Vijeće država Švicarske
| Vijeće država Ständerat Conseil des États Consiglio degli Stati Cussegl dals Stadis | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | Gornji dom parlamenta |
| Povijest | |
| Osnovano | 1848. |
| Vodstvo | |
Predsjednica | Eva Herzog, Socijaldemokrati Od 4. prosinca 2023. |
Prva potpredsjednica | Andrea Caroni, FDP-Liberali Od 4. prosinca 2023. |
Drugi potpredsjednik | Stefan Engler, Centar Od 4. prosinca 2023. |
| Struktura | |
| Mandati | 46 |
.svg) | |
Političke grupe | Vijeće država (46)
|
Trajanje mandata | 4 godine |
| Izbori | |
Posljednji izbori | Listopad/Studeni 2023. |
| Lokacija | |
| Savezna palača, Bern | |
| Web stranica | |
| https://www.parlament.ch | |
Vijeće država (njem. Ständerat, fra. Conseil des États, tal. Consiglio degli Stati, roh. Cussegl dals Stadis) je gornji dom švicarske Savezne skupštine koji predstavlja pojedinačne švicarske savezne države tj. kantone. Sastoji se od 46 zastupnika, po dva za 20 kantona i po jedan za 6 polukantona.[1]
Izborni sustav[uredi | uredi kôd]
Način izbora predstavnika u Vijeće država određuje svaki kanton pojedinačno. Dva kantona, Neuchatel i Jura, koriste razmjerni izborni sustav. Svi ostali kantoni biraju svoje predstavnike dvokružnim većinskim sustavom. U prvom krugu izbora kandidat mora osvojiti apsolutnu većinu kako bi bio izabran. U drugome krugu relativna većina je dovoljna, tj. izabrana su dva kandidata koja su osvojila najveći broj glasova.
Izbori se održavaju u isto vrijeme kada i izbori za Nacionalno vijeće, osim u kantonu Appenzell Innerrhoden gdje se izbori održavaju tijekom Landsgemeinde (opće skupštine svih građana) u mjesecu travnju koji prethodi izborima na saveznoj razini.[1]
Povijest[uredi | uredi kôd]
Vijeće država uspostavio je Savezni ustav iz 1848. godine. Parlament s dva doma rezultat je kompromisa između velikih i malih kantona. Veći kantoni, u kojima su na vlasti uglavnom bili Liberali, htjeli su jednodomni parlament s razmjernim izbornim sustavom. Manji kantoni smatrali su da će to u potpunosti umanjiti njihov politički utjecaj. Stoga je odlučeno da se osnuje dvodomni parlament u kojem bi Vijeće država, kao nasljednik Saveznog sabora, služilo za obranu interesa svih kantona.[2]
Prvo zasjedanje Vijeća država zajedno s Nacionalnim vijećem održano je 6. studenog 1848. godine. Tijekom zasjedanja kao sjedište Vijeća država kao i ostalnih saveznih autoriteta određen je grad Bern, kao savezni grad.[3]
1925. godine Liberali gube apsloutnu većinu u Vijeću koju su imali od prvih izbora.[4]
1971. godine prvi put jedna žena, Lise Girardin, je izabrana u Vijeće država.[5]
1979. broj zastupnika s 44 povećan je na 46 nakon stvaranja kantona Jura.[1]
Sastav[uredi | uredi kôd]
Predsjedanje[uredi | uredi kôd]
Vijeće država bira svog predsjednika, prvog i drugog potpredsjednika iz redova izabranih zastupnika. Mandat im traje godinu dana i nije obnovljiv.[6]
U pravilu, predsjednik Vijeća ne sudjeluje u raspravama, a glasuje samo ukoliko je potrebno donijeti odluku koja zahtijeva većinu oba doma parlamenta. U slučaju jednakog broja glasova za neku odluku predsjednik odlučuje o ishodu glasovanja.[7]
Broj zastupnika po strankama (2003.-2023.)[uredi | uredi kôd]
| Stranka | Ideologija | 2003. | 2007. | 2011. | 2015. | 2019. | 2023. | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Centar | demokršćanstvo | 15 | 15 | 13 | 13 | 13 | 15 | |
| FDP-Liberali | liberalizam | 14 | 12 | 11 | 13 | 12 | 11 | |
| Socijaldemokrati | socijaldemokracija | 9 | 9 | 11 | 12 | 9 | 9 | |
| Narodna stranka | nacionalni konzervativizam | 8 | 7 | 5 | 5 | 6 | 6 | |
| Zeleni | zelena politika | 2 | 2 | 1 | 5 | 3 | ||
| Zeleni liberali | zeleni liberalizam | 1 | 2 | 1 | ||||
| Ostale stranke i nezavisni kandidati | 2 | 2 | 1 | 1 | ||||
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c Le Parlement suisse. Le Conseil des États. parlament.ch (francuski). Savezna skupština Švicarske. Pristupljeno 6. prosinca 2023.
- ↑ Le Parlement suisse. Constitution fédérale. parlament.ch (francuski). Savezna skupština Švicarske. Pristupljeno 6. prosinca 2023.
- ↑ Le Parlement suisse. Berne, siège de la Confédération. parlament.ch (francuski). Savezna skupština Švicarske. Pristupljeno 6. prosinca 2023.
- ↑ Le Parlement suisse. Fin de la majorité absolue. parlament.ch (francuski). Savezna skupština Švicarske. Pristupljeno 6. prosinca 2023.
- ↑ Le Parlement suisse. Fin de la exclusivite masculine. parlament.ch (francuski). Savezna skupština Švicarske. Pristupljeno 6. prosinca 2023.
- ↑ Constitution fédérale de la Confédération suisse art. 152 (Savezni ustav Švicarske konfederacije čl. 152.). admin.ch (francuski). Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2021. Pristupljeno 6. prosinca 2023.
- ↑ Le Parlement suisse. Président du Conseil des États. parlament.ch (francuski). Savezna skupština Švicarske. Pristupljeno 6. prosinca 2023.