Zapadna Hercegovina

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Regija se proteže od krajnjeg juga Federacije BiH, Jablaničkog jezera na istoku, hrvatske granice na zapadu, te Ljubušom i prijevojem Malovan na sjeveru.

Gradovi[uredi VE | uredi]

Najveći grad zapadne Hercegovine, kao i cijele Hercegovine je Mostar. Ostali gradovi su: Livno, Tomislavgrad, Posušje, Grude, Široki Brijeg, Čitluk, Ljubuški i Čapljina.

Klima i reljef[uredi VE | uredi]

Klima je kontinentalna te u nekim dijelovima primorska (Neum). Ljeta su vruća sa veoma malo padalina, dok su zime obilježene padalinama. Reljef je kao i u ostatku Hercegovine i u Dalmaciji kamenit i krševit, sa manjim krškim poljima i dosta planina.

Zbog pogodne klime u južnijim dijelovima zapadne Hercegovine uzgajaju se naranče, mandarine, grožđe te razno drugo povrće, posebno u dolini rijeke Neretve.

Znanstvenici smatraju da je krš nastao zbog utjecaja jakih vjetrova koji su u ovoj kraju česti, te da su oni kroz dugo vremensko razdoblje odnosili površinski sloj. Podzemni slojevi sa dosta špilja i podvodnih rijeka su privlačni za speologe i ljubitelje prirode.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Zapadna Hercegovina je jedini dio BiH, u kojem su Hrvati velika većina. Od ostalih naroda najzastupljeniji su Bošnjaci. Zapadna Hercegovina, kao i mnoge druge regije u BiH i Hrvatskoj su suočene sa velikim iseljavanjem naroda. To je prvenstveno bio problem u sedamdesetim i osamdesetim godinama, kada su mnogi "trbuhom za kruhom" otišli u strane zemlje. No problem je nažalost i danas prisutan. Mnogi ljudi zbog loše ekonomske situacije i dalje napuštaju svoj rodni kraj. Teško je procijeniti, koliko točno stanovnika živi u zapadnoj Hercegovini, budući da se zadnji popis stanovništva obavio 1991. Od tada su se broj stanovnika i demografska slika znatno promijenili.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zapadna Hercegovina je nerazvijena i prilično siromašna regija. Narod je suočen sa velikom nezaposlenosti. Razvojem turizma u Dalmaciji otvara se prilika ljudima sa ovih prostora, da se zaposle u turističkom sektoru ili kao građevinski radnici. Zbog blizine zapadne Hercegovine i Dalmacije, te zbog duge povezanosti ove dvije regije mnogi radnici su prihvatili tu priliku. Veliki poslodavac je i tvornica aluminija u Mostaru, no tu su još nekoliko manjih tvornica u ostalim gradovima.

Turizam[uredi VE | uredi]

Zbog nerazvijenosti ovog kraja, turizam u zapadnoj Hercegovini nikad nije bio razvijen niti je ikad bio važan čimbenik u gospodarstvu. No 24. lipnja 1981 u malom zapadno- hercegovačkom mjestu Međugorju došlo je do navodnih ukazanja Blažene Djevice Marije, što je potaklo mnoge ljude iz najudaljenijih krajeva našeg planeta da dođu u Međugorje. S tim je se naravano pošao razvijati i turizam, pa danas Međugorje posjeti oko milijun hodočasnika godišnje.

No osim Međugorja, tu su još i dva turistička mjesta, odnosno dva parka prirode, Blidinje i Hutovo blato, koje osim ljetnih ponuda (obilaženje prirode, plivanje, jahanje, biciklizam, itd) nude i zimske ponude, tj. skijanje (poglavito u blizini Blidinja na brdu Vran).

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Većinski hrvatski narod u Zapadnoj Hercegovini jezično je, kulturno-povijesno i civilizacijski sastavnim dijelom cjeline hrvatskoga naroda. Humačka ploča iz 11.stoljeća je prvorazredni hrvatski zapadnohercegovački kulturni spomenik. U tom kulturološkom kontekstu nastala je i znamenita Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku od 28. siječnja 1971., koju je supotpisala nekolicina hrvatskih književnika rođenjem iz Zapadne Hercegovine. Početkom 1970-tih mnogi ljudi iz ovog kraja su odlazili u Njemačku na privremeni rad iz ekonomskih razloga. Manji dio se selio u Zagreb i Dalmaciju.

O "popularnosti" iseljavanja u Njemačku i Zagreb su pisane svojedobno su se pričale anegdote i vicevi. Tako se o Zagrebu govorilo kao o gradu s najvećim brojem Hercegovaca. Po toj anegdoti se muškoj novorođenčadi u Hercegovini stavljala karta Zagreba. Vratiti se iz Njemačke u Hercegovinu sa Mercedesom je bila stvar prestiža.