Vladimir Usačevski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vladimir Usačevski/Vladimir Ussachevsky
životopisni podatci
Rodno ime Владимир Алексеевич Усачевский (transliteracija: Vladimir Alekseevič Usačevskij)
Datum rođenja Hailar, Kina, 3. studenog 1911.
Datum smrti New York City 2. siječnja 1990.
Portal o glazbi
Portal o životopisima

Vladimir Alekseevič Usačevski ili Vladimir Ussachevsky (ruski: Владимир Алексеевич Усачевский, engleski: Vladimir Alexeevich Ussachevsky) (Hailar, Kina, 3. studenog 1911.New York City 2. siječnja 1990.) bio je rusko-američki skladatelj, najpoznatiji po svojem doprinosu elektroničkoj glazbi.

Životopis[uredi VE | uredi]

Vladimir Usačevski rodio se 3. studenog 1911. godine u Hailarskome distriktu, Unutarnja Mongolija, Kina, činovniku Ruske carske vojske zaduženog za obranu interesa Transsibirske pruge.[1] Usačevski se 1930. godine preselio u Sjedinjene Američke Države te je tamo studirao glazbu na Pomona Collegeu u Claremontu, Kalifornija (B.A., 1935.) i na Eastman School of Musicu u Rochesteru, New Yorku (M.M., 1936., Ph.D., 1939.). Usačevskijeva rana, neoromanička djela skladana su za tradicionalne instrumente, dok su njegova kasnija djela, od 1951. godine pa nadalje, elektronička.[2] Usačevski je bio predsjednik American Composers Alliancea od 1968. do 1970. godine te je bio savjetnik glazbene izdavačke kuće CRI-a, koja je objavljivala nosače zvuka njegovih skladbi. Albume njegovih skladbi također su izdavale i druge glazbene izdavačke kuće kao što su Capstone, d'Note i New World labels.

Učiteljska karijera[uredi VE | uredi]

Godine 1947., nakon završenog vojnog roka u obavještajnoj diviziji Oružanih snaga SAD-a, postao je članom fakulteta Sveučilišta Columbia, na kojem je predavao do umirovljenja 1980. godine. Godine 1959. s Ottom Lueningom osnovao je Columbia-Princeton Electronic Music Center u New York Cityju.[2] Godine 1965., dok je rukovodio Centrom za elektroničku glazbu, specificirao je ADSR, osnovni dio modernih sintesajzera, samplera i elektroničkih instrumenata.[3] Usačevski je također predavao na Sveučilištu Utah, na kojem je bio i "skladatelj u rezidenciji".

Među njegovim značajnijim učenicima su Charles Wuorinen, Alice Shields, Ilhan Mimaroglu, Faye-Ellen Silverman, Charles L. Bestor, Ingram Marshall, Joan Tower, Wendy Carlos, Kenjiro Ezaki i Richard Einhorn.

Djela[uredi VE | uredi]

"VLADIMIR USSACHEVSKY ELECTRONIC AND ACOUSTIC WORKS 1957–1972". New York: New World Records (80654-2), 2007.[2]
Ovo je kompilacija originalnih nosača zvuka koje je objavljivao CRI tijekom 1960-ih i 1970-ih.

  • Metamorphosis (1957.)
  • Linear Contrasts (1958.)
  • Wireless Fantasy (1960.)
  • Of Wood and Brass (1965.)
  • Computer Piece No. 1 (1968.)
  • Two Sketches for a Computer Piece (1971.)
  • Three Scenes from The Creation (1960.; izm. 1973.)
  • Missa Brevis (1972.)

"Vladimir Ussachevsky: Film Music". New York: New World Records (80389), 1990.[4]


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hartsock, Ralph & Carl John Rahkonen. Vladimir Ussachevsky: A Bio-bibliography. Greenwood Publishing Group, 2000
  2. 2,0 2,1 2,2 Salzman, Eric. "Vladimir Ussachevsky: Electronic And Acoustic Works 1957-1972". Liner notes. New World Records.
  3. Robert Moog, Creator of Music Synthesizer, Dies at 71 pristupljeno 8. rujna 2019.
  4. New World Records: Album Details

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]