Središnja Hrvatska

Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija^[1] je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske. Prostire se na otprilike trećini teritorija države, a na tom prostoru živi oko polovice ukupnog stanovništva (2,16 milijuna). Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 110 stanovnika na kvadratni kilometar i to je iznad hrvatskog prosjeka (75,7 st./km²).

Pojam Središnje Hrvatske često se preklapa s pojmom Sjeverne Hrvatske, ili Sjeverozapadne Hrvatske, jer nema jednoznačno definiranog razgraničenja.

Reljef Središnje Hrvatske

U reljefu se izmjenjuju gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Medvednica, Ivančica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanjena potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka (Sava, Krapina, Bednja, Glina i dr.). Najveći dio zauzima zavala između Žumberačke gore, Medvednice, Kalničkog gorja, Bilogore, Papuka, Psunja, Zrinske gore i Petrove gore, s najizrazitijim ravnicama uz Savu, Kupu, Lonju, Česmu i Ilovu. Iz nje se izdižu Moslavačka gora i Vukomeričke gorice. U sjevernom dijelu prostor je brežuljkasto-dolinskog Hrvatskog zagorja i brežuljkasto zapadno Međimurje te nizine uz Dravu i Muru, dok južno od Kupe prevladavaju zaravni i niska vapnenačka pobrđa u porječjima Korane, Mrežnice i Dobre, sve do planinskog područja Like.

Prometni položaj

Središnja Hrvatska ima križišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu počinju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja (povezivanje Srednje Europe i Mediterana te Srednje i Jugoistočne Europe. Sve te prometnice mahom prolaze kroz Zagreb, što je uvelike utjecalo na njegov budući rast i razvoj u makroregionalno središte ove hrvatske regije.

Razvoj gradova

Gradovi Središnje Hrvatske su se, zbog vanjskih utjecaja na razvoj Hrvatske i podređenosti vanjskim centrima (Beču, Budimpešti, itd.) sve do kraja 19. st. vrlo sporo razvijali pa je u to vrijeme ovdje bila vrlo siromašna mreža gradova.

Jači razvoj industrije, od kraja 19. st., potaknuo je sve veći priljev stanovništva iz ruralnih krajeva, pa se danas pojedini dijelovi Središnje Hrvatske ubrajaju među najurbaniziranija područja države, a posebno se ističu šira gradska područja Zagreba, Velike Gorice, Varaždina, Karlovca i Siska.

Stanovništvo i naseljenost

Sjeverozapadni dijelovi regije (širi zagrebački prostor, Zagorje, Međimurje, Prigorje, gornja Podravina, sjeverno Pokuplje), i to ponajprije više zone, kontinuirano su naseljeni od ranog srednjeg vijeka do danas, dok je u južnom i istočnom dijelu naseljenost, zbog povijesnih događanja, bila prekinuta u drugoj polovici 16. i u 17. st., nakon čega su ti krajevi (Kordun, Banovina (Banija), Lonjsko - ilovska zavala) ponovno naseljeni novim stanovništvom pa ih danas odlikuje složenija etnička struktura.

Poticaj izgradnji naselja uvelike je dala izgradnja prometnica. U brežuljkastim krajevima prevladavaju mala raštrkana naselja, a u nizinskim, u kojima je danas težište naseljenosti, veća i zbijena.

Središnja Hrvatska danas predstavlja naseobinsko-gospodarsku okosnicu Hrvatske s postojanim rastom stanovništva. Nema velikih skokova iako je polarziranost užeg prostora i rubnog pojasa makroregije izrazita. Rast stanovništa Zagreba utjecao je na takav trend makroregije u cjelini, koja inače ima krajeva s jakom depopulacijom.

Gradovi

Preko 22 000 stanovnika

Grad	Županija	Površina (km²)	Stanovništvo (Popis 2011.)
Zagreb	Grad Zagreb	641 km²	790 017
Velika Gorica	Zagrebačka	552 km²	63 517
Karlovac	Karlovačka	402 km²	59 395
Sisak	Sisačko-moslavačka	422,75 km²	47 768
Varaždin	Varaždinska	59,45 km²	46 946
Bjelovar	Bjelovarsko-bilogorska	191,9 km²	40 276
Samobor	Zagrebačka	250 km²	37 633
Koprivnica	Koprivničko-križevačka	90,94 km²	30 854
Čakovec	Međimurska	72,8 km²	27 820
Zaprešić	Zagrebačka	52,60 km²	25 223
Petrinja	Sisačko-moslavačka	41,64 km²	24 671
Kutina	Sisačko-moslavačka	294,34 km²	22 760

Ispod 22 000 stanovnika (Popis 2011.)

Grad	Županija	Površina (km²)	Stanovništvo (Popis 2011.)
Križevci	Koprivničko-križevačka	263,7 km²	21 122
Sveta Nedelja	Zagrebačka	52,6 km²	18 059
Dugo Selo	Zagrebačka	53,79 km²	17 466
Sveti Ivan Zelina	Zagrebačka	185,44 km²	15 959
Jastrebarsko	Zagrebačka	226,50 km²	15.866
Vrbovec	Zagrebačka	159,5 km²	14 797
Ivanić-Grad	Zagrebačka	173,57 km²	14 548
Ogulin	Karlovačka	542,32 km²	13 915
Ivanec	Varaždinska	96,11 km²	13 758
Novi Marof	Varaždinska	111,75 km²	13 246
Krapina	Krapinsko-zagorska	47,53 km²	12 480
Popovača	Sisačko-moslavačka	219,4 km²	11 905
Duga Resa	Karlovačka	58 km²	11 180
Garešnica	Bjelovarsko-bilogorska	225,9 km²	10 472
Glina	Sisačko-moslavačka	543 km²	9283
Zabok	Krapinsko-zagorska	34,88 km²	8994
Ludbreg	Varaždinska	68,30 km²	8478
Lepoglava	Varaždinska	65,89 km²	8283
Đurđevac	Koprivničko-križevačka	157,19 km²	8264
Čazma	Bjelovarsko-bilogorska	240 km²	8077
Prelog	Međimurska	63,66 km²	7815
Ozalj	Karlovačka	179,40 km²	6817
Pregrada	Krapinsko-zagorska	67,26 km²	6594
Grubišno Polje	Bjelovarsko-bilogorska	269 km²	6478
Varaždinske Toplice	Varaždinska	79,75 km²	6364
Mursko Središće	Međimurska	33,89 km²	6307
Oroslavje	Krapinsko-zagorska	31,20 km²	6138
Zlatar	Krapinsko-zagorska	75,78 km²	6096
Donja Stubica	Krapinsko-zagorska	44,60 km²	5680
Slunj	Karlovačka	392,54 km²	5076
Klanjec	Krapinsko-zagorska	26 km²	2915
Hrvatska Kostajnica	Sisačko-moslavačka	52,60 km²	2756