Ćiro Truhelka
Izvor: Wikipedija
Ćiro Truhelka (Osijek, 2. veljače 1865. - Zagreb, 18. rujna 1942.), hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti.
Povijest umjetnosti i arheologiju završio je u Zagrebu. Bio je kustos Strossmayerove galerije u Zagrebu, te kustos i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Njegova sestra, Jagoda Truhelka je bila poznata spisateljica. Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, stećcima, rimskom i srednjevjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom. Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muzeja.
[uredi] Djela
- Starobosanski pismeni spomenici (1894.)
- Starobosanski natpisi (1895.)
- Slavonski banovci (1897.)
- Osvrt na sredovječne kulturne spomenike Bosne (1900.)
- Djevojački grob (1901.)
- Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka (1901.)
- Kraljevski grad Jajce (1904.)
- Naši gradovi (1904.)
- Arnautske priče (1905.)
- Crtice iz srednjeg vijeka (1908.)
- Dubrovačke vijesti o godini 1463. (1910.)
- Tursko-slavjenski spomenici dubrovačke arhive (1911.)
- Gazi Husrefbeg (1912.)
- Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko (1914.)
- Historička podloga agrarnog pitanja u Bosni (1915.)
- Das Testament des Gost Radin (1916.)
- Stari turski agrarni zakonik za Bosnu (1917.)
- Konavoski rat 1430. - 1433. (1917.)
- Nekoliko misli o rješenju bosanskog agrarnog pitanja (1918.)
- Sojenica kao ishodište pontifikata (1930.)
- Starokršćanska arheologija (1931.)
- O porijeklu bosanskih Muslimana (1934.)
- Studije o podrijetlu. Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine (1941.)
- Uspomene jednog pionira (1942.)
