Aosta

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Aosta
Comune di Aosta
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 45°44′N 07°19′E / 45.733°N 7.317°E / 45.733; 7.317Koordinate: 45°44′N 07°19′E / 45.733°N 7.317°E / 45.733; 7.317
Država Flag of Italy.svg Italija
regija Valle d'Aosta
Četvrti Arpuilles, Beauregard, Bibian, Bioulaz, Borgnalle, Brenloz, Busséyaz, Cache, La Combe, Les Capucins, Chabloz, Champailler, Collignon, Cossan, Cotreau, Duvet, Entrebin, Excenex, Les Fourches, Laravoire, Montfleury, Movisod, Pallin, Papet, Pléod, Porossan, La Riondaz, La Rochère, Roppoz, Saraillon, Saumont, Seyssinod, Signayes, Talapé, Tsanté, Tzambarlet, Vignole
Vlast
 - gradonačelnik Bruno Giordano
Površina
 - Ukupna 21 km²
Visina 583
Stanovništvo (2012.)
 - Grad 34 657 [1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 11100
Pozivni broj 0165
Službena stranica www.comune.aosta
Zemljovid
Aosta na karti Italija
Aosta
Aosta
Aosta na karti Italije

Aosta (francuski: Aoste) je glavni grad talijanske autonomne regije - Valle d'Aosta od 34 657 stanovnika. [1]

Geografske karakteristike[uredi VE | uredi]

Aosta leži na sjeverozapadu Italije u istoimenoj kotlini Aosta, na ušću rijeka Buthier i Dora Baltea, i kriùanju puteva koji vode prema alpskim prijevojima Mali i Veliki Sveti Bernard [2] i tunelu Mont Blanc, udaljena 114 km sjeverozapadno od Torina.

Povijest[uredi VE | uredi]

Porta Pretoria

Aosta je bila čvrsto uporište Salassa, keltskog plemena kojeg su Rimljani pokorili 25. pr. Kr. Rimski car August osnovao je već slijedeće 24. pr. Kr. novi grad Augusta Praetoria. [2]

Od 5. stoljeća, Aosta je sjedište dijeceze i centar kotline Valle d'Aosta, a 1945. postala je regionalni administrativni centar. [2]

Aosta je bila rodno mjesto Svetog Anselma (1033./34. - 1109.), nadbiskupa Canterburya.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

U Aosti se nalazi mnoštvo vrlo dobro očuvanih rimskih spomenika i tragova njihova života, ostatke gradskih zidina, dvoja gradska vrata, teatar, amfiteatar, Augustov slavoluk, čak i dijelove ceste koja je vodila za Eporediu (današnja Ivrea). [2]

Aosta još i danas ima jasno vidljivi rimski ortogonalni raspored ulica, s jednakim insulama (stambenim blokovima). [2]

Od spomenika iz kasnijih razdoblja tu je katedrala Santa Maria Assunta i San Giovanni Battista, poznata po svojoj sakristiji i podnim mozaicima, i sjemeništarska crkva San Orso s romaničkim klaustrom i gotičkim korskim klupama. [2]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Aosta je trgovački centar svoje regije, s dobro razvijenom metalurškom industrijom. [2]

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Valle d'Aosta (engleski). Citypopulationde. pristupljeno 20. kolovoza 2013.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Aosta (engleski). Encyclopædia Britannica. pristupljeno 20. kolovoza 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Aosta