Andorra la Vella

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Andorra la Vella
Panorama
Panorama
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Koordinate: 42°30′N 01°30′E / 42.5°N 1.5°E / 42.5; 1.5Koordinate: 42°30′N 01°30′E / 42.5°N 1.5°E / 42.5; 1.5
Država Flag of Andorra.svg Andora
Četvrti La Margineda, Santa Coloma
Vlast
 - Vrsta vlada
 - Cònsul Major Maria Rosa Ferrer Obiols
Površina
 - Ukupna 30 km2
Visina 1.023 m
Stanovništvo (2007.)
 - Grad 24.574
 - Gustoća 762.8 stanovnika/km²
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj AD500
Službena stranica www.andorralavella.ad
Zemljovid
Andorra la Vella na karti Andora
Andorra la Vella
Andorra la Vella

Andora la Vella (20.347 stanovnika 1990.) je glavni i najveći grad Andore. Nalazi se na jugu zemlje u uskoj pirenejskoj dolini Gran Valira. Glavni je grad de facto od 1287., a službeno od donošenja prvog andorskog ustava 1993. Sjedište je zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Najvažnije gospodarske grane su turizam i financije. Postoje i tvornice pokućstva i žestokih pića.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na mjestu današnjeg grada postoje nalazišta iz kamenog doba. Postoje podaci da je grad osnovan u doba prije Krista. U vrijeme Karla Velikog je spadao u franačku povijesnu pokrajinu Marca Hispanica. U 8. st. u grad su stigli Mauri. 1278. godine je proglašen andorskom prijestolnicom. Iz tog doba potječe stara gradska jezgra. 1707. je izgrađena zgrada parlamenta. U dvadesetom stoljeću područje grada nije imalo velik povijesni značaj, pa čak nije uključueno u Versajski ugovor. 1930.-ih Boris Skossyreff je uspostavio demokraciju. 1993. je službeno uspostavljena parlamentarna demokracija. 1991. i 2005. je bio domaćin Igara malih europskih država.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Andorra la Vella se nalazi u dolini između planina Valira del Nord i Valira del Orient koje pripadaju planinskom lancu Pireneji. Smješten je na rijeci Valiri. S obzirom na visinu od 1.023 metara je najviši glavni grad u Europi i popularno skijalište. Temperature tijekom godine su od −1 °C do 20 °C.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Poznata je stara gradska jezgra s kamenim ulicama i kućama. Također je poznata crkva Svetog Stjepana Prvomučenika izgrađena u 11. st. u romaničkom stilu. Značajna je zgrada parlamenta u starom dijelu grada. Najstarija i najpoznatija crkva je vjerojatno crkva u župi Santa Coloma. Najveći kulturni centri u gradu su vladina dvorana, glavni muzej i gradsko kazalište. Također je poznat gradski trg.

Prijevoz[uredi VE | uredi]

Kao glavni grad, povezan je s većim zračnim lukama u Toulouseu, Gironi, Perpignanu i Barceloni. S obzirom na reljef zračni promet nije razvijen. U gradu postoji kolodvor i željeznica, te gradski prijevoz autobusom. Željeznicom je povezan s francuskim gradićem L'Hospitalet-près-l'Andorre koji je povezan s Parizom i Barcelonom.

Stanovništvo i jezici[uredi VE | uredi]

U gradu ima najviše Španjolaca (43%), Andoraca (33%), Portugalaca (11%) i Francuza (7%). Službeni jezik je katalonski, a govore se španjolski, portugalski i francuski. U vjeri prevladavaju rimokatolici.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Andorra la Vella je gospodarsko središte Andore. Većina andorskih tvrtki ovdje ima upravu. Svake godine dolazi oko 10 milijuna turista, što donosi velike prihode. Također, grad je i jedno od europskih bankarskih središta. Iako država nije članica Europske unije, koristi euro.

Poznati građani[uredi VE | uredi]

  • Joan Vilana Díaz
  • Sophie Dusautoir Bertrand

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Andora je prijatelj s:

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Andorra la Vella