Virdžina
Virdžina je kulturni fenomen i običaj vezan isključivo za područja sjeverne Crne Gore, Kosova i sjeverne Albanije. Prema ovom običaju, u obiteljima, koje su ostale bez „muške glave” jedno žensko dijete, na zahtjev roditelja ili šire zajednice, preuzima ulogu muškarca, zavjetujući se na celibat.[1]
U različitim krajevima, kao i u stručnoj i popularnoj literaturi, javlja se nekoliko različitih naziva za ovu pojavu. Pored termina virdžina (alb. virgjinéshë), često se koriste i nazivi tobelija (tur. tobe – zavjet), ostajnica, ili, jednostavno, zavjetovana djevojka.
Geografski, pojava virdžina locirana je prvenstveno na prostoru Crne Gore, Kosova i sjeverne Albanije, tj. u područjima gdje su se najduže održali patrijarhalni način života i rodovsko-plemenska organizacija društva (u nekim dijelovima Dalmacije također je usvojen ovaj običaj.[2] Etnički, riječ je o slavenskom (tj. srpskom i crnogorskom) stanovništvu s jedne strane i albanskom stanovništvu s druge (neki autori uključuju i Turke i Rome). Što se tiče vjerske pripadnosti, pojava je zastupljena kod pripadnika sve tri religije prisutne na ovom prostoru, kod pravoslavaca, katolika i muslimana.
Mišljenja znanstvenika o tome kada je ustanovljena praksa virdžina razlikuju se. Neki smatraju da porijeklo ove pojave seže do prapovijesti, dok drugi vjeruju da se radio novovjekovnom fenomenu. Etnolog Predrag Šarčević smatra da je pojava virdžina plod tranzicije iz rodovskog u građansko društvo, koja se, naročito u Crnoj Gori, može pratiti već od kraja 18. i početka 19. stoljeća. Prema tvrdnjama profesorice antropologije i etnologije Lidije Vujačić, prvi pisani tragovi o ovoj temi javljaju se u 19. stoljeću.[3]
Zanimljivo je i istraživanje nizozemskoga antropologa Renea Gremoa, koji se posebno bavio pitanjem seksualnosti i spolnog identiteta virdžina. Pokušavajući ovaj fenomen sagledati u široj antropološkoj perspektivi, uz strogo metodološko poštovanje socijalnoga, kulturnoga i povijesnoga konteksta, ističe da je socijalni, a time i spolni status virdžina u balkanskoj tradicionalnoj kulturi vrlo neodređen i da su razlike, od slučaja do slučaja, izuzetno velike i da ne postoji definitivno uobličen, koherentan i eksplicitno formuliran sustav pravila na osnovu kojega bi se takve osobe sa sigurnošću mogle identifikovati kao pripadnici muškog, ženskog ili "trećeg" spola.
- ↑ https://www.blic.rs/vesti/reportaza/ponosne-na-muski-zivot/7030hd6 Preuzeto 10. travnja 2018.
- ↑ http://www.nationalgeographic.rs/vesti/8614-stana-cerovic-poslednja-crnogorska-virdzina.html Preuzeto 10. travnja 2018.
- ↑ https://www.slobodnaevropa.org/a/virdzina-prokletstvo-imati-sina-po-svaku-cijenu/27898529.html Preuzeto 10. travnja 2018.