Prijeđi na sadržaj

Yogyakarta

Izvor: Wikipedija
Yogyakarta
ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ (Ngayogyakarta)

Od gore lijevo:Tugu spomenik, Jalan Malioboro, Kraton Yogyakarta, Indonezijska banka u Yogyakartau, Sveučilište Gadjah Mada

Zastava
Grb
Simbol
Nadimak: Kota Pelajar („Grad studenata”), Kota Budaya („Kulturni grad”), Kota Gudeg („Grad gudega”)
Geslo: Hamemayu Hayuning Bawana („Uljepšaj ljepotu svijeta”)
Država Indonezija
Java
PokrajinePosebna regija Yogyakarta
732.
OsnivačKralj Sanjaya od Matarama
Vlast
 • GradonačelnikHasto Wardoyo (PDI-P)
Površina
 • Ukupna2159,10 km2
 • Urbano područje46 km2
Visina113
Koordinate07°48′S 110°21′E / 7.800°S 110.350°E / -7.800; 110.350
Stanovništvo (2017.)
 • Entitet422.732
(9189,82 stanovnika/km2)
 • Metropolitansko područje4.010.436
(1857,45 stanovnika/km2)
DemografijaReligije
(*Islam 83.22%
*Kršćanstvo 15.65%
*Budizam 0.29%
*Hinduizam 0.20%
*Konfucijanizam 0.02%
*Ostali 0.01%)
Vremenska zonaWaktu Indonesia Barat (Standardno zapadnoindonezijsko vrijeme) (UTC+7)
 • Ljeto (DST)ne primjenjuje se (UTC)
Poštanski broj55 000
Pozivni broj(+62) 274
Gradovi prijateljiKyōto (prefektura), Japan
Le Mont-Dore, Francuska
Sjeverna provincija Gyeongsang, Južna Koreja
Bangar, Brunei Darussalam
Baalbek, Libanon
Stranicajogjakota.go.id
Zemljovid

Položaj Yogyakarte na Javi
Yogyakarta na zemljovidu Indonezije
Yogyakarta
Yogyakarta

Yogyakarta[1] (izg. [jɔgjaka'rta]; javanski: ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ, Ngayogyakartai), prije također poznata kao Djokjakarta [d’okjaka'rta] i Jogjakarta [ɜ̃ogɜ̃aka'rta][2] ili Jogja, je glavni grad Posebne regije Yogyakarta[3] u Indoneziji, na otoku Javi. Kao jedini indonezijski kraljevski grad kojim još uvijek vlada jedina službeno priznata monarhija[4] unutar Indonezije. Yogyakarta se smatra važnim središtem klasične javanske likovne umjetnosti i kulture,[5] kao što su balet, batik tekstil, drama, književnost, glazba, poezija, srebrnarstvo, likovne umjetnosti i Wayang lutkarstva.
Poznat kao centar indonezijskog obrazovanja, Yogyakarta je postao dom brojnoj studentskoj populaciji koja pohađa nastavu u desecima škola i sveučilišta, uključujući sveučilište Gadjah Iako,[6] zacijelo najveći te jedan od najprestižnijih instituta visokog obrazovanja u zemlji.

Kozmološka os Yogyakarte i njezine povijesne znamenitosti, koje je u 18. stoljeću podigao sultan Mangkubumi, i od tada je ostala središte vlasti i javanskih kulturnih tradicija, upisani su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji 2023. godine.[7]

Etimologija toponima

[uredi | uredi kôd]

Yogyakarta je dobila ime po indijskom gradu Ayodhya,[8] rodnom mjestu heroja Rame iz epa o Ramajani. Od sanskrtskog अयोध्या (ayodhyā, „Ayodhya“, doslovno „neosvojiva citadela“) + कृत (kṛta, „gotovo, ostvareno“) do javanskog ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ (ngayogyakarta). Yogya znači “prikladan; sposoban; podesan”, a karta znači “uspješan; napredan”. Dakle, značenje toponima Yogyakarta je “grad koji je sposoban za napredak”.[9] U prepisci iz kolonijalnog perioda, grad se često pisao javanskim pismom kao ꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ, a čitao se kao <ŋɑːjɒɡjəˈkɑːrtə> s dodanim prefiksom <nga->. U tadašnjem pravopisu vlastito se ime pisalo latinskom abecedom kao "Jogjakarta". Kako se pravopis indonezijskog jezika mijenjao, tako se suglasnik < j > počeo pisati kao < y >, a suglasnik < dʒ > kao < j >. Međutim, prema suvremenoj indonezijskoj ortografiji osobna i zemljopisna imena smiju se pisati prema izvornom pravopisu. Dakle, ime grada se nastavilo pisati u obliku "Yogyakarta", što odgovara izvornom izgovoru i pravopisu javanskog jezika, ali i Jogjakarta, što odgovara starom nizozemskom pravopisu i odražava danas popularni izgovor, ali se znatno razlikuje od izvorne Ayodhya etimologije. U suvremenim dokumentima nailazimo na oba imena: Yogyakarta kao i Jogjakarta.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
Vulkan Merapi na sjeveru PR Yogyakarte

Yogyakarta je smještena u južnom podnožju vulkana Merapi, gdje na sjeveru, jugozapadu i jugoistoku graniči s okrugom Sleman (sjeverni dio posebne regije Yogyakarte). Merapi (jav. za „Vatrena planina”) je aktivni stratovulkan koji odvaja Yogyakartu od Središnje Jave i čije erupcije su gotovo redovite od 1548. godine, a posljednja je bila u siječnju 2024.[10] Yogyakarta na jugu, sjeverozapadu i sjeveroistoku graniči s okrugom (kabupaten) Bantul. Grad se proteže preko ravnice s nagibom sjever-jug od samo oko tri posto i kroz Yogyakartu teku tri rijeke: Gadjah Wong u istočnom dijelu, Kod u srednjem dijelu i Winongo u zapadnom dijelu grada.

Klima Yogyakarte je monsunska klima (Köppen: Am) s padalinama tijekom sušnih razdoblja od lipnja i rujna koje iznose ispod 100 milimetara. Najkišovitiji mjesec je siječanj kada u prosjeku padne 392 mm kiše. Monsunski vjetrovi djeluju snažno na klimu Yogyakarte. Prosječna temperatura je od 26-27 °C, a najtopliji mjesec je travanj s prosjekom od 27,1 °C.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi pisani tragovi u kojima se spominje Yogyakarta su nađeni u zapisu Canggal[11] iz 732. godine. To je područje bilo tradicionalno poznato kao Mataram a postalo je glavnim gradom kraljevstva Medang[12] i identificira se kao Mdang i Bhumi Mataram koje je uspostavio kralj Sanjaya od Matarama.[13]

Kotagede, bivša prijestolnica sultanata Mataram (1587.-1613.)

Kotagede,[14] jedan od okruga na jugoistoku Yogyakarte, bio je glavni grad Mataram Sultanata[15] između 1587. i 1613. godine.

Yogyakarta je glavni grad povijesnog Yogyakarta Sultanata, odnosno današnje Posebne regije Yogyakarta (Daerah Istimewa Yogyakarta). Sultanat Yogyakarta, službeno Ngayogyakarta Hadinngrat, nastao je 1755. godine kada je tadašnji Sultanat Mataram Nizozemska istočnoindijska kompanija podijela Ugovorom iz Giyantija. Tim je ugovorom Sultanat Mataram proglašen podijeljenim na Sultanat Ngayogyakarta Hadiningrat s Yogyakartom kao glavnim gradom i Sultanat Surakarta Hadiningrat sa Surakartom kao glavnim gradom. Sultan Hamengkubuwono I. izgradio je svoj glavni grad tijekom sljedećih 37 godina s Kratonom kao središnjim dijelom i dvorom Surakarta kao uzorom. Do njegove smrti 1792. godine, njegov se teritorij protezao izvan Surakarte.

Yogyakarta je strašno stradala od potresa 1867. godine.[2]

Ulica Malioboro 1971. godine.

Vladar Sri Sultan Hamengkubuwono IX. (12. travnja 1912. - 1988.) stekao je diplomu na nizozemskom Sveučilištu u Leidenu. On je u znak podrške indonezijskoj deklaraciji o neovisnosti od nizozemske i japanske okupacije, 5. rujna 1945., proglasio svoj sultanat dijelom Republike Indonezije. U zamjenu za njegovu podršku, posebnim zakonom donesenim 1950. godine, Yogyakarti je dodijeljen poseban status pokrajinske regije i priznanje sultanovog ovlaštenja da upravlja vlastitim unutarnjim poslovima. Sultan Hamengkubuwono IX. tada je imenovan doživotnim guvernerom, a u znak priznanja svog statusa obnašao je i ceremonijalni položaj potpredsjednika Indonezije, kao i ministra obrane i ministra financija.

U razdoblju od 1946. do 1948. godine, za vrijeme Indonezijskog rata za neovisnost služio je kao glavni grad Indonezije, i u njemu je bila smještena predsjednička palača Gedung Agung.[16]

Trenutni vladar Yogyakarte je Sri Sultan Hamengkubuwono X., koji je naslijedio svog oca. Hamengkubueono X diplomirao je na Sveučilištu Gadaj Mada u Yogyakarti, najvećem i najprestižnijem sveučilištu u Indoneziji. Središnja vlada je 1998. godine inzistirala na održavanju izbora i Zastupničko vijeće pokrajine Yogyakarte, prkoseći preporukama središnje vlade, izabralo je sultana Hamengkubuwona X. za guvernera.

Dana 27. svibnja 2006., potres jačine 6,2 stupnja Richterove ljestvice, pogodio je grad i okolna područja. Prva izvješća izvjestila su o 5000 mrtvih i potrebi za međunarodnoj pomoći indonezijskim žrtvama.

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Kraljevska palača Yogyakarte (Keraton)
Taman Sari („Vodeni dvorac”) je bivši kraljevski vrt Sultanata Yogyakarta
Kozmološka os Yogyakarte i njezine povijesne znamenitosti
Svjetska baština – UNESCO
Država Indonezija
Godina uvrštenja2023.
VrstaKulturno dobro
Mjerilo(ii) (iii)
Ugroženost–
PoveznicaUNESCO:1671

Yogyakarta je jako turističko središte Indonezije, odakle se često organiziraju posjete hramovima Borobudur i Prambanan, koji se nalaze u gradskoj okolici. U gradu je sačuvana sultanova palača iz 18. stoljeća,[2] poznata kao Kraton (Kraljevska palača Yogyakarte, indon. Keraton Ngayogyakarta Hadiningrat), a u kojoj i danas stoluju sultani Yogyakarte, kao što je aktualni Hamengkubuwono X. (od 1988.). Zidovi stoljetnog kompleksa palače sadrže muzej u kojem se mogu vidjeti tradicionalni dvorski prizori i odgovarajuća odjeća. Namještaj i ukrasi u Kratonu odražavaju utjecaj različitih religija na javansku kulturu. Na primjer, stupovi unutar palače prikazuju simbole i boje budizma, hinduizma i islama. Ispred kratona nalazi se veliki seoski trg, Alun-Alun Utara („Sjeverni seoski trg”). Tamo se redovito održavaju pučki festivali i tržnice. Na području kratona nalazi se i Velika džamija.

Središnju os Yogyakarte, koja je svjetska baština pod zaštitom UNESCO-a (od 2023.), uspostavio je u 18. stoljeću sultan Mangkubumi i od tada je ostala središte vlasti i javanskih kulturnih tradicija.[17] Šest kilometara duga os sjever-jug smještena je tako da povezuje planinu Merapi i Indijski ocean, s Kratonom (palačom) u središtu i ključnim kulturnim spomenicima koji se nižu uz os na sjeveru i jugu, a povezani su ritualima (štovanje predaka, krunidbe, sprovodi, islamske blagdane, povezanost prirodnog i makrokozmičkog mikrokozmičkog svijeta te svakodnevne prinose). Utjelovljuje ključna vjerovanja o kozmosu u javanskoj kulturi, uključujući označavanje životnih ciklusa, posebno ciklus života (Sangkan Paraning Dumadi), idealan skladan život (Hamemayu Hayuning Bawana), veza između ljudskih bića i Stvoritelja (Manunggaling Kawula Gusti) te mikrokozmički i makrokozmički svijet.[7]

Tugu Yogyakarta (jav. ꦠꦸꦒꦸꦔꦪꦺꦴꦒꦾꦏꦂꦠ, Tugu Ngayogyakarta) važna je povijesna znamenitost u sredini raskrižja između ulica Mangkubumi, Sudirman, AM Sangaji i Dipenogoro u gradu. “Tugu” znači spomenik, koji se obično gradi kao simbol nekog područja, konceptualizirajući karakteristike te regije. Zbog svoje povijesne pozadine, Tugu Yogyakarta postala je povijesna ikona grada.

Ulica Malioboro (Jalan Malioboro), koja ima pješačku zonu, nalazi se točno između vulkana Merapi i Kraljevske palače. Ona je središte za kupovinu i kulinarstvo u gradu, kako za domaće tako i za strane turiste. Oko ulice Malioboro naći ćete mnoge male trgovine koje prodaju batik i lokalne rukotvorine. S Kratona sultan može izravno promatrati vulkan kroz kip (tugu) na sjevernom kraju ulice.

Distrikt palača nalazi se u okrugu Kota Gede („Sjajni grad“). Kota Gede je djelomično okružen gradskim zidinama, a središte Kota Gedea je Alun-Alun Selatan („Južni seoski trg“) koje je popularno odredište za obitelji vikendom. Na jugu okruga još uvijek postoji mnogo tvrtki koje ručno izrađuju srebrni nakit, posuđe, pribor za jelo i slične predmete. Stoga se Kota Gede može nazvati i centrom za obradu srebra na Javi.

Taman Sari su ruševine vodene palače (izgrađene 1758. do 1765.) koja je služila kao palača za užitak sultana i gdje su boravili sljedbenici njegovog harema, a nalazi se na Jalan Taman; danas su obnovljeni bazeni za kupanje.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Gedung Agung („Velika zgrada”), sjedište predsjedništva od 1946. do 1949. i jedna od šest indonezijskih predsjedničkih palača.

Velika većina stanovništva su Javanci. Međutim, kao grad s velikim brojem škola i sveučilišta i relativno niskim životnim troškovima u usporedbi s drugim indonezijskim gradovima, Yogyakarta je privukao značajan broj studenata iz cijele Indonezije. Kao rezultat toga, u Yogyakarti žive mnoge druge indonezijske etničke skupine, posebno one iz istočnih dijelova Indonezije. Prema popisu stanovništva iz 2017. godine u Yogyakartai je bilo 422 732 stanovnika, dok je u izgrađenom području metropole živjelo 4 010 436 stanovnika, što uključuje grad Magelang[18] i 65 okruga koji se prostiru u regenstvima Sleman,[19] Klaten,[20] Bantul[21] i Kulon Progo.[22] Prema HDI indeksu (Human Development Index - ljudski razvojni indeks; izražava se u rasponu od 0,001 pa do 1,0) Yogyakarta ima indeks od 0,837, te je jedan od najviših u Indoneziji, na osnovu čega se smatra razvijenim gradom.

Sljedeća tablica daje pregled razvoja stanovništva Grada (kota) Yogyakarte:

Godina popisa stanovništva1961.1971.1980.1990.2000.2010.[2]2015.[23]2020.
Kota Yogyakarta306.296340.491398.089412.059396.711388.627412.347373.589
Udio (%) u ᐁ13,7313,6914,4814,1512,7111,2411,2210,18
Posebna regija Yogyakarta (ᐁ)2.231.0622.487.177 2.750.0252.912.6113.120.4783.457.491 3.675.7683.668.719

Religija

[uredi | uredi kôd]

U Yogyakartai su zastupljene sljedeće religije:

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Yogyakarta ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Yogyakarta [Yogyakarta]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  2. 1 2 3 4 Yogyakarta, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 2. srpnja 2025.
  3. ↑ Posebna oblast Yogyakarta [Posebna oblast Yogyakarta]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  4. ↑ Sultan Yogyakartae [Sultan Yogyakartae]. bbc.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  5. ↑ Yogyakarta-centar kulture ASEAN-a [Yogyakarta-centar kulture ASEAN-a]. thejakartapost.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  6. ↑ Sveučilište Gadjah Mada [Sveučilište Gadjah Mada]. ugm.ac.id/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  7. 1 2 The Cosmological Axis of Yogyakarta and its Historic Landmarks na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 2. rujna 2025.
  8. ↑ Ayodhya [Ayodhya]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  9. ↑ Etimologija toponima Yogyakarta [Etimologija toponima Yogyakarta]. persee.fr/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  10. ↑ Slamet Riyadi, [Indonesia's Mount Merapi unleashes lava as other volcanoes flare up, forcing thousands to evacuate], Associated Press News, 21. siječnja 2024. (engl.) Pristupljeno 2. rujna 2025.
  11. ↑ Canggal zapis [Canggal zapis]. javaisbeautiful.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  12. ↑ Kraljevstvo Medang [Kraljevstvo Medang]. enacademic.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  13. ↑ Sanjaya od Matarama [Sanjaya od Matarama]. mahavidya.ca/ (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 25. studenoga 2020. Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  14. ↑ Kotagede [Kotagede]. kbatur.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  15. ↑ Mataram Sultanate [Mataram Sultanate]. newworldencyclopedia.org (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  16. ↑ Palača Gedung Agung [Palača Gedung Agung]. encyclopedia.jakarta. Inačica izvorne stranice arhivirana 22. ožujka 2021. Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  17. ↑ Kozmološka os Yogyakarte i njezine povijesne znamenitosti (engl.) Pristupljeno 2. rujna 2025.
  18. ↑ Magelang [Magelang]. britannica.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  19. ↑ Regenstvo Sleman [Regenstvo Sleman]. citypopulation.de/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  20. ↑ Regenstvo Klaten [Regenstvo Klaten]. artsandculture.google.com / (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2021. Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  21. ↑ Regenstvo Bantul [Regenstvo Bantul]. mindat.org/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  22. ↑ Regenstvo Kulon Progo [Regenstvo Kulon Progo]. indonesia-tourism.com/ (engleski). Pristupljeno 31. prosinca 2020.
  23. ↑ Penduduk Daerah Istimewa Yogyakarta Hasil Survei Penduduk Antar Sensus 2015 (indonezijski)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Yogyakarta
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Yogyakarta&oldid=7388358"