Artafern

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost[1]) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije[2], te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.

Politički život[uredi VE | uredi]

Artafern je 497. pr. Kr. primio atensko veleposlanstvo koje je poslao Klisten, te ga upozorio kako moraju prihvatiti natrag tiranina Hipiju.

Naknadno, odigrao je značajnu ulogu u suzbijanju Jonskog ustanka[3], dok je nakon sukoba bio primoran stvoriti mirovne ugovore među jonskim polisima. Izmjerio je površine njihovih teritorija u parasanzima te je prema njima odredio danak[1]. Godine 492. pr. Kr. na mjestu satrapa zamijenio ga je Mardonije.

Potomstvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Artafern Mlađi

Njegov istoimeni sin Artafern Mlađi zajedno sa Datisom imenovan je zapovjednikom perzijskih snaga u kažnjeničkoj ekspediciji protiv Atene i Eretrije koje su pomagale Jonski ustanak, no unatoč pokoravanju Eretrije njihov pohod završava neuspješno u bitci kod Maratona gdje su ih porazili Atenjani. Deset godina kasnije, vodio je satrapije Lidiju i Miziju.

U književnosti[uredi VE | uredi]

Eshil u svojim djelima (koja su uglavnom povijesno irelevantna) spominje listu perzijskih kraljeva i navodi dva kralja pod imenom „Artafern“, što je vjerojatno inspirirano navedenom dvojicom perzijskih zapovjednika.

Poveznice[uredi VE | uredi]