Vili
| Vili | |
|---|---|
 | |
| Otac | Bor |
| Majka | Bestla |
| Braća | Odin Ve |
| Rođaci | Buri i Boltorn (djedovi) Mimir (ujak) |
U nordijskoj mitologiji, Vili (stnord. "volja") je bog iz skupine Asa.
Obitelj[uredi | uredi kôd]
Vili je drugi sin boga Bora i divice Bestle, brat Odina i Vea, unuk Burija, Borovog oca i Boltorna, Bestlinog oca te nećak Mimira, Bestlinog brata.
Stvaranje svijeta i ljudi[uredi | uredi kôd]
Odin, Vili i Ve zaslužni su za oblikovanje svijeta i ljudi. Ubili su zlog diva Imira, praoca ledenih divova. U Imirovoj su se krvi utopili svi ledeni divovi osim Imirovog unuka Bergelmira. On i njegova supruga su se uspjeli spasiti.
Odin, Vili i Ve načinili su svijet od Imirova tijela:
| (Grímnismál, 40−41) | (Grímnismál, 40−41) |
|---|---|
| Ór Ymis holdi | Iz Imirova mesa |
| var iörð of sköput, | stvorena je zemlja, |
| en ór sveita siár, | od krvi mora, |
| biörg ór beinum, | brda od kostiju, |
| baðmr ór hári, | drveće od kose, |
| en ór hausi himinn. | od lubanje nebo. |
| En ór hans brám | A od obrva učiniše |
| gerðu blíð regin | blaženi bogovi |
| Miðgarð manna sonum, | Midgard za sinove ljudi, |
| en ór hans heila | a od Imirova mozga |
| vóro þau hin harðmóðgu | surovi su stvoreni |
| ský öll of sköput. | oblaci svi. |
| (prevela Dora Maček) |
Braća su potom stvorila i prve ljude, Aska ("jasen") i Emblu ("brijest"). Zbilo se to za vrijeme jedne šetnje obalom kada su ugledali dva debla. Braća su učinila da debla postanu prva ljudska bića. Odin deblima podari dušu i život, Vili pokretljivost i inteligenciju, a Ve oblik, govor, sluh i vid. Bogovi su zatim ljudima dali imena i odjeću.
Vili i Friga[uredi | uredi kôd]
Vili i Ve su živjeli u poligamnoj vezi s božicom Frigom, Odinovom suprugom za vrijeme Odinova dužeg izbivanja.
Teorije[uredi | uredi kôd]
Odin, Vili i Ve se mogu usporediti s trojicom braće iz grčke mitologije – Hadom, Posejdonom i Zeusom.
Moguće je da je Hoenir drugo ime za Vilija.
