Ćiro Truhelka

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Ćiro Truhelka (Osijek, 2. veljače 1865. - Zagreb, 18. rujna 1942.), bio je hrvatski arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, stećcima, rimskom i srednjevjekovnom novcu, bosančici, a bavio se i albanologijom.

Životopis[uredi VE | uredi]

Ćiro Truhelka rodio se u Osijeku 1865. godine. Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti i povijest (a ne arheologiju kako se to često prepisuje kroz literaturu). Još kao student volonterski je surađivao sa Isidorom Kršnjavim u Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu i izradio njezin prvi katalog (1885.). Kasnije je postao kustos (1886.), a zatim i ravnatelj Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu (1903.).[1] Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju.[1] Bio je predsjednikom Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu koje je osnovano u ožujku 1939. godine i u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.[2]

Uređivao je časopis Glasnik Zemaljskog muzeja.

Tijekom službovanja u Sarajevu vodio je arheološka istraživanja na Glasincu (ilirski grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima.

Njegova sestra, Jagoda Truhelka bila je poznata spisateljica.

Djela[uredi VE | uredi]

  • Starobosanski pismeni spomenici, (1894.)
  • Starobosanski natpisi, (1895.)
  • Slavonski banovci, (1897.)
  • Osvrt na sredovječne kulturne spomenike Bosne, (1900.)
  • Djevojački grob, (1901.)
  • Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u doba prije Turaka, (1901.)
  • Kraljevski grad Jajce, (1904.)
  • Naši gradovi, (1904.)
  • Arnautske priče, (1905.)
  • Crtice iz srednjeg vijeka, (1908.)
  • Dubrovačke vijesti o godini 1463., (1910.)
  • Tursko-slavjenski spomenici dubrovačke arhive, (1911.)
  • Gazi Husrefbeg, (1912.)
  • Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u doba prehistoričko, (1914.)
  • Historička podloga agrarnog pitanja u Bosni, (1915.)
  • Das Testament des Gost Radin, (1916.)
  • Stari turski agrarni zakonik za Bosnu, (1917.)
  • Konavoski rat 1430.-1433., (1917.)
  • Nekoliko misli o rješenju bosanskog agrarnog pitanja, (1918.)
  • Sojenica kao ishodište pontifikata, (1930.)
  • Starokršćanska arheologija, (1931.)
  • O porijeklu bosanskih muslimana, (1934.)
  • Studije o podrijetlu. Etnološka razmatranja iz Bosne i Hercegovine, (1941.)
  • Uspomene jednog pionira, (1942.)

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Hrvatska enciklopedija: Truhelka, Ćiro, pristupljeno 16. prosinca 2014.
  2. Zlatko Hasanbegović, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:
    "Muftić je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske."

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]