Semiramidini viseći vrtovi
Viseći vrtovi Babilona smatrani su za jedno od sedam svjetskih čuda, i navodno ih je oko 600. pr. Kr. dao sagraditi Nabukodonosor II. za svoju ženu Amitis od Medije koja je čeznula za svojom domovinom Medijom (Iran).[1] Druga teorija pak kaže kako su sagrađeni za mitološku kraljicu Semiramidu koja je vladala na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće pr. Kr.[2] Ove vrtove su opširno opisali starogrčki povjesničari Strabon i Diodor sa Sicilije. Od arheoloških dokaza o postojanju vrta, postoje manji dokazi na mjestu gdje se nalazio Babilon, no nedovoljno da bi se potpuno potvrdio tako velik i opsežan vrt. Vrtovi su ležali na četverokatnoj kuli. Po Strabonu svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar svakoga kata bili su čvrsti svodovi od crijepa koji su se oslanjali na snažne visoke stupove. Platforme terasa bile su izrađene od masivnih kamenih ploča različitih oblika, a odozgo prekriveni jednim slojem trske, a potom zalivene asfaltom. Na to je bio nasut debeli sloj plodne zemlje dovoljan da u njemu rastu čak i male šume. Katovi vrtova bili su spojeni stepenicama i pokriveni pločicama ružičaste i bijele boje. Stupovi su dosezali visinu i do 25m te je bilo dovoljno svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je stotinjak robova po čitav dan vukući vodu iz Eufrata pomoću sustava poluga i pumpi.
- ↑ Karen Polinger Foster: Rajski vrtovi: Flota i fauna na drevnom Bliskom istoku (Gardens of Eden: Flora and Fauna in the Ancient Near East), New Haven, Yale University, 1998., str. 320.-329. (PDF format) (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 28. kolovoza 2006. Pristupljeno 14. rujna 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Viseći vrtovi Babilona (enciklopedija Britannica)
- Sedam svjetskih čuda: Viseći vrtovi Babilona (engl.) Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. srpnja 2011. (Wayback Machine)
- Viseći vrtovi Babilona (enciklopedija Britannica)
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Semiramidini viseći vrtovi |
| ||||||||
