Zapadna Moslavina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zapadna Moslavina nazivana još i Otok Ivanić je povijesno-geografska lokacija u središnjoj Hrvatskoj. Administrativno se nalazi u Zagrebačkoj županiji i obuhvaća općine Kloštar Ivanić, Križ i Ivanić Grad koji je njezino središte. Zapadna Moslavina se prostire na području između rijeke Lonje, Glogovnice i Česme koja ju dijeli od ostatka Moslavine[1]. Na području zapadne Moslavine se nalazi velika koncentracija naftnih polja, drvne industrija i snažno razvijena poljoprivreda.

Povijest[uredi VE | uredi]

Otok Ivanić (lat. Insula Ivanich) se prvi puta spominje u listini ugarsko-hrvatskog kralja Ladislava I. iz 1093. Njome kralj Ladislav I. potvrđuje darovanje "Otoka Ivanića" za uzdržavanje biskupima zagrebačkog Kaptola. Zbog opasnosti od Turaka u 16. stoljeću barun Krsto Ungnad je počeo graditi utvrde u Ivanić Gradu, Kloštru i Križu pa je čitavo područje povezano utvrdama činilo jak sustav obrane [2]. U drugoj polovini 16. stoljeća cijelo to područje prelazi iz posjeda Zagrebačke biskupije u sustav Vojne krajine sve do 1873. Geografski to se područje danas naziva zapadnom Moslavinom.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Zapadna Moslavina koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.