Wikipedija:Kafić/Arhiv 16

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!

Cakavski ? Malo sutra[uredi]

Ne znam tko je dosao na ideju stavljati ove cakavske predloske, ali, ljudi moji, polovica mojih (strana po majci) su sa Braca i tamo se tako ne govori. Ovo je mozda neki istarski, kvarnerski ili neki drugi dijalekt, ali moji stari ovako ne govore.

E sad, koliko smisla ima stavljati predloske koje sami cakavci ne razumiju? Ja mislim da nema.

Da pogodim - ovo nisu radili jezikoslovci? --Ante Perkovic 11:05, 4. travnja 2006. (CEST)

Ante, ovi predlošci nemaju enciklopedijsko značenje, pa ne treba radi njih niti ulaziti u kvaziznanstvene rasprave. Bili bismo najsretniji da smo ulovili kojeg lingvista da se pozabavi čakavicom, ali eto... Znam dobro što se govóri i na Braču i ostalim otocima, jer mi je na kraju krajeva za preplivat kanal, i nije za uspoređivat, a još bolje znam što je čakavski dijalekt bio prije par stoljeća.
Stoga sam za to da se držimo književne (tradicija od Marula), a ne razgovorne inačice. Sad sam za vratom zakačio istarski, još mi fali i brački lobi! Ovo uzimamo za privremeno rješenje, ti predloži bolje! :-)) E.coli 11:18, 4. travnja 2006. (CEST)
Brisati. Wiki je enciklopedija, bar što se tiče tekstova o bilo kojoj temi, a ne privatno sredstvo za zabavu. Čakavsko narječje nije dobilo koliko-toliko kodificranu uobliku (ako se ne računa Šimunović-Oleschov Lexikon), i ne postoji rječnik ni gramatika toga "jezika". No, postoji rječnik kajkavskoga književnoga jezika (sada ima više od 8 svezaka, koliko se sjećam), pa bi se eventualno i moglo na njem nešto napisati. No, na nekoj sklepanoj inačici čakavštine ne može, kao što ni ne može na štokavskim dijalektima (npr. "Sanader im je zafalio na njiovim pozdravima".). Jenostavno, enciklopedija se ne piše na dijalektima koji nemaju minimum kodifikacije. Ako smo već kod toga-prije bi imalo smisla pokušati pisati hrvatskim jezikom oblika Zagrebačke škole, kojim su pisana djela Augusta Šenoe ili Ante Kovačića ("korijenski" pravopis i nesinkretizirani padeži u množini). Mir Harven 11:59, 4. travnja 2006. (CEST)
Suradnički okvirići, među koje spadaju i "Suradnik ča-X" i "Suradnik što-X", nisu enciklopedijski sadržaji već se odnose na suradnike tj. njihove relevantne stranice na koje se jedino i smiju postavljati. Svi posotjeći (~90 na hr.wiki) se nalaze u imenskom prostoru "Predložak" jer su dovoljno općeniti da ih koristi razuman broj suradnika. U ovu skupinu predložaka prvenstveno svrstavamo predloške koji se odnose na jezik, stručnost, geografsku ili nacionalnu opstojnost, status na wiki te pripadnost i interese urednika. Na sugestiju surandika su ovi okvirići kategorizirani, no to ne bi trebao biti slučaj jer se isto vrši samo s enciklopedijskim sadržajima. Više...
Koriste se prema slobodnom izboru, kategoriziraju prema sadržaju (obrazovanje, jezici i dijalekti, programski jezici, poznavanje glazbe, profesija, knjige, računala, hrana, igre, mediji, glazba, sportovi, zdravlje, život, osobnost, kućni ljubimci, seksualnost, horoskop, država, vjera i religija, boje, političko opredjeljenje, osjećaji, humor, wikipedija itd.), i ne predstavljaju stav projekta nego pojedinca, pa prema tome mogu poslužiti i kao "privatno sredstvo za zabavu".
Cilj je stvoriti ugodno ozračje za suradnike koji će na relativno jednostavan način moći izraziti svoja uvjerenja, razmišljanja, životne stilove i navike te ukazati na vlastite sposobnosti ili pripadnosti. Wikipedijancem se postaje i to je važna karika u radu u wikizajednici od koje se pojedini suradnici ograđuju. Kad sam inicirao stvaranje 10-ak predložaka s dijalektima, vodio sam se željom da se promakne to naše "malo" jezične tradicije koja je po živim idiomima toliko rijetka u svijetu. Kad sam pozvao na suradnju, odazvali su se samo rijetki... --E.coli 13:00, 4. travnja 2006. (CEST)
Jesam ti rekla --E.coli da ćemo se pokarati (posvađati) :-))). Ja sa svima vama koji ne razumijete ikavsko-ekavsku čakavštinu niti ne pričam po domaći, nisam jezikoslovac, a jako mi je drago da se --E.coli ovoga dosjetio. On se dosjetio, a malo nas se javilo i odmah sam shvatila da nije mislio na neku tešku znanstvenu podlogu. Uostalom pogledajte malo suradničke stranice po ostalim svjetskim Wikipedijama. Ima tamo baš svega, i obiteljskih slika i tekstova Marka Perkovića Thompsona. Mi na području Rijeke, Krka i okolice (ukoliko vam još nije jasno gdje se govori ovakav oblik čakavštine), njegujemo naše običaje i naša čakavština još uvijek živo živi, nije baš mrtvo slovo na papiru, a na Radio Rijeci ju možete redovito čuti. Ukoliko vas smeta samo forma, opet, obrišite. Slično kao i s predlošcima za biografije, dogovorite se. A meni bi baš bilo drago da i kajkavci naprave svoje okviriće. Lijepi primorski pozdravi  :-)) --Roberta F. 14:27, 4. travnja 2006. (CEST)

Ma potriba je počijet. Da se ne zaudobi. I tuo je harvuoski jazik (zajik...). Kubura 15:32, 4. travnja 2006. (CEST)

Čisto da ubacim link na en wiki gdje ovakvih i sličnih suradničkih okvirića ima mali milijun i njima suradnici na neki način opisuju sebe. Ne trošimo vrijeme na nepotrebne stvari kao što je ova. Svatko ima pravo napraviti svoj suradnički okvirić ili više njih i postaviti ih na svoju suradničku stranicu za koju je kako se meni čini dogovoreno da suradnici rade od nje što ih volja u granicama dobrog ukusa. Suradnička stranica kao i njegova stranica za razgovor je njegova, nije u glavnom imenskom prostoru i suradnik odgovara za nju. Nemam namjeru nekome krojiti suradničke stranice (osim naravno u svrhu ispravaka poveznica ili pomoći i sl.). Na nekim wikipedijama suradnici imaju male portale od svojih suradničkih stranica, tko smo mi svi ostali da mu taj njegov gušt (užitak) spečavamo. Možda je tom istom suradniku početna stranica Wikipedije na njegovom jeziku baš njegova suradnička stranica. Ja govorim Ča, kaj, što, Ja volim nogomet, Ja mrzim štrumpfove... su osobne stvari suradnika i neka takve ostanu. --Andrej Šalov 17:44, 4. travnja 2006. (CEST)

Ja u kupe, a vi svi u spade... pitam se jeste li procitali moj tekst uopce. Nemam nista protiv cakavskih predlozaka, ali mi je izrazito glupo da su pisane dijelektom koji razumije 5% cakavaca. I zbog toga ih se ne bi trebalo zvali cakavskim predloscima nego preciznije opisati koji to dijekat suradnik govori. Jel sad jasno?

Ne znam gdje vi zivite, ali pitajte komizane razumiju li visane. A na istom otoku zive. A vi o nekom cakavskom govorite, ko da je standardizirani jezik u pitanju ...


Ajoj, hoćemo li si još zrnca čakavska počet prebrojavat? :-)) Očito Ante nisi često u Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Ličko-senjskoj županiji (mislim da to nije baš samo 5% čakavaca), ili ako jesi ne pripovedaš (pričaš) s domaćima po domaću, aš se mi si prilično dobro razumimo (sa sitnim različitostima, koje nas definiraju i po kojima se prepoznajemo i na koje se ne jadimo - ljutimo). Uostalom iz pristojnosti u razgovoru s nečakavcima ne pričamo čakavštinom. Govoriš o otocima, mislim da znam bolji primjer: Labin i Gerovo. Na kopnu, a samo oni poznaju svoj jezik. Uostalom ne znam što te je spriječilo da predložiš svoje čakavske riječi, --E.coli je lijepo pitao za pomoć 26. ožujka ovdje i ovdje, kao i ti za Planetne misije. Tko je kriv da smo se javno (koliko vidim) javili samo Kubura i ja? Da li se sada razumijemo ili ćemo hitit partiju briškule [1] i trešete [2] ? :-)) Lijepi primorski pozdravi :-))) --Roberta F. 18:28, 5. travnja 2006. (CEST)

Kako ovoj raspravi dajemo ovoliko prostora u Kafiću neka onda suradnički okvirić ča glasi ovako : Ovaj suradnik govori hrvatskim jezikom čakavskim narječjem. :-)) Jer kako netko reče čakavski jezik se razlikuje, ali ne od otoka do otoka već od mjesta do mjesta. Ako se nekome ne sviđa EColijeva verzija slobodan je napisati i napraviti svoj suradnički okvirić za čakavsko narječje i ova tema završava. Svaki suradnik opet ponavljam ima pravo i mogućnost napraviti svoj suradnički okvirić i postaviti ga na svoju suradničku stranicu. Zato drage kolege nemojmo se umarati sa raspravama čiji je čakavski bolji ili čakavskiji već napravimo svoje suradničke okviriće i uživajmo u blagodati Wikipedije slobodne enciklopedije. --Andrej Šalov 19:05, 5. travnja 2006. (CEST)

Neka je toga, to je ionako zezancija. Ja sam mislio da se misli pisati čakavskim književnim jezikom (koji postoji, no mrtviji je od latinskoga). U tom bi slučaju (iako je stvar bizarna) članak morao biti u skladu s tim stiliziranim narječjem, što je, usput rečeno, izuzetno teško jer bi to mogli pisati samo stručnjaci. Postoje wiki i na jezicima/dijaleketima: alemanskom, niskonjemačkom, ...te latinskom i esperantu i sl.-no, to mora biti lege artis. No, ovako, kao oznaka-jedini bi potencijalni prigovor mogao biti da nije dobro dijalekatski raslojeno. Ali, budući da nisam vidio predloške, ne mogu o tom suditi. Mir Harven 20:14, 5. travnja 2006. (CEST)
Dao sam malo vremena da se spuste emocije, pa se sve razbuktalo! Daklem, suradnički okvirići o dijalektima su nastali po uzoru na jezične Babel predloške, pa se od njih očekuje da budu pisani idiomom na koji se odnose (a ne štokavicom). Oni su planirani da budu koliko-toliko opći za tri postojeća hrvatska narječja s ciljem poticanja suradnika na njihovo postavljanje i/ili stvaranje novih po špranci te eksponiranje jezične autentičnosti suradnika koji inače pišu standardnim jezikom. Javljale su se želje od strane pojedinih suradnika da se dopusti i mogućnost stvaranja na razgovornim varijantama, no u to iz niza razloga ne treba ulaziti; mjesto tekstovima na dijalektima je zasada samo i eventualno osigurano na izvoru. Ako se prije uspiju probiti kroz džunglu biblijskih razmjera... :-)))
Rasprave u drugom smjeru od poboljšavanja izvornosti predložaka su bespotrebne. Predlošci se rade za stalne suradnike koji imaju / nemaju doticaja s čakavskim dijalektom u cjelini, ili trenutno dominantnom jezičnom varijantom dobivenom konsenzusom. No nisam vidio nikoga od dičnih "čakavaca" postaviti na svoju stranicu itijedan ča-X... Ostali argumenti neka budu u skladu s pravilima; poruke kao takve ostaju dok god se netko ne sjeti da govori ili čuje drugi dijalekt. U tom trenutku se rasprava premješta na stranicu razgovora dotičnog predloška. Hvala Andreju na toplim željama! Mjesto za kajkavske predloške je i dalje tovoreno. Toliko. E.coli 20:26, 5. travnja 2006. (CEST)
Oprosti E.coli, ali moram još dodati samo ovo. Ne mogu mučat kada netko čakavštinu naziva "jezikom" i mrtvijom od latinskog. Da se na mojem području stalno nešto dešava možete vidjeti i iz zadnje knjige "Čakavski ekavski govori: sustav i podsustavi" riječke sveučilišne profesorice Silvane Vranić. A ovdje na standardnom hrvatskom jeziku, možete pročitati jedan od razgovora s profesoricom, ukoliko vas zanima. Krasni primorski pozdravi svima :-)))) --Roberta F. 10:38, 8. travnja 2006. (CEST)
Ja imam pitanje! (naravno, kad ste upali u mrezu vec se necete osloboditi). Ima li cakavskih govora sa starim padezima? Ili svi su izumrli? --VKokielov 04:17, 11. travnja 2006. (CEST)

Koki, ovu bi raspravu trebalo prebaciti na Razgovor:Čakavsko narječje, načeo si sad dosta tema. Stoga prjedlažem da suradnici, koji kane razgovarati o čakavšćini, prijeđu na tu stranicu. Tako će kavić moći odahnuti. Stuojte mi ga dobro, Kubura 08:33, 11. travnja 2006. (CEST)

Planetne misije, moim pomoc[uredi]

Moze pomoc...

Smisljam kako da nazovem kategorije u kojima bi bile misije koje su upucene na i u orbitu oko pojednih planeta.

Moze prijedlog preko primjera za Mars, Jupiter, komete ili asteroide? --Ante Perkovic 15:23, 5. travnja 2006. (CEST)

Svemirske misije - Damirux 02:45, 11. travnja 2006. (CEST)

Ako se umorite od wikipedije...[uredi]

uncyclopedia - totalna odvala, a ima i mnogo vise clanaka od nase :). --Ante Perkovic 20:30, 7. travnja 2006. (CEST)

"Enciklopedija" je dobra, jedino nije istina da ima mnogo više članaka od naše ;-) SpeedyGonsales 19:04, 11. travnja 2006. (CEST)

Izabrane godišnjice[uredi]

MOLIM suradnike koji uređuju Izabrane godišnjice da pripaze što, gdje i kako pišu a očiti je primjerak ovo. Ako su već postavljene neka ih netko i provjerava, ne da one same rade po glavnoj stranici jer netko nije napravio i provjerio dali je to sve kako treba (a ovo se odnosi na predloške koji automatski idu iz dana u dan {{:Wikipedija:Izabrane godišnjice/{{CURRENTDAY}}. {{CURRENTMONTHNAME}}}})!!!!!!!!!!!!!! --Andrej Šalov 19:38, 9. travnja 2006. (CEST)

Uređuje uglavnom Conq, a ja mu pomažem. Pripazit ćemo što, gdje i kako pišemo. Nastojat ćemo ne uzrujavati te. --Zmaj 12:39, 12. travnja 2006. (CEST)

Map of Australia[uredi]

The correct locator map is Image:LocationAU.png, not Image:LocationAustralia.png . Some needs to fix your country template, it seems that right now it doesn't accept the location map paramenter, it just figures it out itself. +en: Hexagon1 12:26, 12. travnja 2006. (CEST)

Gdje je nestao zemljopis?[uredi]

Mene nije bilo, pa mi je očito nešto promaklo.

Jer, u kategoriji zemljopis ima tek 2 potkategorije i 2 članka.

Mene osobito ne veseli kad me netko je** u zdrav mozak. A vas ostale?

Conqui, imaš ti šta dodat na ovo? Ili ćeš se pravit blesav i ignorirat cijelu priču?

--Ante Perkovic 21:35, 12. travnja 2006. (CEST)


Dobro si napisao - nikakva promjena u vezi zemljopisa i geografije nije dogovorena jer je "dogovor" donesen bez jasnih argumenata i znanstvenih izvora. Ja uporno postavljam pitanja kreatorima te "definicije" koja je navedena u kategorijima zemljopisa i geografije, ali do sada mi nitko nije znao odgovoriti. Jedini odgovor na postavljeno pitanje bio je taj da je donesen nekakav dogovor o dvije kategorije zbog specifičnih lokacija na Zemlji.

Jedan od glavnih protuargumenata za postojanje dvije kategorije, te jednako tako dobar argument o nečijem (ne)znanju pokazuje to da su na kategoriji o zemljopisu navedene interwiki poveznice koje ne bi trebale stajati ondje. Zašto? Razlog je taj što se definicija kategorije zemljopis razlikuje od definicije kategorija na ostalim wikipedijama. Stoga, zbog različitosti u definiranju pojmova, te ako želimo biti dosljedni s definicijom, na kategoriji zemljopis ne bi trebala stajati nijedna interwiki poveznica. Drugi protuargument je uvrštavanje samog članka geografija u kategoriju o specifičnim lokacijama na Zemlji. Zar je netko čuo možda za mjesto, grad, selo, planinu, razvodnicu, greben, spilju... koji se zovu Geografija?

Uostalom, zašto specifične lokacije ne bi mogle ići u kategoriju geografija čiji glavni članak počinje riječima geografija ili zemljopis je znanost koja....? Zar geografija nije sintetička znanost u kojem su međusobno isprepleteni svi faktori geosfere? Ako se geografiji oduzmu mjesta na Zemlji (što je njena bit i što predstavlja podlogu znanosti), što od nje ostaje?

Osim toga postavlja se pitanje po čemu se razlikuju te dvije kategorije koje su kategorizirane pod različitim superkategorijama. Zar zemljopis nije isto što i geografija, pa bi se stoga trebao nalaziti pod prirodnim znanostima? (ovime ne želim reći da kategorija geografija nema smisla, jer znanstvena terminologija geografije je utvrđena i dogovorena u znanstvenim krugovima, pa je kategorija geografija vrhovna kategorija za sve svoje subkategorije koje nose jednaki termin – geografija).

Najtragičnije je u svemu što neki koji su napisali par članaka iz geografije odmah smatraju da su postali doktori znanosti, pa mogu mijenjati znanstvenu terminologiju i definicije određenih pojmova kako im padne na (ne)pamet, a povrh svega uporno mijenjaju nazive članaka koje su se drugi trudili napisati. I povrh svega toga pravdaju se nekom demokracijom, koja bi trebala ukazati na točnost njihovih tvrdnji. E pa sad, da citiram suradnika Ante Perkovica, tko koga je** u zdrav mozak? Tko koga ignorira? Tko se pravi blesav?

Conquistador 00:04, 13. travnja 2006. (CEST)

A priznajes da namjerno nisi pisao komentare na promjene i oznacavao ih sa "minor". Kao, nece nitko primjetiti. I ti stvarno mislis da mozes tako gurati po svome kontra svima ostalima? --Ante Perkovic 08:59, 13. travnja 2006. (CEST)


Obično ne pišem komentare na promjene jer ako nekoga to zanima može pogledati u povijesti stranice. Promjene sam označio s m jer sam članke samo uvrstio u kategoriju u koju bi ionako trebali biti. Namjera mi nije bila prikriveno mijenjanje kategorija, nego upravo da pokažem kako je jedna kategorija za jedan predmet sasvim dovoljna (zašto bi geografija/zemljopis bila iznimka, ako nijedna druga znanost nema dvije kategorije).

Možeš li mi objasniti tko su ti svi protiv kojih ja guram? Mali savjet: ako želiš pomoći u pisanju članaka iz geografije, a ne znaš kako nazvati članke ili kategorije, uzmi malo literature iz geografije, pa ćeš vidjeti koji se naziv preferira. Usput bi te zamolio da zbog dosljednosti u nazivu ostale članke prebaciš u kategoriju geografija, a da kategoriju zemljopis po državama preimenuješ u kategorija geografija po državama (to bi mogao učiniti i Elephantus, tj. Prociscivac tako da tolike promjene ne zatrpaju stranice s nedavnim promjenama). I da na kraju kažem da sam na wikipediji ne da bi se svađao s nekime, niti da provodim svoju samovolju, već da budem što objektivniji u pisanju članaka i proširivanju hr.wikipedije.

P.S. Ako možeš, pokušaj popraviti poveznicu s glavne stranice na portal zajednice (kafić).

Conquistador 13:36, 13. travnja 2006. (CEST)
Mislim da se svi slažemo da je Conquistador ovdje najstručniji što se tiče zemljopisa odnosno geografije. Njegova je podjela po geografskim kategorijama izvedena izvrsno, bolje nego što bi itko drugi bio sposoban napraviti. Osim toga, logično je pokazao da podjela na dvije kategorije - "Geografiju" i "Zemljopis" - nije nimalo suvisla.
S druge strane, dosadašnji su razgovori pokazali da većina voli riječ "zemljopis" i gorko bi plakala kad bi je izgubila. Zato savjetujem ovo: neka sve Conquistadorove kategorije ostanu kakve jesu - dakle, s riječju "geografija". Međutim, one neće spadati u vršnu kategoriju "Geografija", nego u "Zemljopis". Dakle, promijenila bi se samo jedna kategorija: ona glavna. Sve će potkategorije ostati kakve su sada: "Antropogeografija", "Biogeografija", "Politička geografija", "Ruralna geografija" itd.
Drugim riječima, zemljopis ostaje samo na jednom mjestu, ali najvažnijem. Osim toga, naravno, riječ "zemljopis" može se slobodno koristiti u člancima i nitko nema pravo mijenjati je u "geografija", a vrijedi i obratno - "geografija" se ne mijenja u "zemljopis".
Nadam se da se svi slažu s ovim rješenjem.
--Zmaj 14:13, 13. travnja 2006. (CEST)
Super ideja, Zmaj!
Slažem se u potpunosti sa prijedlogom. I ja moram priznati da mi se sviđa sadašnja podjela Kategorija:geografija na potkategorije - politicke tvorevine su odvojene od morfoloskih i slicno. To je svakako bolje rjesenje nego da je sve u jednoj kategoriji. Stoga mogu reci da potkategorije koje je Conq. uveo ne bi trebali dirati - dobre su kakve su sada.
S druge strane, i sam Conq. na ovoj istoj stranici pise Zar zemljopis nije isto što i geografija, pa se u potpunosti slazem da mora biti jedna kategorija. Dakle, Kategorija:geografija zajedno sa svim potkategorijama prelazi u kategorija:Zemljopis. Pretpostavljam da isto vrijedi i za clanak geografija, tj. da ga mijenjamo u zemljopis. --Ante Perkovic 15:21, 13. travnja 2006. (CEST)

Kad malo bolje pogledam gdje je Conqui pozabadao sve ove podkategorije koje su do jucer bili u Kategorija:Zemljopis (pogledajte Suradnik:Ante Perkovic/todo/Kategorije/Zemljopis), cini mi se da nema teorije da se nitko tko nije strucnjak za zemljopis nece snaci u svemu tome. No, s obzirom da vec imamo sve te potkategorije, nek tamo i ostanu, iako mislim da ce biti nuzno napisati upute za snalazenje.

Zanimljivo je kako se Conqui zaista potrudio da brze-bolje makne sve te kategorije iz "zemljopisa" i zabode ih u skrivene kutke kategorijske hijerarhije, a uopce mu ne smeta sto je sama kategorija:Geografija jedna velika svastara (70 clanaka!). Svasta bi ljudi mogli pomisliti o njegovim motivima ...;)). Evo, npr Pustinja je jos tamo, kao i Rijeka (vodotok), Morska struja... a nije da ih se nema gdje prebaciti. Samo je pitanje motiva i prioriteta ;))).

--Ante Perkovic 12:45, 14. travnja 2006. (CEST)


Nema smisla staviti kategoriju zemljopis kao vršnu kategoriju svih ostalih geografskih subkategorija samo zato što je većini draži pri srcu zemljopis. Kategorizacija znanosti treba pratiti samu znanost, a ne subjektivnost "većine" ostalih. Štoviše, u samoj politici wikipedije piše da demokracija nije uvijek ispravan način donošenja odluka.

Ne znam što ostali misle o Zmajevom prijedlogu, ali njemu i Anti (ali i svim ostalima koje zanima geografija) preporučujem da uzmu malo geografske literature (makar i one najjednostavnije u kojem se objašnjavaju temeljni pojmovi u geografiji) i vidjet će da se preferira termin geografija. Stoga ne treba mijenjati naziv vršne kategorije, a niti glavnog članka, jer sve kako je napisano odgovara onome što piše u drugim enciklopedijama, leksikonima itd.

Svatko se može snaći u ternutačnoj kategorizaciji geografije, jer u subkategorijama određenih geografskih grana naveden je i sam istoimeni članak koji objašnjava područje zanimanja pojedine geografske grane.

Potrudio sam se da brže bolje kategoriziram članke iz geografije, misleći da ću nekolicini koja inzistira na zemljopisu pokazati da nisu u pravu. Uostalom, da ih ovo područje zanima već bi se odavno sami informirali o cjelokupnoj znanosti i njenoj terminologiji.

P.S. Navedene članke koji nisu još kategorizirani, kategorizirat ću što prije (članci o rijeci, morskoj struji...).

Conquistador 13:06, 14. travnja 2006. (CEST)
Slažem se sa Zmajevim prijedlogom. --Elephantus (razgovor) 13:20, 14. travnja 2006. (CEST)
Conquistador, ti kažeš: Ne znam što ostali misle o Zmajevom prijedlogu, ali njemu i Anti (ali i svim ostalima koje zanima geografija) preporučujem da uzmu malo geografske literature... Ali nas se u ovom pitanju ne tiče literatura. Irelevantna je. Jednostavno nas ne zanima koji izraz koristi struka. Jedino je važno da naš izraz bude jednako razumljiv kao onaj koji koristi struka. Uzmimo, na primjer, da kategoriju "Film" želim preimenovati u "Slikopis". To ne bih smio učiniti. Zašto? Jer 90% suradnika ne bi shvatilo o kojem se području radi. S druge strane, ako preimenujem "Geografiju" u "Zemljopis", svi će i dalje savršeno znati o kojem je području riječ. Zato tvoj argument sa strukom i literaturom jednostavno ne stoji. --Zmaj 13:58, 14. travnja 2006. (CEST)

Ne možeš reći da su struka i literatura (u nju spadaju također i druge "materijalne" enciklopedije, pa možeš pogledati u njima koji se termin koristi) irelevantne, jer su i one jedan od glavnih čimbenika u imenovanju članaka u enciklopedijama. Kako se onda odredio naziv članaka o kemiji, biologiji, matematici, oceanografiji...? Zar je struka ovdje bila irelevantna? Jedini argument koji ne stoji je da nitko ne zna što znači geografija, ali svi dobro znaju što znači zemljopis.

Navedeni primjer o filmom i slikopisu nije baš pogođen, jer se ovdje govori o znanosti, a ne o umjetnosti. Bolji primjer bi bio: ajmo vršnu kategoriju o astronomiji nazvati zvjezdoznanstvo (ipak se i ovaj termin često koristi u govoru), a ostale potkategorije koje govore o pojedinim astronomskim granama ostavimo kako jesu. To ima više smisla, zar ne?

Conquistador 14:50, 14. travnja 2006. (CEST)
Moš mislit. Google za "zvjezdoznanstvo" daje 206 unosa. Nađi bolji primjer.
Inace, u pravu si kad tvrdis da wiki nije demokracija. Na wikiju odlucuju admini na temelju iznesenih argumenata. --Ante Perkovic 14:57, 14. travnja 2006. (CEST)

Braćo i sestre umni ljudi zemljopis=geografija zato predlažem kategoriju koja će se zvati Kategorija:Zemljopis=Geografija. Zašto? Zato jer sad trošim previše vremena da nađem ono što mi treba. --Andrej Šalov 17:34, 14. travnja 2006. (CEST)

Taj isti Google daje 274.000 unosa za geografiju, a za zemljopis 196.000 (u obzir su uzete samo stranice na hrvatskom jeziku), pa onda možemo uzeti u obzir i google kojeg navodiš. Na hr.wikipediji je premalo admina da se donese objektivna odluka, pa bi o opsežnim odlukama trebali odlučivati svi suradnici. Samo ne znam kako će ostali donijeti nepristranu odluku na temelju argumenta za zemljopis koji je naveo Zmaj: većina voli riječ "zemljopis" i gorko bi plakala kad bi je izgubila. (A i to se ne može dogoditi jer je sam termin zemljopis naveden u prvoj rečenici glavnog članka)

Conquistador 21:35, 14. travnja 2006. (CEST)


Mala replika. Volim točnost :-). Google kaže geografija = 744, zemljopis = 727. I onda javi Google Da bismo prikazali što kvalitetnije rezultate, preskočili smo neke rezultate vrlo slične već prikazanih. --Andrej Šalov 21:43, 14. travnja 2006. (CEST) Možete ponoviti pretraživanje s uključenim preskočenim rezultatima, ako želite.

Ne znam koji si kriterij uzeo da ti je dao takve rezultate, ali opet pokazuju da se ipak koristi geografija (makar u ovom slučaju nešto manje). Ipak pitanje je na kojim se stranicama spominje geografija, a na kojima zemljopis. Predlažem najbolje rješenje (ako već niste zadovoljni s drugim argumentima): budući da je wikipedija enciklopedija, najbolje bi bilo pogledati naziv članka u svim enciklopedijama (npr. enciklopedije JLZ-a iz 1966. i dalje odnosno enciklopedije leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" novijeg datuma), pa neka većina naziva članaka u "materijalnim" odluči o nazivu u ovoj "nematerijalnoj" vrsti enciklopedije.

Conquistador 22:20, 14. travnja 2006. (CEST)

Ja sam geografiju našao već u rječniku stranih riječi. Piše samo "zemljopis". Meni dovoljno. --Ante Perkovic 22:52, 14. travnja 2006. (CEST)

Conquistador, imam dojam da ne shvaćaš što želim reći. Enciklopedije su nam važne u stručnim stvarima, ali biranje između riječi geografija i zemljopis NIJE stručno pitanje, nego pitanje što nam se više sviđa. Da, SVIĐA. Kako nezanstveno! Ali tako ti je to - struka nas u takvim pitanjima NE ZANIMA. Nije nas briga za struku kad imamo svoj mozak. --Zmaj 12:55, 15. travnja 2006. (CEST)


Znam što hoćeš reći: uporabom riječi geografija zatirem hrvatski jezik, jer već postoji sasvim dobra prevedenica zemljopis. Međutim to nije točno, jer pišem članke na hrvatskom književnom jeziku (u to se svatko može uvjeriti), pa to ne stoji. A i sama riječ zemljopis nije hrvatskog podrijetla već bohemizam.

Svaka čast što kažeš da imaš mozak, ali kako možeš donijeti odluku jedino na temelju toga što ti se nešto jednostavno sviđa. Gdje je tu nepristranost? Iskreno govoreći, i meni se sviđa riječ zemljopis, ali to ne znači da svoje (subjektivno) mišljenje moram nametati drugima.

Ne znam kako te struka ne zanima kada oni stvaraju znanost? Zar te npr. fizika zanima, ali Einstein, Planck, Newton, Galileo i kompanija ne? Najbolje od svega je što tvrdiš Enciklopedije su nam važne u stručnim stvarima, ali struka nije važna. Nema veze što te struka ne zanima, ali mi daj jedan jedini valjani razlog zašto wikipedija ne bi trebala poput drugih enciklopedija nazvati svoj članak geografija, a ne zemljopis. U čemu je problem kada se u prvoj rečenici i ujedno u glavnoj definiciji glavnog članka o znanosti navode oba pojma povezane uključnim disjunktom 'ili'. Zar bi trebalo pisati Zemljopis ili zemljopis je znanost o...?

Conquistador 18:53, 15. travnja 2006. (CEST)
Koliko pitanja... Idemo na odgovore:
  • Gdje je tu nepristranost? - Nema je. Pristran sam. Više mi se sviđa riječ "zemljopis". Možeš me isto tako optužiti da sam pristran jer više volim vaniliju od čokolade.
  • Kako me struka ne zanima kad oni stvaraju znanost? - Govorimo o riječima, a ne o znanosti. Ne moram biti stručnjak da znam da se moj jezik ne zove latinski nego hrvatski. Isto tako ne moram biti stručnjak da se opredijelim za zemljopis.
  • Jedan jedini valjani razlog zašto wikipedija ne kaže geografija kao druge enciklopedije? - Zemljopis je hrvatskija riječ. Ako druge enciklopedije više vole geografiju, to je njihov problem. Svrha Wikipedije nije prepisivanje drugih enciklopedija.
  • Zar bi trebalo pisati "Zemljopis ili zemljopis"? - Ne, trebalo bi pisati "zemljopis ili geografija", a članak bi se trebao zvati "Zemljopis".
Evo, odgovorio sam. --Zmaj 20:14, 15. travnja 2006. (CEST)


Ma ne optužujem te ni za što. Jedino želim da wikipedija bude nepristrana (valjda piše to negdje u politici wikipedije ili u poželjnim osobinama administratora). Kad bi svi bili pristrani na wikipediji, ne vjerujem da bi imala ovakav uspjeh, niti bi postala najveća on-line enciklopedija, jer bi vladao totalan kaos, zar ne?

Moram te malo ispraviti - geografija je grecizam, a ne latinizam.

Svrha wikipedije nije prepisivanje, već savjetovanje s drugim enciklopedijama. Ako sve enciklopedije kažu jedno, onda su valjda u pravu. Kad bi mi dao malo prostora da dišem, a ne da se ovdje natežem o nečemu što je već dogovoreno, preveo bi temeljne stranice o wikipedijinim pravilima i smjernicama i njima sličnim stranicama, pa bi se vidjelo tko je dosljedniji pravilima wikipedije.

Conquistador 21:26, 15. travnja 2006. (CEST)

en:Wikipedia[uredi]

Molim vas gledajte ovaj članak en:Serbian Lands kod en:wikipedije! Pozdrav, --Mig 23:36, 12. travnja 2006. (CEST)

Pa kako to da nema u spisku Republike Srpske Krajine!? Nije valjda da priznaju okupaciju? ;-> --Fausto 14:13, 2. svibnja 2006. (CEST)
Već sam rekao da treba legalizirati na en wiki stranice kao http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Klaic1.jpg ili http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Raukar-kresimir.jpg ili http://hr.wikipedia.org/wiki/Slika:Raukar.jpg

. osim toga, što pričamo: otiđite na http://www.euratlas.com/, npr http://www.euratlas.com/time/sw0900.htm, http://www.euratlas.com/time/sw1000.htm, http://www.euratlas.com/time/sw1100.htm, http://www.euratlas.com/time/sw1200.htm, ..može i cijele (sporije se učitava):http://www.euratlas.com/big/big1200.htm, http://www.euratlas.com/big/big1300.htm,..Kakvi zemljovidi iz radionice HRE i comp., to su bajke za debile. Glede DAI, tu sam napisao još prije, tako da je stvar jasna: http://en.wikipedia.org/wiki/De_Administrando_Imperio, http://en.wikisource.org/wiki/De_Administrando_Imperio. Mir Harven 16:40, 14. travnja 2006. (CEST)

Link farme i blogovi[uredi]

Na tekstovima blog, blog.hr i mojblog pojavila se tendencija stvanja farmi linkova. Morali bi donjeti jasna pravila kako se postaviti u tim slučajevima, za sada sam sve linkove premjestio u posebne stranice, pa da vidimo što dalje u slučajevima formiranja farmi linkova --Davor Moravek 19:19, 14. travnja 2006. (CEST)

Sretan Uskrs!!![uredi]

Sretan Uskrs svim suradnicima na hr.wikipediji kao i svim ljudima dobre volje! :))

Conquistador 00:55, 16. travnja 2006. (CEST)
Branka France 12:26, 16. travnja 2006. (CEST)
Sanya 13:05, 16. travnja 2006. (CEST)

Također se pridružujem čestitkama! Damirux 03:08, 16. travnja 2006. (CEST)

Takodje — SašaStefanović • 01:49 16-04-2006
Sretan Uskrs svim Hrvatima i katolicima Zeljko
Sretan Uskrs svima i od mene :-) --Davor Moravek 00:32, 17. travnja 2006. (CEST)
Iako sa zakašnjenjem, Sretan Uskrs svima i od mene!!! --Luka Krstulović 15:36, 17. travnja 2006. (CEST)

Sretan pravoslavni Uskrs!!![uredi]

Sretan Uskrs pravoslavnim vernicima. Sretan Uskrs Srbima koji zive u Hrvatskoj, kao i prognanicima koji su nekada ziveli u Hrvatskoj!

Xpucmoc BocKpece!

Nadam se da se nitko neće uvrijediti ako napomenem da nema takve stvari kao "pravoslavni uskrs". Uskrs je samo jedan za sve kršćane u svijetu. Postoji samo razlika da neki (pravoslavni i monofiziti) dan Uskrsa određuju prema starom, tzv. Julijanskom kalendaru, dok inače svi u svijetu (ne samo kršćani) koriste gregorijanski kalendar, kojeg je papa Grgur proglasio u XVI. st. (izbrisao 11 dana iz kalendara). Problem je u tome da je rani dogovor u tada jedinstvenoj Crkvi bio da prvi dan proljeća (proljetna ravnodnevnica) treba biti 21. ožujka, a julijanski kalendar sadrži grešku od otprilike jedan dan na 130 godina, koja se akumulira.--Fausto 14:28, 2. svibnja 2006. (CEST)

O hrvatskim slovima[uredi]

Ovo sam već predložio, ali na pogrešnom mjestu, pa ponavljam ovdje uz malo argumentacije. Moj prijedlog je dakle da se na dno stranice za uređivanje među uzorke slova za ubacivanje dodaju i ova:
„ ” “ DŽ Dž dž LJ Lj lj NJ Nj nj .
Smisao tih slova i znakova je da pomognu ljudima ih napišu, iako se služe tipkovnicama koje te znakove nemaju. Ova slova koja sam naveo su posebno teški slučajevi i nisam vidio do sada tipkovnicu koja ih ikako zna napisati. Stoga pretpostavljam da svi ta slova pišemo (a i ja također) kao dva slova: d+ž, l+j i slično. No iako taj način daje dobar prikaz na ekranu (ako se ne desi rastavljanje riječi baš usred takvog slova), ukupni rezultat je daleko od dobrog. Recimo sortiranje nema šanse dobro raditi ako su riječi napisane krivo. Onima koje zanima predlažem da prošeću kursorom kroz uzorke slova koje sam naveo i vidjeti ćete da je svako od njih jedno slovo, dakle ne može se kursor staviti između d i ž (što bi se moglo ako napišete dž kao dva slova). Evo recimo znak za stupanj (°) je tamo s razlogom, iako ga ja na hrvatskoj tipkovnici kucam bez ikakvih teškoća. Ali dž ili „navodnike” pišem za sada uz puno napora. Više detalja možete naći na Unicode stranici (na engleskom). DarkoS 21:14, 17. travnja 2006. (CEST)
Navodnici su dodani, a kako sortiranje wikipedije trenutno još uvijek radi ispravno samo za en. alfabet, ne bih unaprijed sudio da sortiranje s trenutnim načinom pisanja neće raditi (collation nekih pisama je bitno složeniji od hrvatske latinice). Slova unutar riječi nisu bitna (jer se prilikom HTML prikaza teksta na ekranu tekst ne "lomi"), jedino su dakle upitna velika slova DŽ, LJ i NJ, za koja u ovom trenutku ne znamo egzaktno da li nam trebaju. Mislim da je najjednostavnije rješenje i najbolje rješenje, tj. nastaviti s dosadašnjom praksom, a kad i ako bude potrebno bot će potrebne članke preimenovati kako bude nužno, a navedena slova biti će dodana u okvir za uređivanje stranice. SpeedyGonsales 01:33, 26. travnja 2006. (CEST)
Prvo hvala za navodnike. Prve reakcije na moj prijedlog nisu baš bile bajne i stoga me ovaj pomak jako veseli.
Problem sortiranja zbog pogrešno upisanog teksta se može lako provjeriti. Uzmimo na primjer riječi lopta i ljubav (koju sam namjerno napisao slovima L i J). Ako lopta bude prva, onda je sortiranje točno. No kako O dolazi u abecedi nakon J, to će uzrokovati da lopta pogrešno ispadne druga. Čak i da trenutni wikipedijin postupak sortiranja nije potpuno dobar, to će se lako popraviti. No pogrešno uneseni tekst se neće moći automatski popraviti.
Stoga ja tekst nastojim već sada unositi ispravno, pa neka ga korisnik koristi kako i gdje želi - možda ga iskopira i koristi izvan wikipedije i HTML-a. Sortiranje sam spomenuo samo za primjer tipičnih problema s tekstom. Wikipedija je zapravo primjer dobrog sustava, koristi dobro kodiranje i stoga je moguće na njoj pisati točan hrvatski tekst i točno ga prikazati na drugom računalu. Ovaj nedostatak slova na dnu okvira za uređivanje teksta nije presudna prepreka, ali bi bila dobrodošla ispomoć, koja bi i druge ohrabrila u točnom pisanju.
Nisam jedino razumio zašto su spomenuta velika slova ipak zaslužila neko razmatranje, a mala uopće nisu.
I za kraj, obraćanje korisnicima wikipedije (a to smo svi) - današnja računala, operacijski sustavi i drugi programi koje koristimo uglavnom imaju dobru podršku za za prikazivanje znakova i nisu ograničena samo na engleska slova niti ni za samu latinicu. Ako imate problema u prikazu nekih slova na wikipediji, javite mi se na suradničkoj stranici i pokušati ću vam pomoći. DarkoS 23:08, 5. svibnja 2006. (CEST)

Postoji mali problem: iako Unicode predviđa kodne točke (codepoints) za digrame NJ, Nj, nj, LJ, Lj, lj, DŽ, Dž, dž, u hrvatskoj se računalnoj praksi korištenje tih kodnih točaka umjesto jednostavnog n+j, l+j i d+ž nije udomaćilo zbog nekoliko razloga:

  • ogromna većina fontova nema ugrađene te digrame (tj.codepoints su prazni). Koliko znam, ima ih samo Arial Unicode MS (koji pak nema "font hinting" i ogroman je pa je njegova češća uporaba nepraktična)
  • standardna hrvatska tipkovnica nema tipke za unošenje tih digrama
  • program za računalnu provjeru pravopisa (u MS Wordu) također ih ne prepoznaje nego shvaća kao pogrešku
  • algoritmi za hrvatsko sortiranje, tamo gdje postoje, podržavaju sortiranje nj poslije nž, odnosno lj poslije lž i naravno dž poslije dz (postoji nekoliko iznimaka ali one su uglavnom na granici prefiks-korijen i sl. tako da je vjerojatnost pojavljivanja u sortiranom materijalu iznimno mala).

Dakle, sve u svemu, mislim da su šanse za promjenu prakse u korist korištenja jedinstvenih kodnih točaka praktično nepostojeće. --Elephantus (razgovor) 23:59, 5. svibnja 2006. (CEST)

Slažem se, nije se baš udomaćilo. Razgovarao sam o tome s nekim svojim suradnicima i vidio da neki uopće nisu svjesni što se sve danas može točno napisati. A neki su pak od onih kojima je tesko nauciti pisati kvacice, pa pisu ovako. To je njihov izbor, što da im radim. Ali ne moramo svi za takvim primjerom.
Problemi koje spominješ su prevladivi problemi, i primjećujem da su svi nekako vezani za jednog prozvođača softvera. Možda im to treba pripisati i kao nemar. Drago mi je da si svoje mišljenje argumentirao, pa možemo o tome trezveno porazgovarati. Prije nego odgovorim po točkama, htio bih reći da su svi ti problemi tehnološki i privremeni, i da smo ih kroz povijest sretali i rješavali, pa ne vidim razloga da nam to i ovaj put ne uspije.
Uzmimo na primjer stari pisaći stroj Olympia, model Erika (ima neka slika ovdje. Jasno se da vidjeti da na njemu nije bilo čak ni znamenke 1 (!), i to zato što se smatralo da malo slovo l izgleda dovoljno slično i ne opravdava utrošak materijala za dodatnu tipku. A danas nam to izgleda smješno, zar ne?
Slična štednja se desila slovu Đ, koje se tada uobičajeno pisano kao DJ. No to je bio običaj iz nužde, ništa drugo. Tako je i ovo danas računalna praksa iz nužde. Slova poput LJ nisu zasluživala pažnju, jer dok god je konačni rezultat bio otisak tinte na papiru, bilo je svejedno kako se taj otisak oblikovao. No danas, kada osim vidljivog prikaza očekujemo više, poput recimo pretraživanja, nije svejedno hoću li upisati jedno slovo LJ ili dva LJ. Stoga su se uostalom i odvojili posebni znakovi za slovo O i brojku 0, iako bi se to po starim mjerilima sigurno proglasilo bahatim rasipništvom.
Eto, potreba je tu, ali nažalost i teškoće, pa da vidimo što se da napraviti:
  • fontovi - Arial Unicode MS postoji oko 4 godine ako se ne varam i nije više egzotičan, nego svakodnevan. Velik je nekih 10-15 MB. Nije malo, ali nije ni puno. A usput rješava i mnoga druga nelatinična pisma. Ja osobno ga ne trošim, jer da bih ga legalno nabavio morao bih kupiti cijeli MS Office 2002, pa sam zato na Linuxu i OpenOffice-u. Dobar izbor fontova se može naći recimo ovdje i ovdje. A ima ih sigurno još.
Ispravak pogrešnog navoda Arial Unicode MS ima oko 22 MB--Vladimirko 18:09, 12. svibnja 2006. (CEST)
  • tipkovnica - točno, tu nema tih slova. Oblik tipkovnice će se najteže promijeniti, jer to traži fizičku proizvodnju, marketing, nagovaranje, prodaju... Tipkovnica je danas kakva je, definirana je još u vrijeme ranih pisaćih strojeva i to je problem. Ima načina da se i ovako unose hrvatska slova, ali je teško, pa ako i sam često napišem NJ, LJ i DŽ kao dva slova, nadam se da mi nitko neće zamjeriti nedosljednost. Jedno zgodno rješenje bi bilo da se na dnu wikipedijinog okvira za uređivanje teksta dodaju ta slova, što sam iznad i predložio.
  • provjera pravopisa - ako za ispravnu riječ program za provjeru prijavljuje grešku i obratno, onda mislim da treba ispraviti progam za provjeru pravopisa, a ne pravopis. A možda ima i boljih programa za obradu teksta i provjeru pravopisa?
  • algoritmi za sortiranje koje si opisao u očito svjesni sintakse i tvorbe riječi u hrvatskom jeziku. Ja s takvim algoritmima nemam puno iskustva, pa ih neću ni hvaliti ni kuditi, ali očito je da takav pristup uvodi ograničenja na recimo tuđice i kratice. No i tu postoji gotovo rješenje, tako da ne moramo razbijati glavu.
Eto, problema ima, slažem se s tobom, ali svi su oni tehnološke prirode, i uglavnom ometaju pisca. Čitatelj mora imati tek minimalne tehničke preduvjete (vezu na Internet ako govorimo o čitanju Wikipedijinih članaka, web pretraživač, pa eto i bar jedan dobar font). Htio bih reći da svi ovi pomaci u našu korist (dakle Unicode, UTF-8/16/32, novi fontovi) zapravo nisu rezultat isključivo našeg napora u Hrvatskoj, već da je to svjetski trend koji nam je na pladnju ponudio nešto dobro. I dalje je na nama da samo odlučimo hoćemo li to koristiti ili ne. I preostale tehnološke probleme ćemo isto tako riješiti, biti će to brže nego misliš. DarkoS 01:34, 6. svibnja 2006. (CEST)

Prvo, u vezi "đ", "nj" i "lj" - "dj" su bitno razliciti, pa je uvođenje "đ" u tipkovnicu bilo opravdano. Po meni je uvodjenje spojenih "lj" i "nj" besmisleno jer ne donosi apsolutno nista korisnoga. Za to bi trebalo mijenjati i sve tipkovnice i sve spell-checkere i milijun drugih stvari.

Zapravo, prijedlog me potsjeca na ideju da se kalendar podijeli na 13 mjeseci po 28 dana (plus jedan do dva koji bi bili praznici ili tako nesto) te na ideju da dane, sate, minute i sl podijelimo na 100 intervala, a ne na 24 odnosno 60. Ideja je dobra, ako zanemarimo sitnicu da je 6.5 milijardi ljudi naviklo na postojeci kalendar i da se cijeli svijet ravna po njemu. Kad jednog dana budemo ponovno osnivali civilizaciju nakon nuklearnog rata, predlozit cu preostaloj petorici prezivjelih pa predjemo na novi kalendar.

Isto vrijedi sa tvoj prijedlog u vezi "lj" i "nj". Oprosti sto sam okrutno iskren u vezi prijedloga. No hard feelings.

P.S. Sorry sto ne (samo u raspravama) koristim hrvatska slova, ali ih na ovoj tipkovnici nemam. Ne pitaj zasto jer ne ovisi o meni. Ni meni nije drago sto dok pisem clanke svaki cas moram micat ruku na misa i ciljat ove znakove dole ispod teksta. Zadnja stvar koja mi treba je jos 4 znaka oko kojih bi se morao gnjaviti.

--Ante Perkovic 11:44, 6. svibnja 2006. (CEST)


Ili, u jednoj recenici - don't fix what ain't broken. --Ante Perkovic 11:45, 6. svibnja 2006. (CEST)


Ja ta slova vidim kao dio svog jezika i kulture, i ta slova su u upotrebi puno dulje nego što uopće postoje računala. Ako računala, tipkovnice, spell-checkeri i slično ne omogućuju pisanje jezika kojem su namijenjeni, onda njih treba popravljati, a ne mijenjati jezik odnosno kulturu kako bi bila u skladu s manjkavom tehnologijom. Nisam ja taj koji traži nakaradno pojednostavljenje (poput tvog primjera gdje bi svi mjeseci trebali trajati jednako dugo), već to pokušava napraviti industrija, jer su polovična rješenja jeftinija. Ja zagovaram obratno - da tehnologija bude sluga, a ne gospodar.
Evo jednog primjera - na mom telefonu mogu upisati slova Č, Š (i to je moguće sa samo 12 glavnih tipki)..., ali ne mogu Ć. A ja slučajno to slovo imam u prezimenu. Pa dakle, što je tu pokvareno - moje prezime ili moj telefon? Ja smatram da je to nedvojbeno telefon. DarkoS 15:53, 11. svibnja 2006. (CEST)

Kategorija:Religija u Hrvatskoj[uredi]

Otvorio sam kategoriju Religija u Hrvatskoj koju bi trebalo napuniti vec postojecim clancima. Dio treba prebaciti iz Kategorija:Hrvatska, a dio je u Kategorija:SPC i mozda jos ponegdje.

Mislim se da li da stavimo i potkategoriju Kategorija:Katoličanstvo u Hrvatskoj. Clanke iz kategorije SPC koji se ticu Hrvatske ne bi za sada stavljao u nikakvu potkategoriju, nego bi samo dodao kategoriju "Religija u Hrvatskoj".

U svakom slucaju, tko ima volje i vremena, pozvao bi ga da pomogne popuniti ovu kategoriju.

--Ante Perkovic 12:08, 18. travnja 2006. (CEST)

Pa u "Katoličanstvo u Hrvatskoj" bi moglo upasti štošta, primjerice hrvatske biskupije, marijanska svetišta, hrvatski biskupi i nadbiskupi... Kubura 12:46, 12. svibnja 2006. (CEST)

Kategorija:Kršćanstvo[uredi]

U Kategoriji Kršćanstvo ima skoro 100 clanaka, pa bi trebalo izdvojiti pokoju potkategoriju na temu reformacije, kalvinizma, protestantizma itd... Ja malo mijesam sve te pojmove, pa ne bih htio nesto zabucati, ali ako ima netko tko je strucan, i ima vremena, bilo bi dobro kad bi se malo uhvatio toga. --Ante Perkovic 17:11, 18. travnja 2006. (CEST)

Napravio sam novu potkategoriju Kategorija:Reformacija, no ima tu još posla. SpeedyGonsales 03:08, 26. travnja 2006. (CEST)
S obzirom da postoji potkategorija "katoličanstvo", zašto još posebno stoje potkategorije "crkveni redovi" i "pape"? To bi trebale biti potkategorije u "katoličanstvo". (Ne i "Sveci", to treba biti posebno, jer taj pojam ostoji i u pravoslavim i monofizitskim crkvama. Raniji sveci suzajednički, kasnije ne.)
Vidim da postoje članci "reformacija" i "protestantizam", koje bi trebalo ujediniti jer radi se uglavnom o sinoninimima (postoje neke nejasnoće u opsegu pojma), naravno uz redirekciju jednog od tih pojmova na drugi.--Fausto 14:49, 2. svibnja 2006. (CEST)

Molba[uredi]

Zamolio bih admine i suradnike da pročitaju pisma Duha Svemira upućena na adresu suradnika Zeljko i da li to toleriraju. Uvrede glupan i ostalo upućene wiki-koelgama za mene su nezamislive. Zeljko.

Uvrede su nepoželjne i štetne, naravno. Ali nećemo zbog toga uvesti "sat razredne zajednice" i dijeliti packe. Dokle god su bezobrazluci ograničeni na stranice za razgovor, to se ne tiče administratora. Članci su već druga priča... --Zmaj 21:52, 20. travnja 2006. (CEST)
Budući da sam zaglibio u administrativne članke i njihovu prilagodbu za hr.wiki, moram se nadovezati na Zmaja. Službeni pravilnik engleske Wikipedije zabranjuje bilo koju vrstu osobnih napada na bilo kojem mjestu na Wikipediji (uključujući i stranice za razgovor). Oko toga se diglo toliko prašine da su pojedini suradnici razvili organizirana uklanjanja uvreda, baš poput situacije s vandalizmima.
Nevezano isključivo uz ovaj slučaj, takvo ponašanje, koje uključuje zlorade osobne komentare, optužbe, diskriminaciju, izrugavanje nečijih sposobnosti ili mogućnosti, uvjerenja ili težnji, a da ne govorim o prijetnjama, nema opravdanja, bez obzira s koliko (ne)dobronamjernim ciljem te replike bile upućene. Sankcije mogu voditi i do blokiranja suradnika, pa valja razmisliti... Administrator, glas razuma, najjača karika :-)), ako ništa drugo ima dužnost intervenirati u bilo kakvim sukobima među suradnicima i razriješiti ih na najblaži mogući način za obe strane i Wikizajednicu. Zasada nemam potrebe ulaziti u osobne optužbe, prepucavanja i objetkivnost istine. E.coli 22:20, 20. travnja 2006. (CEST)

Wikizvor[uredi]

Drage kolege kada pišete o hrvatskom Izvoru mjestu na kojem se nalaze tekstovi u javnom vlasništvu pišite Wikizvor a ne Wikiizvor ili WikiIzvor. Čisto radi jednoznačja i već unaprijed dogovorenog imenskog prostora. Hvala. --Andrej Šalov 21:41, 20. travnja 2006. (CEST)


Packe[uredi]

Dobro, ti to prešutno odobravaš, ja ne, jer mi se prva obratila, i to sa 'glupanom' … ne misle valjda svi kao ti. Pa kamo bi nas to dovelo ako ćemo jedni druge nazivati nakaradnim imenima na stranicama koje svi čitaju. Ja sam možda ponekad svadljiv ali neću nikada kolegu nazvati pogrdnim imenom… (wiki-vandale') ovdje ne računam. Pozdrav od Zeljka iz Rijeke.

Slika tjedna[uredi]

Nova ideja je svaki tjedan pružiti jednu valjanu fotografiju, ilustraciju ili arhivsku sliku koja bi bila odraz naše Wikipedije, bilo da je birana kao "featured image" sa Zajedničkog poslužitelja ili engleske wiki... Ona ne mora biti uradak hrvatskog suradnika, ali treba biti potkrijepljena člankom, i dostupna u barem 2 inačice (obična s tekstom, smanjena, i inačica za glavnu stranicu čija se implementacija očekuje uskoro). Stranice sa slikama se nazivaju npr. "Wikipedija:Slika tjedna/broj tjedna u godini, godina." Svi suradnici su pozvani da predlažu i glasuju za slike ili ih otpočetka biraju konsenzusom. Toliko. E.coli 23:32, 20. travnja 2006. (CEST)

Dobra ideja. Predlažem da "Slika tjedna" zamijeni sadašnje "Novosti", koje nekako nisu zaživjele. Umjesto da imamo stare vijesti i neuspješno se natječemo s novinskim agencijama, bilo bi bolje kad bismo imali lijepu sliku na glavnoj stranici. --Zmaj 08:30, 21. travnja 2006. (CEST)
Nitko ništa ne komentira... Stavit ću "Sliku tjedna" na glavnu stranicu umjesto "Novosti", pa ćemo vidjeti kako stvar funkcionira. --Zmaj 13:39, 24. travnja 2006. (CEST)
Odlično se uklopila,! Možda nema ni potrebe za posebnim inačicama za Glavnu stranicu i umanjene inačice za suradničke stranice pa ću ih u dogledno vrijeme ukloniti... E.coli 14:29, 24. travnja 2006. (CEST)
Ja sam da se vrate Novosti! Slika tjedna može isto ostati ispod Novosti. Uvijek sam prve informacije dobijao preko wikipedija, čak ponekad prije nego svi ostali mediji. Žalosno je ako se to misli ukinuti. Onako s Novostima se doima i živost wikipedije, a ovako se dobija inertnost (u stilu stavimo sliku pa ne treba tjedan dana ništa mijenjati). Novosti ipak daju neku svježinu. Ne treba wikipediju uspoređuivati s nekim tiskom, jer to, naravno, nije, ali kratke crtice koje su bile dosad u Novostima su bile zanimljive i ponekad su bile povezane s člancima za koje neki nisu ni znali da postoje. Stoga jedno veliko i tvrdo VRATITI NOVOSTI! Damirux 04:19, 7. svibnja 2006. (CEST)
Je, dinamičnije je bilo s Novostima i ja naivna napisala članak o Danu narcisa kako bih objasnila o čemu se to radilo jednom u Novostima i sada što s tim člankom? Kako pisati o nekim manifestacijama koje se održavaju? Malo aktualnosti ne škodi :-)) --Roberta F. 04:31, 7. svibnja 2006. (CEST)
Postoji vrlo jednostavan razlog zašto smo maknuli novosti: nitko ih nije redovno uređivao. Ja sam se neko vrijeme trudio održavati ih ažurnima, ali to je Sizifov posao. Lakše je jednom u sedam dana mijenjati sliku tjedna, nego svaki dan provjeravati što se dogodilo, procjenjivati je li prikladno za Wikipediju, oblikovati novost i eventualno dodavati sliku iz commonsa. Ovako ćemo: ako Damirux, Roberta F. ili netko treći misli da je sposoban održavati novosti ovako kako sam naveo, neka to dva tjedna radi na predlošku za novosti bez stavljanja na Glavnu stranicu. Mislim da je to dovoljno dugo vrijeme da se dokaže da dotični suradnik ima dovoljno volje da se time stalno bavi. Inače ne dolazi u obzir - vi koji se sada bunite za novosti niste pomagali kad su novosti na Glavnoj stranici kasnile po tjedan-dva. --Zmaj 09:52, 7. svibnja 2006. (CEST)
Prije par minuta sam namjeravala napisati nešto slično kao Zmaj, no pretekao me. Ukratko, lijepo bi bilo imati novosti, no to obavezno podrazumijeva da netko preuzme na sebe obavezu odrađivanja svega što je Zmaj naveo. U suprotnom, nema smisla. Branka France 10:11, 7. svibnja 2006. (CEST)
Nazalost ja sam cesto na putu, pa i sada sam par stotina km od sjedista i vracam se za koji dan i cesto sam u inozemstvu, tako da mogu ponekad doprinositi, tj. mogu pokusati kada se vratim :-))) --Roberta F. 19:10, 7. svibnja 2006. (CEST)
Ja volim novosti, no još sam kad se s time krenulo upozorio da treba biti ljudi koji će ih održavati. Ako ih nema, nema smisla da nam na glavnoj stranici stoje novosti stare dva tjedna, jer onda se ideja pretvara u sprdnju. Onda sam predlagao troje, a pristao sam na jednog urednika, i sada predlažem slijedeće: ili ova varijanta koju je predložio Zmaj, ili ako ima troje zainteresiranih koji će se izmjenjivati pišući novosti, i vratiti ćemo ih. SpeedyGonsales 19:24, 7. svibnja 2006. (CEST)
Ja se javljam da sređujem novosti, ali mi trebaju pomoćnici. Neću sređivati svaki dan, nego ako bude što aktualno. Preporučam mijenjanje novosti na trodnevnoj osnovi ili tjednoj (ovisno o vijestima). Trenutno neću biti u mogućnosti raditi na wikipediji od četvrtka ujutro rano do ponedjeljka (idem na put). Pa, neka netko krene ako ima neku novicu. Damirux 16:06, 9. svibnja 2006. (CEST)
No krasno, Novosti se dopale suradnicima iz istog kraja i koji su stalno na putu :-)). I ja sam upravo stigla doma, a prekosutra sam opet u inozemstvu. --Roberta F. 04:01, 11. svibnja 2006. (CEST)

Dozvola za korištenje[uredi]

Naš časopis hrvatski vojnik dao je dozvolu za korištenje njegovog materijala na Wikipediji:

Poštovani,

ovim putem vam dajemo dopuštenje za korištenje našeg materijala te zahvaljujemo na interesu i ponudi.

U nadi da ćemo uspješno surađivati, srdačno vas pozdravljamo!


Uredništvo Hrvatskog vojnika

glavni urednik Željko Stipanović


All right!!! Bravo TheFEARgod i bravo za g. Stipanovića! Idem odmah u akciju. --Zmaj 16:30, 21. travnja 2006. (CEST)

!!!!!Biologija- ljudska osjetila!!!!!!!!![uredi]

Molim vas ako mi možete pomoć! Triban napravit referat o mirisu i okusu, a to ne mogu nigdje nać! HVala unaprijed, =)

Prijedlog[uredi]

  • Mislim da bi bilo dobro da neki od admina predloži nekom starješini iz engl. wikipedije sljedeće...
  • Prilikom objašnjavanja pogodnosti otvaranja računa na wikipediji, trebalo bi između ostaloga napisati da je otvaranje računa besplatno, tj. da košta samo onoliko koliko košta vrijeme provedeno na internetu. Ja sam bio skeptičan prema otvaranju računa zbog već opisanoga razloga, jer ne bih volio da starcima nabijam račune.
  • Shvatio sam da ne košta ništa tek nakon što je došlo mjesečno izvješće o plaćanju interneta.
  • Radi budućih wikimanijaka i zbog svijetle budućnosti wikipedije, toplo se nadam da će neki admin ovaj prijedlog razmotriti. West Brom 4ever 18:28, 21. travnja 2006. (CEST)
Ne bih htio biti grub, ali meni se osobno baš i ne sviđa pomisao da ljudi kojima to treba napomenuti tu nešto editiraju.Mor Vilkacis 01:34, 23. travnja 2006. (CEST)

Transliteracija[uredi]

Imam jedno pitanje, dobro možda više, a tiče se transliteracije :)

"Da li je" Hrvatski pravopis sastavni dio hrvatskog jezika ? "Ako je" ne bi li se trebao primjenivati ?

A tiče se pisanja riječi iz drugih jezika (dobro mene zanima pisanje naziva iz ukrajinskog jezika)

Ukratko u Hrvatskom pravopisu je napisano :

Pisanje riječi iz drugih jezika

A. Tuđice koje nisu vlastita imena Opće imenice, pridjevi, prilozi i druge strane riječi pišu se prema izgovoru u jeziku iz kojega potječu, ali uz neka ograničenja, i to zbog ovih razloga :

a) Za sve glasove u stranim jezicima nema jednakih glasova u hrvatskom jeziku.

b) Tuđice ne preuzimamo neposredo iz izvornog jezika, nego i preko jezika posrednika.

B. Tuđa vlastita imena Po općem pravilu tuđa se vlastita imena pišu onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. To pravilo može se jednoznačno primjeniti samo onda kad je riječ o jezicima koji se služe latinicom. Pri prenošenju vlastitih imena iz jezika s ćiriličnim pismom moramo ćirilična slova presloviti slovima hrvatske latinice.

1. U poštanskom prometu, u bibliografijama i u knjižarstvu, u diplomatskim i gospodarskim poslovnim odnosima, na zemljovidima sva se strana vlastita imena pišu izvorno. Iznimno se na zemljovidima mogu prilagođena zemljopisna imena napisati i u hrvatskom prilagođenom obliku(najbolje u zagradama) ali svakako treba navesti izvorni način pisanja.

Pisanje vlastitih imena iz jezika koji se služe ćirilicom

1. Za pisanje vlastitih imena iz slavenskih imena koji se služe ćirilicom vrijede ista *opća pravila kao i za pisanje vlastitih imena iz jezika(slavenskih i neslavenskih) koji se služe ćirilicom. Kako, međutim, sva ćirilična slova ne označuju u svim jezicima uvijek iste glasove, jer je svaki jezik prilagodio ćirilicu svojim glasovnim potrebama, ne mogu se dati posve jednoznačna! pravila o transliteraciji ćirilice u hrvatsku latinicu, nego se moraju! razmotriti i specifičnosti te transliteracije iz svakog jezika posebno.

Opće pravilo je da se slova onih glasova koji su isti kao u hrvatskom jeziku prenose latiničnim slovima za te glasove. Pri prenošenju ostalih ćiriličnih slova vrijede posebna pravila ; o tome se potonje govori u jezičnim priručnicima.

2. ukr. щ = šč, ukr. ю = ju, ukr. я = ja, й = j, ь = ' (apostrof) ukr. є = je

Prenošenje slova ю i я našim dvoslovima ju i ja opravdava se time sto te znakove i analiziramo kao dvoslove.

Ostala se specifična slova prenose ovako : ukr. и = y, ukr.i = i, ukr. ї = i (ji) ...

Ako su u toj transkripciji latizirani oblici iz vremena tuđe dominacije zamijeniti transkripcijom prilagođenom narodnom jeziku ili su prihvaćena nova, narodna imena, treba poštivati! oblike koje danas upotrebljavaju narodi kojima vlastita imena pripadaju.

Treba stvarati preduvjete da se potpuno prijeđe na ukoliko je to moguće izvorni način pisanja tih imena i u javnim glasilima i tako nestanu navike koje podcjenjuju kulturu i nacionalnu samobitnost mnogih naroda.

Hrvatski pravopis, Babić-Finka-Moguš, '95

Pa me zanima kako unatoč Hrvatskom pravopisu koji definira pravila, nije moguće napraviti odgovarajuću transliteraciju ?

Isto tako me interesira kako svako ukrajinsko /Г/ Луганськ, Сергій - /H/ Luhans'k, Serhij u hrvatskom postane /G/ Lugansk, Sergej - /Ґ/ Луґанск, Серґей ?

Sičko 21:32, 28. travnja 2006. (CEST)

Je li ovo napisao Kubura? Uglavnom, kako god bilo, pogledao sam doprinose ovog suradnika. Ne znam ukrajinski, ali izgleda mi logično da se na ukrajinski, kao zaseban jezik, ne smije primjenjivati rusificiranje, pa bih kao laik rekao da u tome ima pravo. Međutim, jedna je stvar neprihvatljiva, a to je mijenjanje transliteracije za riječi koje su odavno uvriježene u hrvatskom. Pritom mislim na Dnjipro, kako je suradnik napisao ime rijeke koje se od pamtivijeka u Hrvatskoj zove Dnjepar. Takve stvari neće proći. --Zmaj 09:12, 24. travnja 2006. (CEST)
Nisam ja ovaj tekst gore napisao. Ja svoje stavove potpišem. A što se tiče Dnjepra/Dnipra, pišite kako vas je volja. Meni Dnipro, ili možda bolje, Dnipar, ne smeta. Postoji tradicija, ali uzmimo u obzir da do nas nije ni mogao doći ukrajinski, nego ruski oblik. Ukrajinski je bio zabranjen u carskoj Rusiji. Kubura 15:12, 24. travnja 2006. (CEST)

Pryvit Zmaj, nije Kubura nego ajd recimo Sičeslav

Kao prvo rođen sam u Hrvatskoj (Osijek) al porijeklom sam Ukrajinac tako da su mi hrvatski i ukrajinski materinji

Za početak nešto o tim nazivima od pamtivijeka u Hrvatskoj. Ti nazivi su blago rečeno nekakva verzija "ruskog izgovornog", nemaju ama baš nikakve veze sa hrvatskim jezikom.

rus. Киев - Kiev - čita se Kijev rus. Днепропетровск - Dnepropetrovsk - čita se Dnjepopetrovsk rus. Донецк - Doneck - čita se Donjeck rus. Макеевка - Makeevka - čita se Makejevka rus. Николаев - Nikolaev - čita se Nikolajev rus. Чернигов - Chernigov - čita se Černjigov rus. Луганск - Lugansk - čita se Lugansk rus. Алексей - Alexei/Alexey - čita se Aleksej rus. Сергей - Segrei/Sergey - čita se Sergej rus. Андрей - Andrei/Andrey - čita se Andrej

Možda jesu od pamtivijeka, ali kojeg pamtivijeka ? Hrvati su kao i Ukrajinci ikavci,

ukr. Київ - Kyiv - Kyjiv ukr. Дніпропетровськ - Dnipropetrovs'k - Dnjipropetrovs'k (Dnjipropetrovsjk) ukr. Донецьк - Donec'k - Donec'k (Donecjk) ukr. Макіївка - Makiivka - Makijivka ukr. Миколаїв - Mykolaiv - Mykolajiv ukr. Чернігів - Chernihiv - Černjihiv ukr. Луганськ - Luhans'k - Luhans'k (Luhansjk) ukr. Олексій - Olexii/Olexiy - Oleksij ukr. Сергій - Serhii/Serhiy - Serhij ukr. Андрій - Andrij/Andriy - Andrij Ternopilj, Ljviv, Rivne, Černjivci, Vinnycja, Kharkiv itd.,

pa mi nije jasno "ikavci", a od "pamtivijeka ekavica" i to za pravilom "piši kako čitaš" : Kijev, Dnjepropetrovsk, Donjeck, Makejevka, Nikolajev itd.

Kao što rekoh, "ruski izgovorni" implementiran u vrijeme dok je ukrajinski bio zabranjivan, potiskivan i marginaliziran, a hrvatski se pokušavalo "unificirati" s još jednim jezikom

Kako je za vrijeme bivšeg Sovjetskog Kaveza na cijelom teritoriju bio službeni ruski, sva traslitrecija se provodila sa ruskog jezika i nakraju završavala "ruskim izgovornim"

No već u Hrvatskom pravopisu iz '71 stoji:

Ako su u toj transkripciji latizirani oblici iz vremena tuđe dominacije zamijeniti transkripcijom prilagođenom narodnom jeziku ili su prihvaćena nova, narodna imena, treba poštivati oblike koje danas upotrebljavaju narodi kojima vlastita imena pripadaju.

Treba stvarati preduvjete da se potpuno prijeđe na ukoliko je to moguće izvorni način pisanja tih imena i u javnim glasilima i tako nestanu navike koje podcjenjuju kulturu i nacionalnu samobitnost mnogih naroda.

Isto tako u OUN (mislim '98) dogovreno je, nazivi trebaju biti što je moguće sličniji jeziku naroda iz kojeg dolaze (u ovom slučaju ukrajinskog)

--- --- ---

Tako naprimjer "Dnjepar" je identično kao da neko napiše Osijek ili Rijeka kao "Osek i Reka" i tvrdi da je od pamtivijeka, kao i ja sumnjam da bi se složio

Tako je i jedan gosin iz Jutarnjeg lista tvrdio ("da im je ruski bliži" ... od hrvatskog), pa je danas Jutarnji list izuzetak, njima je i danas "ruski bliži" ... od hrvatskog. Drugi mediji Sportnet.hr, SN, Slobodna Dalmacija, HINA, Vjesnik, Večernji list, u nekoj mjeri HRT, uviđajući, ipak je Hrvatski jezik šlužbeni u Hrvatskoj, a ne "ruski izgovorni", trude se uz sve poteškoće i nenamjerne pogreške (što zbog neznanja, što zbog preuzimanja informacija iz ruskojezičnih izvora) zamjentiti "nazive od pamtivijeka", nazivima s ukrajinskog na hrvatski.

Mislim neću inzistirati, al vrijedi pokušati, Vitannja tj. pozdrav, Sičko 21:32, 28. travnja 2006. (CEST)


Pryvit Kubura

Potpisao bih se, no nisam još ni registriran ;)

Nije potrebno izmišljati toplu; U Hrvatskoj je službeni Hrvatski jezik, a Hrvatski pravopis je sastavni dio hrvatskog jezika, jednostavno ga treba primjenjivat ;) Mislim autori Hrvatskog pravopisa - Babić-Finka-Moguš, stvarno su si dali truda ... svaka čast

Nedostaju još /Ґ - G/ /Г - H/ і Х /Kh/ i možda još koja sitnica i sve super, sve pet

Kako dodatak iz Hrvatskog pravopisa :

Opće pravilo da se strana vlastita imena iz jezika koji se služe latinicom pišu izvorno u načelu vrijedi samo za osnovni, nominativni! oblik tih imena. Kako se tuđa vlastita imena mjenjaju po našim sklonidbenim obrascima, a od njih se tvore i posvojni i drugi pridjevi,ostaje da utvrdimo kako će imena koja se pišu izvorno tvoriti svoje oblike i kako će se pisati njihovi posvojni i drugi pridjevi.

Znači nominativ + hrvatski nastavci, nije potrebno pretjerivati, a primjetio sam, neki u svojim uradcima čak i dekliniraju prema ukrajinskom, što je besmisleno

--- --- ---

Ruski mi nije toliko interesantan, al bjelaruski (namjeravam ga nučiti) mi je simpatičan

Pa me interesira zašto Bjelorusija, kad sve relevantne hrvatske isntitucije koriste termin Bjelarus

Ministarstvo vanjskih poslova http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=1335 http://www.mvp.hr/MVP.asp?pcpid=954

Sabor http://www.sabor.hr/default.asp?gl=200403230000005

Vlada http://www.vlada.hr/arhiv/vlada.shtml_id=1402&4n=zsjosip&2n=paco13&w2=3&chsj=1&w1=1&year=2001.html

MUP http://www.mup.hr/upravni/stranci/stranci7.html

HGK - Hrvatska gospodarska komora http://hgk.biznet.hr/hgk/tekst.php?a=b&page=tekst&id=935

Ujedinjeni narodi : On 19 September 1991, Byelorussia informed the United Nations that it had changed its name to Belarus. http://www.un.org/Overview/unmember.html

Pozdrav, Sičko 21:32, 28. travnja 2006. (CEST)

Nije važno je li Dnjepar došao iz ruskog, španjolskog ili kineskog kad se otad toliko uvriježio da je postao hrvatska riječ. Drugo bi bilo da je nama netko nametao tu riječ. Ali sami smo je uzeli prije mnogo stotina godina i smatram da je krajnje bahato nametati svoja rješenja Hrvatima zato što se, eto, Ukrajincima tako više sviđa. Isto tako bismo mi mogli soliti pamet Englezima da nas ne smiju zvati Croatia, jer su preuzeli tu riječ od Mlečana ili ne znam koga, nego da se lijepo potrude i izgovaraju Hrvatska. To je apsurdno. --Zmaj 00:29, 25. travnja 2006. (CEST)


Zmaju

Ma nije stvar sviđa li se nešto Ukrajincima ili ne, to je zanemarivo. Kao prvo mislim (pošto su Hrvati ikavci) u interesu je Hrvatskog jezika, , a kao drugo stvar je uzajamnog poštovanja.

I nije stvar u bahatosti, nego argumentima ;) i poznavanju vlastitog (hrvatskog) pravopisa

Stvar je pristupa, tak bi neki mogli tvrditi da je nepostojeći "srbskohrvatski" od "pamtivijeka" i zašto mjenati tradiciju, no odavno u Ukrajini postoji kroatistika, jer to je stvar prije svega kulture  ;)

Naj kaj zamerit, nije mi bila namjera Sičko 21:32, 28. travnja 2006. (CEST)

Ma ne zamjeram ništa, samo sam iznio svoje argumente. Kad se u Hrvatskoj počne službeno pisati "Dnjipro", drage volje ću to promijeniti u Wikipediji. --Zmaj 09:19, 26. travnja 2006. (CEST)


Zmaju,

Kad se u Hrvatskoj počne službeno pisati "Dnjipro"

To bi nas vratilo u devedesete ;) na žalost nema internet arhiva, al nema veze, ukucaj na tražilici Dnjipro (kako u hrvatskom postoji Lj i Nj, ja zagovaram Dnjipro, Ljviv, Ternopilj itd.), možeš i Dnipro pa potom .hr ;)

Mislim svi mediji počevši od Sportnet.hr, koji je prvi prekinuo s nasljeđem koje nije u skladu s vremenom u kojem živimo - dečkima skidam kapu i svaka čast, zatim SN (nažalost nema ih na internetu), al zato su najdosljednija i ujedno najbolja redakcija što se tiče ukrajinsko-hrvatske transliteracije, iza njih je Slobodna Dalmacija - trude se, zatim Vjesnik (kao najobjektivnija novina), HINA, HRT, Večernji list, Fokus, ima ih još puno.

Izuzetak je Jutarnji list, no s obzirom kako su nas još u kasnim devedesetima nazivali Rusima, te kako im je ruski bliži (c) od hrvatskog, svaki komentar je suvišan

U dodatku - Potrudili su se objasniti pravopisnu zbrku - svak na svoj način, al svaka čast http://www.sportnet.hr/index.aspx?page=news&id=214804 http://www.vjesnik.hr/pdf/2003%5C10%5C18%5C21A21.PDF http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030708/sport02.asp

Sičko 21:32, 28. travnja 2006. (CEST)

Bok Sičko! Kada se ovako stručno krene sa dosadnim, pedantnim pravopisnim odredbama to je naporno laiku za pratiti. No problem naravno razumijem. Sigurno je poželjno da se postepeno uvode izvorni ukrajinski nazivi (i za nazive iz drugih jezika koje smo primili posredstvom ruskog, npr. "Gruzija"), ali naravno treba uzeti u obzir i dosadašnju jezičku praksu u Hrvatskoj, pa uvijek stavljati objašnjenje, u zagrati recimo dodati uvriježen ruski oblik, da ljude ne zbunjuješ, da ne shvaćaju o čemu se radi Pogledaj koji oblik imaju riječi u [Hrvatskom enciklopedijskom rječniku]] i drugim rječnicima i enciklopedijama u Hrvatskoj, jer tu je ono uobičajeno, pa onda oprezno unosi dopune kako je to u ukrajinskom.
Treba naravno uzeti u obzir i da npr. Dnjepar protječe također i kroz Rusiju, pa je i taj naziv legalan. Inače raznolikost zemljopisnih/geografskih (evo vidim da je tu neko klanje oko ta dva naziva, nije mi se dalo čitati :)) normalna je i treba je tolerirati. Evo niti se mi vrijeđamo što Austrijanci Zagreb zovu Agram, niti oni što mi Wien zovemo Beč. U enciklopedijskim člancima naravno treba označiti razne varijante.--Fausto 15:11, 2. svibnja 2006. (CEST)

Bok Fausto,

Slažem se, u pravu si, ne namjeravam inzistirati, pozdrav

Sičko 00:09, 3. svibnja 2006. (CEST)

O Ukrajini[uredi]

Trebalo bi prekopati po najnovijim stručnim izdanjima (časopis "Jezik" i sl.). Možda se i ovo pitanje pokrenilo u hrvatskim jezikoslovnim krugovima. Inače, Sičeslave, ja jesam već bio napravio nekoliko prepravljanja (vidi [3], baš u svezi ukrajinskih naziva (sa Lugansk na Luhansk, Kirovograd na Kirovohrad, Kijev na Kijiv, Černigov na Černihiv...) na članku "Ukrajina", a reakcija suradnika/ce Ivanočke je bila na stranici za razgovor o Ukrajini [4]. Ako imaš primjedaba, samo naprijed. Drago nam je imati pripadnike naših manjina za suradnike. Usput, bilo bi zgodno kad bi se registrirao. Lakše će biti svima komunicirati. Kubura 09:08, 27. travnja 2006. (CEST)

Pryvit,

Raspravlja se od devedesetih, raspravlja se i raspravljat će se (za stručnjake kao da vrijeme stoji), kad se skupi moćna snaga mozgova, za tren od jednostavnih i praktičnih rješenja nastanu složeno-kompleksni problemi ;) Mislim čemu jednostavnost i praktičnost, kad postoji mogućnost zakomplicirati ;)

Što se tiče iz ukrajinskog Luhans'k (Luhansjk) ili iz ruskog Lugansk, kako je u Hrvatskoj službeni hrvatski, a u Ukrajini ukrajinski, ne vidim smisao korištenja ruskog kao jezika posrednika, jer za posljedicu ima krucijalne - moglo bi se reći katastrofalne greške.

No ukoliko postoji potreba za jezikom posrednikom iz ukrajinskog na hrvatski, onda je engleski jezik najbolji kao jezik posrednik (pravila su odavno definirana, mogućnost grešaka je svedena na minimum, mogućnost manipulacije gotovo i ne postoji)

Ch, Sh, Zh, - Č, Š, Ž

L', N', kako u hrvatskom postoje Lj i Nj, smatram da ih je potrebno koristiti (zato i postoje)

npr. L'viv - Ljviv, Ternopil' - Ternopilj, Volyn' - Volynj itd.

Za ostale smekšane suglasnike, radi praktičnosti i jednostavnosti, ' (apostorf) ostaje - Donec'k, Luhans'k, bilo bi nepraktično i komplicirano pisati Donecjk, Luhansjk itd. ne treba pretjerivati

Mislim ako se i ne napiše ' (apostorf), "nije kardinalna greška", možda zbog dosljednosti prema HR pravopisu, gdje je definirano ukrajinski meki znak ь - zapisati kao ' (apostorf)

Samo da nije Donjeck (Донєцк je fantazija), Lugansk (Луґанск - tako nešto ne postoji)

Uglavnom bitno je ispravno naspisati, kako će netko pročitati manje je bitno (onaj koga interesira naučit će, no prema izgovoru zapisanih naziva, imena i prezimena u hrvatskom iz francuskog, engleskog, njemačkog, talijanskog, španjolskog itd. ukrajinski je esperanto)

Sičko 21:35, 28. travnja 2006. (CEST)


Wikipedija za ukrajinski kyrylycja - latynka ; ćirilica - latinica http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%97%D0%BD%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B0#.D0.A3.D0.BA.D1.80.D0.B0.D1.97.D0.BD.D1.81.D1.8C.D0.BA.D0.B8.D0.B9_.D0.BF.D1.80.D0.B0.D0.B2.D0.BE.D0.BF.D0.B8.D1.81

Wikipedija za bjelaruski kirylica - lacinka ; ćirilica - latinica http://be.wikipedia.org/wiki/%D0%9B%D0%B0%D1%86%D1%96%D0%BD%D0%BA%D0%B0 http://be.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%B5%D0%BB%D0%B0%D1%80%D1%83%D1%81%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B0#.D0.9F.D1.80.D0.B0.D0.B2.D0.B0.D0.BF.D1.96.D1.81

Sičko 10:32, 29. travnja 2006. (CEST)

Pomozite žutokljuncu[uredi]

Pomoć, slika mi filozofira[uredi]

Na članku "Jugoslavija" sam postavio poveznicu na sliku LocationKingdomYugoslavia.png (Položaj Kraljevine Jugoslavije). Međutim, iako ta slika postoji na hr.wiki i na Commonsu, ne prikaziva se u gotovom članku. Čak kaziva nekakvu čudnu poveznicu na "upload" i t.d.. Kubura 13:28, 27. travnja 2006. (CEST)

Ta slika ne postoji. Dodao sam grb. --Zmaj 09:30, 28. travnja 2006. (CEST)

Alter ego[uredi]

Kako mi se ne da uvijek logirati pod imenom i prezimnom, dio mojih doprinosa na wikipediji cu raditi pod ovim suradnickim imenom.

--Tycho Brahe (Ante-prezime-mu-znate)

Dilema[uredi]

Jasne su meni, bar ugrubo, sve naše dileme oko tuđih naziva koji su kod nas uobičajeni, kroarizirani, općeprihvaćeni, i isto tako znam, da ovo nije mjesto gdje se mogu dobiti konačni odgovori, ali...mi ih ovdje trebamo nekako riješiti, makar i pogrešno, pa ćemo s vremenom ispravljati, ali evo jedan primjer: U kategoriji jelo i piće imamo članak koji se kroatizirano zove Kroasan (originalno francuski Croissant) i članak koji se zove Roquefort što je originalno francuski, a kroatizirano bi bilo, koliko znam, rokfor.

Ja sam pristalica, da do daljnjeg pišemo onako kako je najlakše korisniku naći određeni članak, a drugu moguću varijantu riješiti redirektiranjem s tog naziva na onaj koji smo nekim dogovorom prihvatili. Branka France 21:48, 27. travnja 2006. (CEST)

Naravno, tako ćemo uvijek raditi. Nema tu nikakvog općeg pravila, nego ovako kako si rekla: kako je najlakše naći. Već postoji preusmjeravanje s Croissanta, a dodat ću i rokfor. --Zmaj 09:16, 28. travnja 2006. (CEST)

Wikiljudi?[uredi]

Pripadnik Wikizajednice bi izvorno bio "Wikipedijanac", no primjećujem da određeni broj suradnika (primijetio kod Conquistadora npr.) upotrebljava i štoviše brojnim prepravcima članaka i preusmjeravanjima promovira izraz "Wikipedist", vjerojatno kako bi Wikipediju primakli duhu hrvatskog jezika po analogiji na "enciklopedist", i u tome ne vidim ništa loše. No, Wikipedijanac određuje pripadnost zajednici Wikipedija, oko čega se i vrti većina članaka u imenskom prostoru Wikipedija, Suradnik i Razgovor. Promicanje duha zajedništva na većim Wikipedijama čine čitave organizacije, ovdje smo malo skučeni, ali trebalo bi razmisliti o pitanju ova dva izraza, tim više što, iako su se oba pojavila spontano, većina projekata Wikimedije promiče prvi spomenuti? Toliko. E.coli 10:59, 28. travnja 2006. (CEST)

Ja se također zalažem za "Wikipedist" jer mi "Wikipedijanac" zvuči kao Indijanac. Riječ "Wikipedijanac" je nastala spontano u prvim danima Wikipedije i emotivno sam vezan uz nju, ali ipak mislim da bi je trebalo promijeniti. --Zmaj 11:13, 28. travnja 2006. (CEST)

Karta Hrvatske[uredi]

Prazni predložak je gotov i postavljen na Zajednički poslužitelj. Molio bih suradnike i zemljopisce da se pozabave i/ili upregnu promišljanjem o funkciji spomenute. Služila bi za pobliže označavanje loakcije ili pojave na području Republike Hrvatske. Izrađena je prema mjerilima Wikiprojekta:Kartografija, u trenutno je najvećoj dostupnoj rezoluciji izrađena samo za hr.Wikipediju, no trebalo bi ju obdariti kojom regijom i drugim elemetnima. Inačica koja se može mijenjati se nalazi kod mene, a možda i kod drugih voljnih suradnika, pa proslijedite konkretne prijedloge i zahtijeve... E.coli 16:34, 28. travnja 2006. (CEST)

Ideja je dobra, ali evo da dam i ja jedan predlog. Pogledajte Suradnik:Sasa Stefanovic/Test i vidite kako je to urađeno. Trenutno jeste postavljeno odokativno, ali verujem da postoji sistem za računanje tačne pozicije. --Saša Stefanović (®) 02:38, 29. travnja 2006. (CEST)
O tome sam pričao s Zmajem, bio sam siguran da se na wikipediju nekako može postaviti HTML element imagemap. Hvala Saša. SpeedyGonsales 13:48, 29. travnja 2006. (CEST)

Wikizacija tj. stavljanje wikipoveznica[uredi]

Bi li netko dopinose suradnika 83.139.98.67 mogao wikipedizirati? --Luka Krstulović 15:18, 30. travnja 2006. (CEST)

Ja sam počeo, bilo bi lijepo da netko napravi double-check. SpeedyGonsales 09:54, 1. svibnja 2006. (CEST)
hvala na suradnji --Luka Krstulović 15:19, 1. svibnja 2006. (CEST)

Hrvatska opća enciklopedija na engleskom[uredi]

Molio bih nekoga tko ima malo vremena za odvojiti da napiše članak na engleskoj Wikipediji o Hrvatskoj općoj enciklopediji ( Leksikografski Zavod Miroslav Krleža) jer na žalost za sada još ne postoji, dok su, primjerice, slovenci davnih dana napisali engleski članak o svojoj enciklopediji. Za sada tako odajemo dojam intelektualno slabe sredine, što nipošto nije dobro za hrvatsku međunarodnu promociju. Svi ste dobrodošli. Unaprijed se zahvaljujem

Članak možete započeti klikom na pojam "Hrvatska opća enciklopedija" na ovoj eng. stranici o enciklopedijama:

http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_encyclopedias#Croatia

Rens

Ova je stranica arhiv.
Molimo Vas, ne mijenjajte ju!