Venera iz Hohle Felsa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
VenusHohlefels2.jpg
Venera iz Hohle Felsa
nepoznat autor, oko 40000. pr. Kr. -
25000. pr. Kr.
mamutska bjelokost, 6 x 3,5 x 3,1 cm
Muzej prapovijesti, Blaubeuren
Portal: Likovna umjetnost

Venera iz Hohlea Fels (poznata i kao Venera iz Schelklingena; njemački: de. Venus vom Hohlen Fels, vom Hohle Fels; Venus von Schelklingen) je figura Venere iz gornjeg paleolitika izrađena od bjelokosti mamuta, otkrivena 2008. u u krškoj špilji Hohle Fels (njem. „Šuplja stijena”) na južnom podnožju Švapskih Alpa u Schelklingenu, 15 km zapadno od Ulma. Datira se između 40.000 i 35.000 godina,[1] koji pripada ranom Aurignacienu, na samom početku gornjeg paleolitika, što je povezano s najranijom prisutnošću kromanjonaca u Europi, što je čini najstarijim pronađenim primjerkom nedvojbenog prikaza čovjeka i figurativne umjetnosti, uopće. U smislu figurativne umjetnosti starija je (možda) samo zoomorfna figurica s lavljom glavom. Figurica Venere nalazi se u prapovijesnom muzeju Blaubeuren (de. Urgeschichtliches Museum Blaubeuren).

Kontekst[uredi | uredi kôd]

Regija Švapska Jura u Njemačkoj ima brojne špilje koje su dale brojne artefakte mamutske bjelokosti gornjeg paleolitika. Do danas je otkriveno približno dvadeset i pet predmeta. Tu spadaju figurica Löwenmensch iz Hohlenstein-Stadela datirana prije 40 000 godina[2] i flauta od bjelokosti pronađena u Geißenklösterleu od prije 42 000 godina.[3] Ova planinska regija nalazi se u Baden-Württembergu i omeđena je Dunavom na jugoistoku, gornjim Neckar na sjeverozapadu, a na jugozapadu se uzdiže do viših planina Schwarzwalda.

Ova koncentracija dokaza o punoj modernosti ponašanja, uključujući figurativnu umjetnost i instrumentalnu glazbu među ljudima u razdoblju od prije 40 do 30 tisuća godina, jedinstvena je u cijelom svijetu, a njezin otkrivač, arheolog Nicholas Conard, pretpostavlja da su nositelji kulture aurignacija u švapskkoj Juri se može pripisati izumu, ne samo figurativne umjetnosti i glazbe, već i najranijih vjerskih praksi.[4] Na 70 cm udaljenosti od figurice Venere, Conardov tim također je pronašao flautu izrađenu od kosti lešinara.[5] Dodatni predmeti iskopani iz iste pećinskog sloj uključuju krhotine kremena, izrezbarene kosti i slonovaču, kao i ostatke tarpana, soba, špiljskog medvjeda, vunastog mamuta i alpskog kozoroga.

Otkriće[uredi | uredi kôd]

Otkriće Venere iz Hohle Felsa od strane arheološkog tima pod vodstvom Nicholasa J. Conarda sa Universität Tübingen Abteilung Ältere Urgeschichte und Quartärökologie pomaknulo je datum najstarije poznate ljudske figurativne umjetnosti[a] za nekoliko tisućljeća, [b] pokazujući da su se umjetnička djela proizvodila tijekom razdoblja Aurignacien.[6]

Izvanredno rana figurica otkrivena je u rujnu 2008. u špilji zvanoj swg. Hohle Fels (švapski njemački za "šuplju stijenu") u blizini Schelklingena, nekih 15 km zapadno od Ulma, Baden-Württemberga, na jugozapadu Njemačke, tim sa Sveučilišta u Tübingenu predvođen profesorom arheologije Nicholasom Conardom koji je izvijestio o njihovom pronalasku u prirodi.[7] Figurica je pronađena u špiljskoj dvorani, otprilike 20 metara od ulaza i 3 metra ispod trenutne razine tla. U blizini je pronađena koštana flauta stara oko 42.000 godina, najstariji poznati nesporni glazbeni instrument.[3]

Godine 2015. tim je predstavio dva daljnja dijela rezbarene bjelokosti mamuta otkrivena na tom mjestu, a koji su identificirani kao dijelovi druge ženske figurice. [8] Ovdje su u usporedbi prikazani Venera i fragment.

Opis[uredi | uredi kôd]

Figurica je visoka je 6 cm, teška 33 grama i možda se nosila kao amajlija, o čemu svjedoči perforirana izbočina umjesto glave. Isklesana je od kljove vunastog mamuta i razbila se na fragmente, od kojih je šest pronađeno, a lijeva ruka i rame još uvijek nedostaju.

Tumačenje[uredi | uredi kôd]

Otkrivač, antropolog Nicholas Conard, rekao je: "Ova [slika] govori o seksu, reprodukciji ... [to je] izuzetno moćan prikaz suštine biti žensko".[9] Antropolog Paul Mellars sa sveučilišta Cambridge sugerirao je da bi se - prema modernim standardima - figurica "mogla smatrati granično pornografskom".[10]

Antropolozi sa Sveučilišta Victoria u Wellingtonu sugeriraju da takve figurice nisu prikazi ljepote, već da predstavljaju "nadu u opstanak i dugovječnost u dobro uhranjenim i reproduktivno uspješnim zajednicama", [11] odražavajući konvencionalno tumačenje ovih vrsta figurica kao predstavu božica plodnosti.

Poveznice[uredi | uredi kôd]

Bilješke[uredi | uredi kôd]

  1. Rešetkasti ili mrežni uzorci koji su pronađeni ugravirani u špilji Blombos u Južnoj Africi prije 75 000 godina, mogu se i ne moraju smatrati "apstraktnom umjetnošću".
  2. Za najmanje 5000 godina, ako se usporedi datum od 35 000 prije sadašnjosti s datumom Venere iz Galgenberga, ili za čak 10 000 godina ako se prihvati datum od 40 000 prije sadašnjosti.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. "It must be a woman" - The female depictions from Hohle Fels date to 40,000 years ago... Universität Tübingen. 22. srpnja 2016. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. listopada 2016. Pristupljeno 26. srpnja 2016.
  2. Work carved from mammoth ivory has been redated and 1,000 new fragments discovered—but it won't make it to British Museum show. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. kolovoza 2014. Pristupljeno 23. kolovoza 2014.
  3. a b Earliest music instruments found. BBC News. 25. svibnja 2012.
  4. Älteste Menschenfigur der Welt gefunden[neaktivna poveznica] Südwestrundfunk 14 May 2009.
  5. Schwäbische Alb: Älteste Flöte vom Hohle Fels
  6. Henderson, Mark. 13. svibnja 2009. Prehistoric female figure 'earliest piece of erotic art uncovered'. The Times. Pristupljeno 13. svibnja 2009.
  7. Conard, Nicholas J. 2009. A female figurine from the basal Aurignacian of Hohle Fels Cave in southwestern Germany. Nature. 459 (7244): 248–252. Bibcode:2009Natur.459..248C. doi:10.1038/nature07995. PMID 19444215. S2CID 205216692
  8. Fragments of a 40,000 year old female figurine found in Hohle Fels. Past Horizons. 22. srpnja 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. prosinca 2016. Pristupljeno 3. ožujka 2021.
  9. The Cave Art Debate. The Smithsonian. Pristupljeno 23. listopada 2013.
  10. Full-Figured Statuette, 35,000 Years Old, Provides New Clues to How Art Evolved. 2009. New York Times. Pristupljeno 23. listopada 2013.
  11. Dixson, Alan F.; Dixson, Barnaby J. 2011. Venus Figurines of the European Paleolithic: Symbols of Fertility or Attractiveness?. Journal of Anthropology. 2011: 1–11. doi:10.1155/2011/569120

Vansjke poveznice[uredi | uredi kôd]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Venera iz Hohle Felsa
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Venera iz Hohle Felsa