Socijaldemokracija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
 v · r · u 
Red flag II.svg
Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta

Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19. stoljeća kao struja u marksističkom pokretu. Moderna socijaldemokracija se razlikuje od klasične socijaldemokracije ili demokratskog socijalizma koji zagovara kao krajnji cilj demokratsko nadilaženje gospodarskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-ekonomskog sustava temeljenog na izravnoj demokraciji u politici i gospodarstvu, te na demokratski planiranoj proizvodnji. U pitanju je, dakle, sustav proizvodnje i raspodjele koji bi bio u skladu sa potrebama svake pojedinke i svakog pojedinca, te društva kao cjeline, i koji bi uzimao u obzir nosive kapacitete i uvjete obnove okoliša.

Umjesto ovoga, moderni socijaldemokrati nastoje da samo umjereno reformiraju kapitalizam demokratskim putem kroz državne propise i kroz stvaranje programa i organizacija sa podrškom države koji rade na umekšavanju nepravdi koje nanosi neregulisani model kapitalizma (liberalni model kapitalizma). Socijaldemokracija se smatra umjerenom strujom u socijalističkom pokretu.

Umjerena ljevičarska stranka u matičnom političkom toku države sa tržišnom ekonomijom i glasačkim tijelom mahom u srednjoj klasi mogla bi biti opisana kao socijaldemokratska stranka, dok bi stranka sa radikalnijim ciljevima i glasačkim tijelom mahom među radničkom klasom i intelektualcima i historijom učešća u emancipatorskim pokretima bližim krajnjoj ljevici mogla biti opisana kao stranka demokratskog socijalizma i neo-marksizma.

Socijalistička internacionala, svjetska organizacija socijaldemokratskih i demokratsko-ljevičarskih stranaka ističe sljedeće principe:

  • sloboda – ne samo građanske slobode, već i sloboda od diskriminacije i sloboda od zavisnosti, kako od vlasnika sredstava za proizvodnju, tako i od nosilaca zloupotrebljavane političke moći, drugo,
  • jednakost i socijalna pravda – ne samo pred zakonom već i ekonomska i socijalno-kulturna jednakost, i jednake mogućnosti za sve uključujući i one sa fizičkim, mentalnim ili društvenim hendikepom, i, treće,
  • solidarnost – jedinstvo i empatija prema žrtvama nepravde i nejednakosti. Ovi ideali su opisani u više pojedinosti u Deklaraciji principa Socijalističke internacionale.

Vidi još[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]


Popis znamenitih socijaldemokrata[uredi VE | uredi]


Povezano[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Martti Ahtisaari: a New Kind of President for an Era of Change by Jaakko Iloniemi
  2. Commission for Racial Equality: Clement Attlee Lecture: Trevor Phillips's speech, 21 April 2005
  3. Eduard Bernstein Reference Archive
  4. Rubén Berríos Martínez
  5. UXL Newsmakers: Rodrigo Borja Cevallos
  6. Encyclopædia Britannica: Willy Brandt
  7. Hjalmar Branting: The Nobel Peace Prize 1921
  8. The Canadian Encyclopedia: Social Democracy
  9. Fernando Henrique Cardoso: Harry Walker Lecturing Agency
  10. Government of Sweden: Governments and Prime Ministers since 1900
  11. BBC News: Profile of Helen Clark
  12. The Canadian Encyclopedia: Social Democracy
  13. Kemal Derviş: Curriculum Vitae
  14. The Canadian Encyclopedia: Social Democracy
  15. The Federal Authorities of the Swiss Confederation: Ruth Dreifuss
  16. BBC News: Bulent Ecevit: Survivor finally falls
  17. Encyclopædia Britannica: Tag Erlander
  18. Anthony Giddens: Biography
  19. Voice of America News: Gorbachev Says Russia Reversing Democratic Freedoms, US Acting Unilaterally
  20. Encyclopædia Britannica: Per Albin Hansson
  21. Eurasia Daily Monitor: Ilves wins Estonia's Presidency
  22. History of the Social Democratic Populist Party (of Turkey)
  23. Paul Keating: Australian Launch of the International Year for the World's Indigenous People
  24. George Bush (41) Presidential Library and Museum: The Diary of Friedrich Kellner
  25. Social Democracy in Neoliberal Times: The Left and Economic Policy Since 1980, Ch. 4, p.80
  26. Everything for Sale: The Virtues and Limits of Markets.
  27. Germany: What is Oskar Lafontaine up to?
  28. New Democratic Party: Jack's Biography
  29. Julius Leber: A Biography
  30. The Canadian Encyclopedia: Social Democracy
  31. Encyclopædia Britannica: Wilhelm Liebknecht
  32. Mandela is 'greatest political hero'
  33. Encyclopædia Britannica: Olaf Palme
  34. Encyclopædia Britannica: Andreas Papandreou
  35. Encyclopædia Britannica: Göran Persson
  36. The Columbia Encyclopedia, Sixth Edition: Plekhanov, Georgi Valentinovich
  37. Poul Nyrup Rasmussen
  38. The Guardian: Is this the face of France's first Madame la Présidente?
  39. The Monthly: Howard's Brutopia: What the Prime Minister doesn't want to talk about by Kevin Rudd
  40. The President of the Republic of Estonia: August Rei
  41. BBC News: Profile: Manuel Rosales
  42. Encyclopædia Britannica: Giuseppe Saragat
  43. Prime Ministers of New Zealand: Michael Joseph Savage
  44. CNN: Gerhard Schröder: Upstart at the chancellor's gate, 2000
  45. Encyclopædia Britannica: Throvald Stauning
  46. Norway.org: Jagland steps down
  47. CBC: A new brand of Canadian social democracy
  48. José Luis Rodríguez Zapatero: President of the Government and Secretary General of the PSOE (Spanish Socialist Workers' Party)

Vanjske veze[uredi VE | uredi]