Imotski

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Imotski
Imotski (grb).gif
Grb Imotskog
Zgrada gradskog poglavarstva
Zgrada gradskog poglavarstva
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Površina
 - ukupna 73,25 km2
Nadmorska visina[1] 412 mnm
 - najveća 440 mnm
 - najmanja 260 mnm
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 10.764 stan.
 -  33.253 (Urbana zona) stan.
Gradonačelnik Ivan Budalić [2](HDZ)
Gradsko vijeće
 - predsjednik Perica Tucak
 - broj članova 17
Gradska naselja Donji Vinjani, Glavina Donja, Glavina Gornja, Gornji Vinjani, Imotski, Medvidovića Draga
Zaštitnik Sveti Franjo Asiški
Gospa od Anđela
Poštanski broj 21260
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka IM
Zemljovid
Imotski na karti Hrvatska
Imotski
Imotski
Imotski na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°27′N 17°13′E / 43.45°N 17.22°E / 43.45; 17.22

Imotski je grad u Hrvatskoj, središnjoj Dalmaciji te administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Imotska krajina smjestila se iza planine Biokovo, u dalmatinskom zaleđu na granci Hercegovine s Dalmacijom. Zauzima prostor od oko 600 km2. Sa sjeveroistoka je omeđena bosanskohercegovačkom granicom, s juga Makarskim primorjem, a sa sjeverozapada sinjsko-omiškim prostorom. Nalazi se na nadmorskoj visini od 260 metara (Imotsko polje) do 440 metara (grad Imotski).

Grad Imotski ima dva bisera prirode: Crveno i Modro jezero. Modro jezero ljeti postaje kupalište. Uređenim serpentinama kupači se spuštaju sve do jezera i plaže, dok Crvenom jezeru zbog prestrmih litica koje ga okružuju nije moguće pristupiti. Prostor Imotske krajine možemo podijeliti u tri prirodne cjeline: krško područje uz obod polja, te prostrane krške površine i uvale na širem prostoru - imotsko polje, kao veliko tektonsko ulegnuće, te planinski masiv Biokovo.

Klima i vegetacija[uredi VE | uredi]

Imotski i Imotska krajina imaju sredozemnu klimu. Najniža zabilježena temperatura je -13°C. Temperature se ljeti mogu popeti i do 43°C, pa tu raste uglavnom borova šuma. Najviše ima čempresa, alepskog te dalmatinskog crnog bora. Ima i šuma hrasta medunca te crnike. Ovdje od raslinja prevladava makija - zimzelena šikara, a ima i smilja.

Povijest[uredi VE | uredi]

Povjesno je Imotski središte starohrvatske župe Imote. Dne 2. kolovoza 1717., na dan Gospe od Anđela, Imotski je oslobođen od turske vlasti.[3][4] Po Požarevačkom miru, mletačkoj Dalmaciji je trebala pripasti cijela Imota/Imotsko polje, međutim prilikom utvrđivanja granica su Turci potplatili mletačkog mjernika, tako da je preko pola Imotskog polja ostalo u današnjoj BiH. Kraj oko Gruda, Posušja i Širokog Brijega t.j. Zagorje, Vir, Gradac, Grude, Kočerin, Drinovci, Tihaljina, Tursko Aržano, Turska Vinica, Turske Ričice, Turski Cvitića most, Tursko Posušje i Turska Gorica sačinjava Općinu Imotski, nazvano Bekija (tur. ostatak).

U novijoj povijesti Imotski nije izravno bio poprište ratnih zbivanja, iako je dao mnoštvo dragovoljaca koji su branili hrvatsku domovinu, naročito u Domovinskom ratu.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Popis poznatih Imoćana te osoba podrijetlom iz Imotskoga:

Skupljači i zapisivači narodne lirike imotskog kraja[uredi VE | uredi]

Skupljači i zapisivači koji su zapisali usmenu narodnu liriku ovog kraja:[7]

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Imotski stećci

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Uzgoj kivija, maslina, vinove loze i smokava te proizvodnja pršuta. Vinova loza kujundžuša je vodeća bijela sorta grožđa imotskog kraja.

Demografija[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. grad Imotski ima 10.764 stanovnika, do čega je 96,78% Hrvata, a 96,17% stanovnika se izjasnilo pripadnicima rimokatoličke vjere.[10]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. g. Imotski ima 10.213 stanovnika. Po narodnosti, 95,51% čine Hrvati.

Ukupno 95,07% Imoćana se izjasnilo kao pripadnici rimokatoličke vjere; 3,17% se izjasnilo pripadnicima drugih vjera.

Zgrade u Imotskom

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Imotski

Narodnosni sastav stanovništva prijeratne općine Imotski:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi ostali
1991. 39.052 37.130 1.140 782
1981. 41.496 39.023 1.290 1.183
1971. 47.354 45.359 1.426 569

Narodnosni sastav stanovništva naseljenog mjesta (grada) Imotskog:

godina popisa ukupno Hrvati Srbi ostali
1991. 4.000 3.699 152 149
1981. 3.234 2.908 127 199
1971. 2.422 2.140 172 110

Šport[uredi VE | uredi]

Nogometni stadion Gospin Dolac

Športski klubovi Imotskog :

Sportski turniri i druga natjecanja:

  • Nogometni turnir "Ante Bruno Bušić"

Kultura[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Crveno jezero kraj Imotskog

Osnovne škole[uredi VE | uredi]

  • Osnovna škola "Stjepan Radić"
  • osnovna glazbena škola "fra Ivan Glibotić"

Srednje škole[uredi VE | uredi]

  • Gimnazija "dr. Mate Ujevića" Imotski
  • Ekonomska škola Imotski
  • Tehnička škola Imotski
  • Obrtničko - industrijska škola Imotski

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Mediji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Google Earth
  2. [1]
  3. Dobranje Župa sv. Ivana Krstitelja
  4. Narod.hr: (FOTO, VIDEO) Imotski obilježava 300. obljetnicu oslobođenja od Turaka, narod.hr, 2. kolovoza 2017. Pristupljeno 15. kolovoza 2017.
  5. Franjevci Split, Orgulje Gaetana Zanfrette u splitskoj katedrali, Napisao Grgić, Miljenko, str. 1008
  6. Fra Stipan Vrljić (1677. -1742.), Stari Imotski. Iz: fra Karlo Jurišić:Grad na gori 1982, broj 1, dr. fra Karlo Jurišić (Život i rad fra Stipana Vrljića, Imoćanina), preuzet dio teksta. Pristupljeno 2. prosinca 2017.
  7. Knjigu piše Ivan Ban. Usmene lirske pjesme iz Imotske krajine, ur. Mladen Vuković, prir. Ante Žužul, na njem. preveo Jozo Mršić, HKD Napredak, Split, 2007.
  8. Nevenka Bezić-Božanić: Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća
  9. Nevenka Bezić-Božanić: Književni odrazi i kulturna zbivanja u Splitu u drugoj polovici 19. stoljeća
  10. Rezultati popisa 2011.
  11. Radio Imotski Treći susret klapa "Pismo moja" oduševio sve ljubitelje klapskog pjevanja, 1. svibnja 2010.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Imotski



Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Imotski koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.