Andora

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kneževina Andora
Principat d'Andorra
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Virtus unita fortior
(latinski, "U jedinstvu je snaga")
Himna
El Gran Carlemany, Mon Pare
(Karlo Veliki, moj otac)
Položaj Andore
Glavni grad Andorra la Vella
Službeni jezik katalonski 1)
Vlada
 - Suknez François Hollande 2),
Joan Enric Vives i Sicilia 3)
 - Predsjednik Vlade Antoni Martí
Neovisnost Od Španjolske i Francuske
1278.
Površina 191. po veličini
 - ukupno 468 km2
 - % vode 0,26 %
Stanovništvo 199. po veličini
 - ukupno (2011) 85.082
 - gustoća 179.8/km2
BDP (PKM) procjena 2003.
 - ukupno 1.9 milijardi $ (183.)
 - po stanovniku 26,800 $ (?)
Valuta euro 4) (100 centa)
Pozivni broj +376
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .ad
1) Iako je katalonski službeni jezik u Andori su još u širokoj upotrebi i španjolski i francuski jezik;
2) Predsjednik Francuske;
3) Biskup Seu d'Urgella;
4) Do 1999. francuski franak i španjolska peseta

Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra, francuski: Principauté d'Andorre, španjolski: Principado de Andorra) je mala europska država u Pirenejima između Francuske i Španjolske. Ona je jedna od katalonskih zemalja, jedina s potpunom neovisnošću. Danas njeno gospodarstvo buja zahvaljajući turizmu i statusu poreznog raja. Budući da ova država nema svoju vlastitu vojsku, njena obrana dužnost je Francuske i Španjolske.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prema legendi iz 11. stoljeća, Karlo Veliki je dao povelju Andorcima zbog njihovih zasluga u borbama protiv Maura. Vlast nad područjem ustupljena je lokalnom grofu od Urgella, pa biskupu urgellske dijeceze. Zbog teritorijalnog sukoba sa francuskim susjedima, 1278. godine je potpisan dogovor o zajedničkom upravljanju biskupa zajedno s obitelji Caboet čija su prava nasljedstvom prešla najprije obitelji Castelbon (Castellbó) pa grofovima od Foixa. Tako je Andora dobila dvojnu političku upravu s dva sukneza, crkvenim i svjetovnim.

Tijekom godina ovaj naslov su dobili kraljevi Navarre, te je Henrik IV., 1607. godine, izdao edikt po kojem su čelnik francuske države i biskup Urgella suknežeevi Andore.

U razdoblju od 1812. do 1814. godine, Francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo ju u četiri departmana (Segre, Ter, Montserrat i Boques de l'Ebre). Andora je također pripojena, te je činila dio distrikta Puigcerdà (departman Segre).

Između 8. kolovoza i 9. listopada 1933. godine, Francuska je okupirala Andoru zbog društvenih nemira prije izbora. 12. srpnja 1934. godine, ruski avanturist Boris Skosirev se proglasio knezom Andore u Urgelu, te je objavio rat urgelskom biskupu. 20. srpnja su ga uhitile španjolske vlasti, te zauvijek prognale iz Španjolske.

Od 1936. do 1940. godine, francuski vojni odred je bio prisutan u Andori, kako bi spriječio utjecaje Španjolskog građanskog rata i francovog režima. Francove trupe su u kasnijem razdoblju rata, došli do andorske granice (u lipnju 1940. godine, francuska vojska je poražena od Njemačke).

1958. godine, Andora je potpisala mirovni ugovor sa Njemačkom, jer je zbog neratificiranja Versajskog ugovora službeno ostala u ratu sa tom zemljom od Prvog svjetskog rata. Tijekom Drugog svjetskog rata, Andora je ostala neutralna, te je bila na važnom krijumčarskom putu između Višijske Francuske i Španjolske.

Budući da je zemlja relativno izolirana, kroz povijest imala je malo veza sa drugim zemljama, osim Francuske i Španjolske. U zadnje vrijeme, razvoj turizma, te prometa i komunikacija, je izvadio zemlju iz izolacije. 1993. godine, andorski politički sustav je temeljito moderniziran, te je te godine zemlja napokon postala članica UN-a.

Politika[uredi VE | uredi]

Andorska zastava na balkonu, Ordino

Andora je po ustroju parlamentarna kneževina, čiji su sukneževi predsjednik Francuske i biskup Urgella iz Španjolske. Premijer Andore je šef vlade, koja ima izvršnu vlast. Zakonodavna vlast je u rukama i parlamenta i vlade. Sudstvo je neovisno o ove dvije grane vlasti. Moderni andorski ustav je usvojen referendumom 14. ožujka 1993. Vidi kroz povijest popis kneževa Andore.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Karta Andore

Andora je planinska država smještena u istočnim Pirenejima, te je prosječna visina u državi 1 997 m, a njena najviša točka je Coma Pedrosa od 2 946 metara. Između planina se nalaze tri uske doline, koje čine oblik slova Y, te se spajaju u rijeku Valiru koja teče prema španjolskoj Kataloniji. Ovdje se nalazi i najniža točka Andore, 870 metara.

Andorska klima je slična umjerenoj klimi svojih susjeda, ali zbog velike visine područja, ovdje ima prosječno više snijega zimi, te su temperature niže ljeti.

Zemlja ima ukupno 120.3 km granice, od toga 56.6 km sa Francuskom i 63.7 km sa Španjolskom.

Cesta prema Francuskoj prolazi kroz Le Port d'Envalira (2 409 m), te je najviša cesta na Pirenejima, te najviša europska cesta koja je otvorena cijele godine. 29. rujna 2002. godine, ovdje je otvoren tunel.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Andorske župe

Karta andorskih župa Andora se dijeli u sedam župa (Parròquies):

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Andora iz svemira

Turizam je glavna andorska gospodarska aktivnost koja nosi oko 80% ukupnog BDP-a. Godišnje državu posjeti oko 9 milijuna turista, koji su privučeni bogatom zimskom i ljetnom ponudom, te bezporeznim proizvodima.

Bankarski sektor, sa statusom poreznog raja, također značajno pridonosi ukupnom gospodarstvu. Poljoprivreda je prilično ograničena, budući da je samo 2% zemljišta države obradivo, te se hrana većinom uvozi. Glavna stočarska aktivnost je ovčarstvo. Proizvode se većinom cigarete, cigare i pokućanstvo.

Andora nije punopravni član Europske unije, ali sa njom ima posebne odnose, te se tretira kao njena članica u proizvodnji dobara, ali se tako ne tretira u poljoprivrednoj proizvodnji. Budući da Andora nema vlastitu valutu, koristi valutu susjednih zemalja. Do 1999. godine u upotrebi su bili francuski franak i španjolska peseta, koji su zamijenjeni eurom. Za razliku od drugih malih europskih država, Andora nema vlastite kovanice, te su u fazi pregovori sa EU o proizvodnji andorskih kovanica. Andorski prirodni resursi su: hidroenergija, mineralna voda, drvo, željezna ruda i olovo.

Andora izdaje svoje poštanske marke, a poštansku službu na njezinom teritoriju obavljaju poštanske uprave susjednih zemalja: Francuske i Španjolske.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Pogled na selo Pas de la Casa

Andorci su manjina u svojoj zemlji, samo 33% stanovništva je andorske nacionalnosti. Najveće ostale etničke skupine su: Španjolci (43%), Portugalci (11%) i Francuzi (7%). Ostalih 6% stanovništva su drugih, raznih nacionalnosti.

Etnički sastav 2004. godine:

Najraširenija religija je katoličanstvo. Pismenost je 100%. Oko 50% škola su francuske, a 50% andorske i španjolske, dok svima upravljaju andorske vlasti. U državi postoje dvije srednje škole, te jedan fakultet.

Popis etničkih grupa[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Andore

Kultura[uredi VE | uredi]

Iako je jedini službeni jezik katalonski, vrlo često se koriste španjolski, francuski i portugalski jezik.

Andora ima vrlo bogati folklor i mnoštvo narodnih priča, čiji korjeni sežu čak i iz Andaluzije i Nizozemske. Andora je vrlo važna u katalonskoj kulturi, budući da su izvorni Andorci, Katalonci, te pretstavlja važno katalonsko kulturalno središte.

Poznati katalonski pisci Michèle Gazier i Ramon Villeró, su Andorci.

Andorski izvorni folklorni plesovi su contrapàs i marratxa, koji su se najviše održali u Sant Julià de Lòriji. Andorska glazba je utjecana glazbom susjednih zemalja, ali je u osnovi katalonska, što se vidi uz paralelno izvođenje plesova kao sardana. Drug andorski folklorni plesovi su ples Svete Ane u Escaldes-Engordanyu i contrapàs u Andorra la Velli.

Slavlja i praznici
Datum Ime Napomene
7. siječnja Sant Julià de Lòria
17. siječnja Sveti Ante (iz La Massane)
14. ožujka Dan Ustava Državni praznik
8. svibnja slavlje Sant Miquel d'Engolastersa (Escaldes-Engordany)
27. svibnja slavlje Canòlicha (Sant Julià de Lòria)
18. lipnja slvlje župe Escaldes-Engordany
29. lipnja Sveti Petar (u Ordinu i u Pas de la Casu)
3. i 4. srpnja dan ružičnjaka Ordina
15. 16. i 17. srpnja općinsko slavlje u Canilli
Od 24. do 27. srpnja općinsko slavlje u Escaldes-Engordanyu
Zadnji vikend srpnja općinsko slavlje u Sant Julià de Lòriji
5., 6. i 7. kolvoza općinsko slavlje u Andorra la Velli
Od 14. do 17. kolovoza općinsko slavlje u Encampu i u La Massani
8. rujan Praznik djevice iz Meritxella Državni praznik
16. rujan općinsko slavlje u Ordinu

Mediji[uredi VE | uredi]

  • Dnevne novine:
  • Radio:
  • Televizija:

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Andora
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Andora
Gnome-globe.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Andore