Ćiro Truhelka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. veljače 1865. - Zagreb, 18. rujna 1942.), hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti.

Povijest umjetnosti i arheologiju završio je u Zagrebu. Bio je kustos Strossmayerove galerije u Zagrebu, te kustos i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Njegova sestra, Jagoda Truhelka je bila poznata spisateljica. Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, stećcima, rimskom i srednjevjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom. Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muzeja.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Starobosanski pismeni spomenici (1894.)
  • Starobosanski natpisi (1895.)
  • Slavonski banovci (1897.)
  • Osvrt na sredovječne kulturne spomenike Bosne (1900.)
  • Djevojački grob (1901.)
  • Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka (1901.)
  • Kraljevski grad Jajce (1904.)
  • Naši gradovi (1904.)
  • Arnautske priče (1905.)
  • Crtice iz srednjeg vijeka (1908.)
  • Dubrovačke vijesti o godini 1463. (1910.)
  • Tursko-slavjenski spomenici dubrovačke arhive (1911.)
  • Gazi Husrefbeg (1912.)
  • Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko (1914.)
  • Historička podloga agrarnog pitanja u Bosni (1915.)
  • Das Testament des Gost Radin (1916.)
  • Stari turski agrarni zakonik za Bosnu (1917.)
  • Konavoski rat 1430. - 1433. (1917.)
  • Nekoliko misli o rješenju bosanskog agrarnog pitanja (1918.)
  • Sojenica kao ishodište pontifikata (1930.)
  • Starokršćanska arheologija (1931.)
  • O porijeklu bosanskih Muslimana (1934.)
  • Studije o podrijetlu. Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine (1941.)
  • Uspomene jednog pionira (1942.)

Povezani članci[uredi VE | uredi]