Zavala (Ravno, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Zavala
Zavala na karti BiH
Zavala
Zavala
Zavala na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Ravno
Zemljopisne koordinate 42°50′51″N 17°58′41″E / 42.8474681°N 17.9780329°E / 42.8474681; 17.9780329Koordinate: 42°50′51″N 17°58′41″E / 42.8474681°N 17.9780329°E / 42.8474681; 17.9780329
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 186

Zavala je naseljeno mjesto u općini Ravno, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se dva kilometra od entitetske granice s Republikom Srpskom i šest kilometara od državne granice s Republikom Hrvatskom. Istočno od Zavale teče rijeka Trebišnjica. Mjesto je oko 50 km udaljeno od Trebinja, a oko 15 km od Slanoga u Hrvatskoj.

Povijest[uredi VE | uredi]

Godine 1629. posjetio je Donju Hercegovinu biskup fra Dominik Andrijašević. Tada je bila sva Donja Hercegovina katolička, gusto načičkana župama i crkvama. Prigodom posjeta Donjoj Hercegovini, zabilježio je župe u Popovu polju i među njima župu Zavalu i Čvaljinu u kojoj su 2 crkve i 40 katoličkih obitelji.[2]

U Zavali je Vejsil Ćurčić našao brojne ostatke starohrvatske crkvene umjetnosti.[3]. Biskup Andrijašević je prigodom vizitacije Hercegovini 1629. vidio crkvu sv. Petra u Zavali za koju je zabilježio da se vide grobovi mnogih knezova, a među njima čak jednog dalmatinskog kralja imenom Pavlimira (»Polimir«), ali čini se da je biskup tu zabilježio narodnu predaju.[2]

Samostan Zavala posvećen je Vavedenju Presvete Bogorodice. Crkva je sjevernom stranom uvučena u pećinu. Uz samostane Žitomislić i Tvrdoš, spada u najznačajnije središte kulturnog života Hercegovine [4]. Prvi pisani trag o samostanu nastao je početkom 16. stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata pretrpio je veliku štetu, a također i u posljednjem ratu oštećen je i napušten. Nakon rata samostan je ponovno obnovljen i bratstvo se vratilo. U njemu je Sveti Vasilije Ostroški stupio u monaštvo.

Tijekom Rata u BiH mjesto je uništeno. Iz mjesta Mareva Ljut nadomak Zavale podrijetlom je srpski političar Vojislav Šešelj [5] . Oko 400 m od Zavale je pećina Vjetrenica i poznati pravoslavni samostan. Na lokalitetu Petkovica su ostaci Crkve svetog Petra koja potječe iz prednemanjićkog doba.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

1991.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći[6]:

ukupno: 105

  • Srbi - 88
  • Hrvati - 13
  • Jugoslaveni - 4

2013.[uredi VE | uredi]

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći[1]:

ukupno: 186

  • Hrvati - 143
  • Srbi - 43

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 17. svibnja 2019.
  2. 2,0 2,1 Digitalni arhiv Infobiro.ba Krunoslav Draganović: Donja Hercegovina prije 300 godina , Kalendar Napredak 1. siječnja 1935. (pristupljeno 8. svibnja 2017.)
  3. »Napredak«, br. 1., 1933.
  4. </ www.turizamrs.org, "Manastir Zavala", pristupljeno 11. siječnja 2013.
  5. (srp.) www.vesti-online.com, "Priča Vojislava Šešelja (1): U Partiju preko žuljeva", objavljeno 26. ožujka 2012., pristupljeno 11. siječnja 2013.
  6. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]