Zaustavljanje tenkova u Pologu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Zaustavljanje tenkova JNA u Pologu Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina organizirali su 7. svibnja 1991. Tada su zaustavili prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara i nenaouružanim ljudstvom tenkovsku kolonu Jugoslavenske narodne armije u mjestu Polog koje se nalazi između Mostara i Širokog Brijega. Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak.

Odvijanje događaja[uredi VE | uredi]

6. svibnja 1991. u 00:30 iz Generalštaba JNA u Beogradu stigla je tajna depeša zapovjedniku 4. korpusa JNA general-majoru Milovanu Zorcu. Zapovijeđeno mu je premjestiti iz Mostara dio 10. Oklopne mehanizirane brigade i spojiti ju s ostatkom tenkovskih postrojbi u Hrvatskoj u Sinju. Rano jutro 7. svibnja 1991. zaputila se iz Mostara kreće prema Sinju duga tenkovska kolona opremljena bojevim granatama i vojnicima-ročnicima. Ročnici su za vrijeme služenja vojnog roka dobili puške i pištolje s bojevim metcim. 15 kilometara od Mostara naišla je kolona na višekilometarsku barikadu. Barikadu su činili građani, teški kamioni, osobn vozila. General-major Milovan Zorc obavijestio je zapovjedništvo JNA u Beogradu da su civili zaustavili kolonu. Slijedila su međusobna objašnjavanja u zapovjednom lancu JNA, komuniciranje civila s vojnicima, uplela se visoka politika.[1]

Hrvatski civili tada su spriječili u Pologu blokadom ceste kolonu od preko 100 tenkova i oklopnih vozila koja je krenula iz mostarske vojarne upućena zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.

JNA je tada tvrdila da se radi o "redovnoj vojnoj vježbi i manevru" no Hrvati su shvatili da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu. JNA je lagala jer su tenkovi imali bojno strjeljivo.[1]

U JNA su bili uvjereni da Hrvati u zapadnoj Hercegovini imaju dosta oružja. U stvarnosti je nasuprot 5 kilometarskoj koloni s pedesetak tenkova stajao tek automat ili dva, više nešto lovačkih pušaka, rudače iz Boksita i šleperi 'Rabe' iz Obnove. [2] Vrlo vjerojatno je bilo da su tenkovi u prvi mah prošli da bi bi bili razasuti po Zapadnoj Hercegovini te bi na svakom važnijem raskrižju ostao tenk "u kvaru" te tako potiho okupiralo regiju.

Zahtjev prosvjednika[uredi VE | uredi]

Zahtjev hrvatskih prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli.

Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA pokovnikom Milojkom Pantelićem započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen i Jure Skoko.

Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog... i dr. lokalnim čelnicima i fratrima je uspjelo oržati disciplinu među prosvjednicima.

Vojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je naredilo prolazak kolone.

JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim taj pokušaj je propao. Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavnom ročnici iz raznih bivših republika tadašnje SFRJ.

Medijska pozornost[uredi VE | uredi]

Događaj je tada izazvao veliku međunarodnu medijsku pozornost.

Druge lokacije[uredi VE | uredi]

Hrvati u Hrvatskoj su se organizirali i za slučaj da su tenkovi prošli silom kroz Polog. Barikade su postavili i u Imotskome, no one su ubrzo uklonjene. Uskoro je bio drugi dan sa zaustavljenom kolonom i primicao se treći, a tenkovi i dalje nisu išli naprijed. JNA pregovorima nije ništa uspijevala pa je izvršila desant na općinu Široki Brijeg na područjima sela Ledinca i na području sela Vranića. Općina Široki Brijeg bila je blokirana. Promet se odvijao samo seoskim cestama.[3]

Rasplet[uredi VE | uredi]

Desantne jedinice JNA iz Niša i druge specijalne jedinice zauzele su položaje na području oko Pologa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr. prosvjednici su lagano odlazili sa barikade a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula. Kad su tenkovi prošli kroz Široki Brijeg tijekom noći, cijeli je Široki držao svijeće u rukama. Tenkovska kolona produžila je prema Kupresu na tobožnju vojnu vježbu.[3]

Posljedice[uredi VE | uredi]

Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA dovela je do zastoja priprema jugoslavenske vojske za dovođenje na zadane pravce (Split, Sinj, Kupres ili Tomislavgrad) . Zastoj je koristio za pripremu obrane.

Tijek događaj pokazao je da je JNA tražila najbolje mjesto odakle će dalje napadati područje Hercegovine i Dalmacije. [3]

Film[uredi VE | uredi]

2011. snimljen je dugometražni dokumentarni film 3 dana koji prikazuje događaje 7., 8. i 9. svibnja 1991. u mjestu Pologu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Kadar 3 dana (pristupljeno 28. travnja 2018.)
  2. Općina Široki Brijeg Trinaest godina od ‘tenkova u Pologu’ , 24. ožujka 2008. (pristupljeno 28. travnja 2018.)
  3. 3,0 3,1 3,2 Vojna povijest Mario Knezović: Polog 1991. godine, 9. svibnja 2014. (pristupljeno 28. travnja 2019.)

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]