Ravno

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ravno. Za druga značenja, pogledajte Ravno (razdvojba).
Ravno
Ravno Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Hercegovačko-neretvanska
Sjedište Ravno
Načelnik Andrija Šimunović
Površina 323[1] km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

3249
10/km²

Ravno je naselje i općina u Bosni i Hercegovini, do rata u sastavu općine Trebinje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Pogled na Ravno

Smješteno je u Istočnoj Hercegovini, u sjevernom dijelu Popova polja, podno 611 metara visokog Goveđaka, blizu rijeke Trebišnjice, sjeverozapadno od Trebinja.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Stanovništvo područja općine Ravno
godina popisa 2013. 1991.
Hrvati 2.633 (81,04%) 800 (45,17%)
Srbi 588 (18,10%) 917 (51,78%)
Muslimani 20 (0,62%) 21 (1,19)
Jugoslaveni
ostali i nepoznato 8 (0,25%) 33 (1,86%)
ukupno 3.249 1.771

Nacionalni sastav sela Ravno iz 1991.:

ukupno: 198 stanovnika:

  • Hrvati - 173 (87,37%)
  • Srbi - 16 (8,08%)
  • Muslimani - 1 (0,50%)
  • Jugoslaveni - 5 (2,52%)
  • ostali - 3 (1,53%)

Godine 2013. Ravno je imalo 605 stanovnika.[2]

Ravno je do 1963. godine bilo sjedište općine, samo tada u nešto drugačijem sastavu naselja. 1963. godine, općina se ukida i pripaja općini Trebinje. Na popisu iz 1961. godine, općina Ravno je bila nešto naseljenija, tj. imala je 5.964 stanovnika, i to 3.215 Hrvata (53,90%) i 2.654 Srba (44,50%).

Katolici u Ravnom 1851. [3][uredi VE | uredi]

Središte Ravnog sa župnom crkvom
Katolici u Ravnom 1851.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1851. / 159 / / 1186

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Trebinje, sa gradom Trebinjem ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH ušla su sljedeća naseljena mjesta:

Baljivac, Belenići, Bobovišta, Cicrina, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Dvrsnica, Glavska, Golubinac, Gorogaše, Grebci, Ivanica, Kalađurđevići, Kijev Do, Kutina, Nenovići, Nevada, Orah, Orahov Do, Podosoje, Prosjek, Ravno, Rupni Do, Slavogostići, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Šćenica Bobani, Trebimlja, Trnčina, Uskoplje, Velja Međa, Vlaka, Vukovići, Začula, Zagradinje, Zagorac Zaplanik, Zavala, te dijelovi naseljenih mjesta: Baonine, Orašje Popovo i Rapti Bobani.

Od ovog područja formirana je općina Ravno.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi spomen Ravnog u povijesti jest u svezi sa crkvom Blažene Gospe, zadužbinom obitelji Andrijaševića. Datira iz 1579. godine. Ćirilski natpis o tome je sačuvan i nalazi se u katoličkoj crkvi u Ravnom. Skupština glavara Popova polja održala se u Ravnom 1604. godine.[2]

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. listopada napadnuto je i uništeno većinski hrvatsko mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi JNA, do kojega je došlo na periferiji rata u Hrvatskoj.[4][5]

Tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović 6. listopada 1991. preko TV Sarajeva je uputio javnosti proglas on neutralnosti BiH u "ratu između Srbije i Hrvatske". Hrvati su to shvatili kao stalište po kojem rat nije i muslimanski rat te da se sami moraju pobrinuti za sebe.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U blizini Ravnog nalazi se najveća i najpoznatija bosanskohercegovačka pećina Vjetrenica. Otvorena je za posjetitelje. Speleološke posebnosti ove jedinstvene špilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Blažena Gospa) iz 1579. i crkva sv. Mitra. Nedaleko od Ravnog su četiri nekropole sa stećcima. U svezi s crkvom je i prvi spomen Ravnog u povijesnim dokumentima.[2]

Ispred zgrade Općine u Ravnom nalazi se spomenik Ruđeru Boškoviću, čiji je otac podrijetlom bio iz ravanjskog sela Orahov Do gdje se nalazi njegova rodna kuća.

Kultura[uredi VE | uredi]

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za opštinu Ravno nalaze se slijedeći spomenici:

  • Crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali, graditeljska cjelina. Freske u crkvi Sv. Vavedenja u manastiru Zavala smatraju se najkvalitetnijim slikarskim ostvarenjem u Bosni i Hercegovini nastalim u vrijeme osmanske vladavine. Napravio ih je Georgije Mitrofanović 1619. godine.
  • Crkvina u Zavali, arheološko područje, na južnoj strani nalazišta su još uvijek dobro očuvani ostaci katoličke crkve sv. Petra, a sjeverna, manja je pravoslavna crkva sv. Petke, u lošem stanju. Uz podužne zidove crkve sv. Petke protežu se dva zida neke treće građevine (samostana?). Na ovom lokalitetu je i nekropola stećaka.
  • Povijesno područje Zaplanik. Nacionalni spomenik čini prapovijesna grobna gomila (tumulus), srednjovjekovna nekropola sa 30 stećaka, ostatci srednjovjekovne crkve, pravoslavna crkva posvećena svetim Apostolima Petru i Pavlu i pravoslavno groblje sa 15 krstova.
  • Povijesno područje – Crkva sv. Roka u selu Trebimlje[6]

Turizam[uredi VE | uredi]

U općini Ravno nalazi se turističko naselje Ivanica.

Galerija[uredi VE | uredi]


Unutarnje poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Ravno koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Ravno treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.