Ravno

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Ravno. Za druga značenja, pogledajte Ravno (razdvojba).
Ravno
Pogled na Ravno
Pogled na Ravno
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanska županija
Vlast
 - Načelnik Andrija Šimunović
Površina
 - Ukupna 323[1] km2
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 3.249
 - Gustoća 10,05 st./km2
Poštanski broj 88 370 Ravno
Pozivni broj ‎(+387) 36
Zemljovid
Položaj općine Ravno u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Ravno u Bosni i Hercegovini

Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Smješteno je u Istočnoj Hercegovini, u sjevernom dijelu Popova polja, podno 611 metara visokog Goveđaka, blizu rijeke Trebišnjice, sjeverozapadno od Trebinja.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Katolici u Ravnom 1851.[3][uredi VE | uredi]

Središte Ravnog sa župnom crkvom
Katolici u Ravnom 1851.
godina broj sela broj kuća odrasli djeca broj stanovnika
1851. / 159 / / 1186

Popisi 1961. - 1991.[uredi VE | uredi]

Ravno je do 1963. godine bilo sjedište općine, samo tada u nešto drugačijem sastavu naselja. 1963. godine, općina se ukida i pripaja općini Trebinje. Na popisu iz 1961. godine, općina Ravno je imala je 5.964 stanovnika).

Stanovništvo općine Ravno
godina popisa 1961. [4]
Hrvati 3215 (53,90%)
Srbi 2654 (44,50%)
Muslimani 22 (0,36)
Jugoslaveni 55 (0,92)
ostali i nepoznato 18 (0,30%)
ukupno 1.771

Nacionalni sastav naseljenog mjesta Ravno iz 1991.:

ukupno: 198 stanovnika:

  • Hrvati - 173 (87,37%)
  • Srbi - 16 (8,08%)
  • Muslimani - 1 (0,50%)
  • Jugoslaveni - 5 (2,52%)
  • ostali - 3 (1,53%)

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Ravno
godina popisa 2013.[5]
Hrvati 2.633 (81,04%)
Srbi 588 (18,10%)
Bošnjaci 20 (0,62%)
ostali i nepoznato 8 (0,25%)
ukupno 3.249
Ravno - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[5]
Hrvati 584 (97,82%)
Srbi 10 (1,67%)
Bošnjaci 0 (0,00%)
ostali i nepoznato 3 (0,50%)
ukupno 597

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Općinu Ravno sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta[5]

Baljivac, Baonine, Belenići, Bobovišta, Cerovac, Cicrina, Čavaš, Čopice, Čvaljina, Diklići, Dvrsnica, Glavska, Gola Glavica, Golubinac, Gorogaše, Grebci, Grmljani, Ivanica, Kalađurđevići, Kijev Do, Klikovići, Kotezi, Krajkovići, Kutina, Lušnica, Mrnjići, Nenovići, Nevada, Orah, Orahov Do, Orašje Popovo, Poljice Čičevo, Prosjek, Rapti Bobani, Ravno, Rupni Do, Sedlari, Slavogostići, Slivnica Bobani, Slivnica Površ, Sparožići, Strujići, Šćenica Bobani, Trebimlja, Trnčina, Uskoplje, Veličani, Velja Međa, Vlaka, Vukovići, Začula, Zagradinje, Zaplanik, Zavala.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu tadašnje općine Trebinje koja je ušla u sastav Republike Srpske.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi spomen Ravnog u povijesti jest u svezi s crkvom Blažene Gospe, zadužbinom obitelji Andrijaševića. Datira iz 1579. godine. Ćirilski natpis o tome je sačuvan i nalazi se u katoličkoj crkvi u Ravnom. Skupština glavara Popova polja održala se u Ravnom 1604. godine.[2]

Prvi oružani sukobi na teritoriju BiH dogodili su u jesen 1991. Od 2. do 5. listopada napadnuto je i uništeno većinski hrvatsko mjesto Ravno, nakon sukoba lokalnih Hrvata i postrojbi JNA, do kojega je došlo na periferiji rata u Hrvatskoj.[6][7]

Tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović 6. listopada 1991. preko TV Sarajeva je uputio javnosti proglas on neutralnosti BiH u "ratu između Srbije i Hrvatske". Hrvati su to shvatili kao stajalište po kojem rat nije i muslimanski rat te da se sami moraju pobrinuti za sebe.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

U blizini Ravnog nalazi se najveća i najpoznatija bosanskohercegovačka pećina Vjetrenica. Otvorena je za posjetitelje. Speleološke posebnosti ove jedinstvene špilje su prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije (Blažena Gospa) iz 1579. i crkva sv. Mitra. Nedaleko od Ravnog su četiri nekropole sa stećcima. U svezi s crkvom je i prvi spomen Ravnog u povijesnim dokumentima.[2]

Ispred zgrade Općine u Ravnom nalazi se spomenik Ruđeru Boškoviću, čiji je otac podrijetlom bio iz ravanjskog sela Orahov Do gdje se nalazi njegova rodna kuća.

Na listi nacionalnih spomenika kulture Bosne i Hercegovine za općinu Ravno nalaze se sljedeći spomenici:

  • Crkva Vavedenja Bogorodice u Zavali, graditeljska cjelina. Freske u crkvi Sv. Vavedenja u manastiru Zavala smatraju se najkvalitetnijim slikarskim ostvarenjem u Bosni i Hercegovini nastalim u vrijeme osmanske vladavine. Napravio ih je Georgije Mitrofanović 1619. godine.
  • Crkvina u Zavali, arheološko područje, na južnoj strani nalazišta su još uvijek dobro očuvani ostaci katoličke crkve sv. Petra, a sjeverna, manja je pravoslavna crkva sv. Petke, u lošem stanju. Uz podužne zidove crkve sv. Petke protežu se dva zida neke treće građevine (samostana?). Na ovom lokalitetu je i nekropola stećaka.
  • Povijesno područje Zaplanik. Nacionalni spomenik čini prapovijesna grobna gomila (tumulus), srednjovjekovna nekropola s 30 stećaka, ostatci srednjovjekovne crkve, pravoslavna crkva posvećena svetim Apostolima Petru i Pavlu i pravoslavno groblje s 15 krstova.
  • Povijesno područje – Crkva sv. Roka u selu Trebimlje[8]

Turizam[uredi VE | uredi]

U općini Ravno nalazi se turističko naselje Ivanica.

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]