Zaštita na radu

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju rizici, odnosno rizične pojave kao što su opasnosti, štetnosti i napori, a koje mogu ugroziti život i zdravlje osoba na radu. Zaštita na radu kao skup interdisciplinarnih aktivnosti uređuje mjere, postupke, načela i pravila zaštite na radu kako bi se osnovnim (projektiranim, tehničkim) mjerama rizici na radu eliminirali ili umanjili odnosno sveli na prihvatljivu razinu, te kako bi se nakon primjene osnovnih pravila zaštite na radu i utvrđene razine rizika, prestali rizik sveo na prihvatljivu razinu primjenom posebnih (organizacijskih) pravila zaštite na radu.

Svrha zaštite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se spriječili zastoji u odvijanju tehnoloških/proizvodnih/uslužnih i drugih radnih procesa s mogućim posljedicama za zdravlje i život radnika kao što suozljede na radu, profesionalne bolesti i druge bolesti u svezi s radom.

Prema zakonskim i podzakonskim odredbama (Zakoni i Pravilnici)odnosno prema temeljnom zakonu "Zakon o zaštiti na radu" (u daljnjem tekstu "Zakonu"[1] (NN 71,118 i 154/14):

  • Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provedbu zaštite na radu u svim dijelovima organizacije i u svim radnim procesima (čl. 13, st.1);
  • Poslodavac koji zapošljava do 50 radnika (...) može poslove zaštite na radu obavljati sam pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za provedbu aktivnosti zaštite na radu vezanih uz zaštitu i prevenciju od opasnosti, štetnosti i napora (čl. 19, st.1);
  • Poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika dužan je odrediti jednu ili više osoba za obavljanje poslova stručnjaka zaštite na radu sukladno broju zaposlenih, stanju zaštite na radu te stupnju rizika (čl. 20, st.1)
  • Poslodavac koji zapošljava više od 250 radnika dužan je ustrojiti samostalnu stručnu službu za zaštitu na radu čija je zadaća praćenje stanja zaštite na radu u pravnoj osobi te koja u tu svrhu objedinjuje i usklađuje rad na poslovima provedbe zaštite na radu.

Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1 članka 19 obavljanje poslova zaštite na radu može ugovoriti s fizičkom ili pravnom osobom ovlaštenom za obavljanje poslova zaštite na radu (čl. 19, st 2)

Prema Zakonu o zaštiti na radu obveze Poslodavca su:

  • izrada procjene rizika, odnosno izrada revizije procjene rizika na mjestu rada te izrada procjene rizika za radna mjesta s računalom - radna mjesta na kojima se više od 4 sata dnevno radi na računalu;
  • osposobljavanje radnika za rad na siguran način te za rad na siguran način kod rada na računalu u roku od 30 dana od dana zapošljavanja (provodi se samo jednom, kod stupanja u radni odnos, odnosno prelaska na drugo radno mjesto);
  • ispitivanje elektroinstalacija koje obuhvaća ispitivanje zaštite od indirektnog dodira i ispitivanje otpora izolacije; ispitivanje sustava zaštite od munje;
  • ispitivanje radnog okoliša - rasvijetljenost, buka, mikroklima (temperatura, vlaga, brzina strujana zraka) i kemijski čimbenici koje se mora periodički provoditi u intervalima ne dužim od dvije godine;
  • ispitivanje radne opreme (strojevi, uređaji, instalacije, objekti) kako bi se utvrdila njihova ispravnost;
  • osposobljavanje Poslodavca, ovlaštenika Poslodavca i povjerenika radnika iz područja zaštite na radu;
  • vođenje propisne evidencije na EK obrascima;
  • osiguravanje zdravstevnih pregleda zaposlenicima zaposlenim na poslove s posebnim uvjetima rada;
  • osiguravanje redovitih zdravstvenih pregleda vida zaposlenicima zaposlenim na radnim mjestima s računalom;
  • izrada plana evakuacije i spašavanja te provođenje vježbi evakuacije te osposobljavanje za pružanje prve pomoći.

Radnici koji rukuju radnom opremom (strojevi s povećanim rizicima - vličari, dizalice i dr.; instalacije i objekti s povećanim rizicima - kotlovnice, elektroenergetska postrojenja i dr.) moraju biti punoljetni, imati odgovarajuću stručnu spremu i prije provedbe stručnog osposobljavanja obavezno moraju pristupiti utvrđivanju zdravstvenog stanja (prethodni zdravstveni pregled, a kasnije periodički zdravstveni pregled). Za smanjenje rizika od nezgoda na radu primjenjuju se osobna zaštitna oprema. Međutim, prilikom provođenja mjera unapređenja zaštite na radu prioritet je primjena osnovnih pravila zaštite na radu na radnoj opremi (npr. zaštitne naprave na strojevima i uređajima i dr.), objekti za rad (površina, visina, volumen prostora za rad i dr); instalacije (tehnička ispravnost i dr.), tj. projektirano i izvedeneo stanje radne opreme sukladno tehničkim pravilima struke i zaštite na radu). Tek kada se utvrdi da radna oprema predstavlja razinu rizika na razini "preostalog rizika" koji može postati prihvatljiv uz primjenu posebnih pravila zaštite na radu, prema vrsti preostalog rizika provodi se:

  • zdravstveni nadzor radnika,
  • osnovno, posebno, specifično osposobljavanje za rad na siguran način,
  • stručno osposobljavanje za siguran rad s radnom opremom s povećanim rizicima,
  • označavanje radne opreme sigurnosniim znakovima i uputama za rad na siguran način,
  • upotreba Osobne zaštitne opreme, i u pisanom i dostupnom obliku,
  • dokumentirani postupci i razrada tehnološkog procesa kroz sigurne radne postupke.

Osnova za provođenje zaštite na radu je procjena rizika. Procjena rizika je temeljni dokument u području zaštita na radu, a izrađuje se u skladu sa svjetski priznatim metodama te služi za identifikaciju, specifikaciju i evaluaciju razine rizičnih pojava, tj. vrste rizičnih pojava (opasnosti, štetnosti i napori). Nakon analize vrste i razine intenziteta rizika, planom mjera daju se prijedlozi za primjenu osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu odnosno primjenu načela zaštite radu (eliminacija ili umanjivanje rizika, udaljavanje rizika od radnika ili radnika od rizika, ograđivanje rizika ili ograđivanje radnika u odnosu na rizik, primjena osobne zaštitne opreme) te rokovi provedbe, odgovorne osobe i načini kontrole u provedbi utvrđenih mjera zaštite na radu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zakon o zaštiti na radu. www.narodne-novine.nn.hr. pristupljeno 12. lipnja 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]