sa tadašnjih 900 na 1250.[4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. un.org, United Nations Disengagement Observer Force, pristupljeno 15. listopada 2015.
  2. morh.hr, Ispraćaj prvog hrvatskog kontingenta u misiju UNDOF, objavljeno 29. svibnja 2008., pristupljeno 15. listopada 2015.
  3. vecernji.hr, Misija završena: Hrvatski vojnici napustili Golansku visoravan, "Hrvatska više nema svoje vojnike na Golanskoj visoravni. Poslije 18 sati na Pleso se vratilo 97 hrvatskih vojnika koji su bili u mirovnoj operaciji UN-a na Golanskoj visoravni.", objavljeno 18. ožujka 2013. godine, pristupljeno 15. listopada 2015.
  4. dw.com, Golanska visoravan: Misija Plavih šljemova pod pritiskom, Jaenette Seiffert / Zorica Ilić, objavljeno 26.6.2013., pristupljeno 15. listopada 2015.