Šok granata
Šok granata ili zvučna bomba[1] je nesmrtonosna eksplozivna naprava koja se koristi za izazivanje privremene dezorijentacije neprijatelja. Prilikom detonacije granata proizvodi zasljepljujući bljesak svjetlosti i izuzetno glasan prasak. Često se koristi u borbama u gradskim područjima, protuterorističkome djelovanju, policijskim provalama i suzbijanju uličnih nereda i prosvjeda. Obično se koristi za omamljivanje neprijatelja ili njegovo odvraćanje.
Šok granate prvi je put koristilo protuterorističko krilo Specijalne zračne službe Britanske vojske u kasnim sedamdesetima[2][3] i od tada ih koriste policijske i vojne snage diljem svijeta.
Unatoč svojoj nesmrtonosnoj prirodi, šok granate ipak mogu uzrokovati ozljede i raniti ili ubiti detonacijom u neposrednoj blizini, a mogu izazvati požar, posebice ako se detoniraju u zatvorenim prostorima.
Učinci[uredi | uredi kôd]
Šok granate dizajnirane su za proizvodnju zasljepljujućega bljeska svjetlosti od oko 7 megakandela (Mcd) i jako glasan »prasak« intenziteta višeg od 170 decibela (dB).[4]
Bljesak privremeno aktivira sve fotoreceptore u oku, zasljepljujući žrtvu na približno pet sekundi. Nakon toga, žrtve imaju poremećenu sliku okoline koja im narušava vid. Jačina detonacije također uzrokuje privremenu gluhoću kod žrtve i remeti raspodjelu tekućine u unutarnjem uhu uzrokujući tako gubitak ravnoteže.
Sastav[uredi | uredi kôd]
Za razliku od fragmentirajuće granate, šok granate su konstruirane tako da kućište ostane cijelo tijekom detonacije i da se izbjegnu ozljede od gelera. Kučište ima velike kružne otvore koji propuštaju svjetlo i zvuk eksplozije. Naboj se sastoji od pirotehničke mješavine metala magnezija ili aluminija i oksidansa kao što je kalijev perklorat ili kalijev nitrat.
Opasnosti[uredi | uredi kôd]
Iako su šok granate dizajnirane kako bi ograničile ozljede tijekom detonacije, zabilježeni su slučajevi trajnoga gubitka sluha.[5] Teže ozljede i smrtni slučajevi zabilježeni su vrlo rijetko, obično kada je granata eksplodirala u neposrednoj blizini žrtve ili zbog požara u prostoriji izazvana detonacijom.
Požare koji su se dogodili tijekom opsade iranskoga veleposlanstva u Londonu 1980. izazvale su šok granate koje su došle u doticaj sa zapaljivim materijalima.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Drugs raid recovers tonnes of cocaine and marijuana in Chile. Daily Telegraph. London. 3. rujna 2014. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. rujna 2014.
- ↑ SAS - Weapons - Flash Bang | Stun Grenade. Eliteukforces.info. Pristupljeno 29. svibnja 2013.
- ↑ Bonneville, Leigh, The SAS 1983-2014 (Elite), Osprey Publishing, 2016, ISBN 1472814037 ISBN 978-1472814036, p.9
- ↑ Measurement of Exposure to Impulsive Noise at Indoor and Outdoor Firing Ranges During Tactical Training Exercises (PDF). Centers for Disease Control and Prevention. Pristupljeno 25. kolovoza 2013.
- ↑ 'Stun grenades cause permanent hearing loss' - Local News | Kashmir Observer. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. veljače 2018.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- FM 3-23.30 Granate i pirotehnička sredstva . GlobalSecurity.org, 1. rujna 2000. CH. 1, Sec. 10. "Ručne šok granate". Preuzeto 26. svibnja 2011.