Imotski
.gif) Grb Imotskog | |
 | |
| Država |  Hrvatska
|
| Županija |  Splitsko-dalmatinska
|
| Površina | |
| - ukupna | 73,25 km2 |
| Nadmorska visina[1] | 412 mnm |
| - najveća | 440 mnm |
| - najmanja | 260 mnm |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - ukupno | 10.764 stan. |
| - | 33.253 (Urbana zona) stan. |
| Gradonačelnik | Ivan Budalić [2](HDZ) |
| Gradsko vijeće | |
| - predsjednik | Perica Tucak |
| - broj članova | 17 |
| Gradska naselja | Donji Vinjani, Glavina Donja, Glavina Gornja, Gornji Vinjani, Imotski, Medvidovića Draga |
| Zaštitnik | Sveti Franjo Asiški Gospa od Anđela |
| Poštanski broj | 21260 |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | IM |
| Službena stranica | www.imotski.hr |
| Zemljovid | |
  Imotski Imotski na zemljovidu Hrvatske | |
Imotski je grad u Hrvatskoj, središnjoj Dalmaciji te administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Sadržaj
Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]
Imotska krajina smjestila se iza planine Biokovo, u dalmatinskom zaleđu na granci Hercegovine s Dalmacijom. Zauzima prostor od oko 600 km2. Sa sjeveroistoka je omeđena bosanskohercegovačkom granicom, s juga Makarskim primorjem, a sa sjeverozapada sinjsko-omiškim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara (Imotsko polje) do 440 metara (grad Imotski).
Grad Imotski ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. Prostor Imotske krajine možemo podijeliti u tri prirodne cjeline: krško područje uz obod polja, te prostrane krške površine i uvale na širem prostoru - imotsko polje, kao veliko tektonsko ulegnuće, te planinski masiv Biokovo.
Klima i vegetacija[uredi VE | uredi]
Imotski ima sredozemnu klimu, dok Imotska Krajina iznad 550metara ima submediteransku sa utjecajem kontinentalne, a krajevi iznad 700 metara i sa utjecajem planinske. Najniža zabilježena temperatura u gradu Imotskom je -13°C. Dok recimo u obližnjem Posušju te dijelovima Imotske Krajine iznad 600 metara se temperature znaju spustiti i ispod -20°C.Temperature se ljeti mogu popeti i do 43°C, pa tu raste uglavnom borova šuma. Najviše ima čempresa, alepskog te dalmatinskog crnog bora. Ima i šuma hrasta medunca te crnike. Ovdje od raslinja prevladava makija - zimzelena šikara, a ima i smilja.
Povijest[uredi VE | uredi]
Povjesno je Imotski središte starohrvatske župe Imote. Dne 2. kolovoza 1717., na dan Gospe od Anđela, Imotski je oslobođen od turske vlasti.[3][4] Po Požarevačkom miru, mletačkoj Dalmaciji je trebala pripasti cijela Imota/Imotsko polje, međutim prilikom utvrđivanja granica su Turci potplatili mletačkog mjernika, tako da je preko pola Imotskog polja ostalo u današnjoj BiH. Kraj oko Gruda, Posušja i Širokog Brijega t.j. Zagorje, Vir, Gradac, Grude, Kočerin, Drinovci, Tihaljina, Tursko Aržano, Turska Vinica, Turske Ričice, Turski Cvitića most, Tursko Posušje i Turska Gorica sačinjava Općinu Imotski, nazvano Bekija (tur. ostatak).
U novijoj povijesti Imotski nije izravno bio poprište ratnih zbivanja, iako je dao mnoštvo dragovoljaca koji su branili hrvatsku domovinu, naročito u Domovinskom ratu.
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, internetske stranice itd.). Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. |
Skupljači i zapisivači narodne lirike imotskog kraja[uredi VE | uredi]
Skupljači i zapisivači koji su zapisali usmenu narodnu liriku ovog kraja:[5]
- Fortis
- fra Šimun Gudelj (1714.–1804.)
- Ante Franjin Alačević (1781.–1856.)
- Vuk Karadžić (1787.–1864.)
- Luiđi Jeronim Vrdoljak (1802.–1860.),
- Mihovil Pavlinović (1831.–1887.)
- Šimun Milinović (1835.–1910.)
- Ante Ostojić (s Brača)[6]
- Mate Ostojić (1861.–1929.) (brat Ante Ostojića)[7]
- fra Silvestar Kutleša (1876.–1943.) (Život i običaji u Imockoj krajini)
- fra Vergil Josip Perić (Josip Virgil Perić)
- Jovan Sundečić
- fra Rajmond Rudež
- Đuro Margetić
- Julije Derossi
- Anka Petričević
- fra Vjeko Vrčić
- Zlatko Tomičić i drugi
Administracija i politika[uredi VE | uredi]
Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Uzgoj kivija, maslina, vinove loze i smokava te proizvodnja pršuta. Vinova loza kujundžuša je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.
Demografija[uredi VE | uredi]
Popis 2011.[uredi VE | uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2011. grad Imotski ima 10.764 stanovnika, do čega je 96,78% Hrvata, a 96,17% stanovnika se izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere.[8]
Popis 2001.[uredi VE | uredi]
Prema popisu stanovništva iz 2001. g. Imotski ima 10.213 stanovnika. Po narodnosti, 95,51% čine Hrvati.
Ukupno 95,07% Imoćana se izjasnilo kao pripadnici rimokatoličke vjere; 3,17% se izjasnilo pripadnicima drugih vjera.
Popis 1991.[uredi VE | uredi]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Imotski
Narodnosni sastav stanovništva prijeratne općine Imotski:
| godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | ostali |
|---|---|---|---|---|
| 1991. | 39.052 | 37.130 | 1.140 | 782 |
| 1981. | 41.496 | 39.023 | 1.290 | 1.183 |
| 1971. | 47.354 | 45.359 | 1.426 | 569 |
Narodnosni sastav stanovništva naseljenog mjesta (grada) Imotskog:
| godina popisa | ukupno | Hrvati | Srbi | ostali |
|---|---|---|---|---|
| 1991. | 4.000 | 3.699 | 152 | 149 |
| 1981. | 3.234 | 2.908 | 127 | 199 |
| 1971. | 2.422 | 2.140 | 172 | 110 |
Šport[uredi VE | uredi]
Športski klubovi Imotskog :
- NK Imotski
- boćarski klub "Imotska krajina"
- Košarkaški klub "Imotski"
- ženski košarkaški klub Rhea
- Ronilački klub "Crveno jezero"
- Kuglački klub Imotski
- Tae kwon do klub Imotski
- Hrvatsko planinarsko društvo Imotski
- Ženski rukometni klub "Imota"
- Klub ritmične gimnastike "Aurora"
- Auto klub "Imota-Racing" (www.imota-racing.hr)
Sportski turniri i druga natjecanja:
- Nogometni turnir "Ante Bruno Bušić"
Kultura[uredi VE | uredi]
- Hrvatski puhački orkestar - Gradska glazba Imotski
- Mandolina Imota
- Mandolinski orkestar
- Udruga IMOart (www.imoart.hr)
- Foto klub Imota (www.fotoimota.hr)
- Botterijevi vitraji u Imotskom
- Zvonko Madunić : Križni put
- KUD Seljačka sloga - Vinjani
- Zavičajni muzej Imotski
- Imotska sila
- Cvit razgovora
- Bakove svečanosti
- Imota Family Day
- Susret klapa Pismo moja[9]
- ženska klapa Neviste
- Blue Jazzero - jazz festival
Obrazovanje[uredi VE | uredi]
Osnovne škole[uredi VE | uredi]
- Osnovna škola "Stjepan Radić"
- osnovna glazbena škola "fra Ivan Glibotić"
Srednje škole[uredi VE | uredi]
- Gimnazija "dr. Mate Ujevića" Imotski
- Ekonomska škola Imotski
- Tehnička škola Imotski
- Obrtničko - industrijska škola Imotski
Znamenitosti[uredi VE | uredi]
- Crveno jezero
- Modro jezero
- Topana, kula (vidi Hasanaginica)
Mediji[uredi VE | uredi]
- http://www.radioimotski.hr
- http://www.imotskidanas.com
- http://www.imotskenovine.hr
- www.podbablje-portal.com
- Imotska krajina - lokalni list, bez mrežne stranice
- Radio X (više ne emitira)
- ITV (više ne emitira)
Povezani članci[uredi VE | uredi]
Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]
- Službena stranica
- TZ Imotski (hrv.) (engl.) (tal.) (njem.) (fr.)
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ Google Earth
- ↑ [1]
- ↑ Dobranje Župa sv. Ivana Krstitelja
- ↑ Narod.hr: (FOTO, VIDEO) Imotski obilježava 300. obljetnicu oslobođenja od Turaka, narod.hr, 2. kolovoza 2017. Pristupljeno 15. kolovoza 2017.
- ↑ Knjigu piše Ivan Ban. Usmene lirske pjesme iz Imotske krajine, ur. Mladen Vuković, prir. Ante Žužul, na njem. preveo Jozo Mršić, HKD Napredak, Split, 2007.
- ↑ Nevenka Bezić-Božanić: Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća
- ↑ Nevenka Bezić-Božanić: Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća
- ↑ Rezultati popisa 2011.
- ↑ Radio Imotski Treći susret klapa "Pismo moja" oduševio sve ljubitelje klapskog pjevanja, 1. svibnja 2010.
Nedovršeni članak Imotski koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
