Kapadocija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zemljovid Anatolije s Kapadocijom na istoku

Kapadocija[1] (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija[2] (iz grč. Καππαδοκία - Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske[3]. Povijesni naziv Kapadocija nastavio se koristiti u Zapadnom svijetu i u kršćanskoj tradiciji, te posebno u turizmu budući kako regija obuhvaća izvanredna čuda prirode kao što su stožasti vilinski dimnjaci[4]. Kapadocija također ima i bogato kršćansko povijesno i kulturno naslijeđe[5].

Panorama Göremea

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama Kapadocije

Flag of UNESCO.svg Svjetska baština - UNESCO
Nacionalni park Göreme i lokaliteti u stijenama Kapadocije
Flag of Turkey.svg Turska


Kapadocija na karti Turska
Kapadocija
Kapadocija
Lokacija Kapadocije u Turskoj
Godina uvrštenja: 1985. (9. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, v, vii
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Područje drevne Kapadocije približno odgovara suvremenoj turskoj pokrajini Nevşehir, a njene povijesne granice su predmet rasprave. Pretpostavlja se kako je u vrijeme povjesničara Herodota obuhvaćala teritorij od planine Taurus na jugu do regije Pont uz obalu Crnog mora[6], odnosno od rijeke Eufrat na istoku do jezera Tuz u središnjoj Anatoliji[7] na zapadu. Ipak, povjesničar Strabon je u svojim djelima preuveličao dimenzije Kapadocije, za koju se danas smatra kako se proteže 400 km u smjeru istok-zapad, odnosno 200 km u smjeru sjever-jug.

Grad je tijekom povijesti više puta mijenjao ime i bio je poznat kao Korama, Matiana, Maccan ili Machan, te Avcilar. U šupljinama neobičnih skupina stijena oko grada nalaze se podzemna naselja iz 4. stoljeća, ali i crkve i samostani iz bizantskog doba nakon ikonoklazma. Neke od njih imaju dobro očuvane freske iz razdoblja od 7. do 14. stoljeća.

Nacionalni park Göreme (turski: Göreme Milli Parklar) u krajoliku neobičnih vulkanskih stijena koje su oblikovane erozijom u aridnoj klimi je, zajedno s povijesnim lokalitetima isklesanima u stijenama Kapadocije, upisan kao svjetska baština UNESCO-a 1985. godine.

Popularna kultura[uredi VE | uredi]

Poznati hrvatski pustolov i svjetski putnik Željko Malnar tokom 1970-ih i 80-ih vodio je brojne ekspedicije u Kapadociju, o kojoj je snimio reportaže i dokumentarne filmove, te knjigu U potrazi za staklenim gradom koja je izdana 1986. godine.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vidi:
    Opća i nacionalna enciklopedija: Kapadocija
    • Hrvatski jezični portal: Kapadocija
  2. Hrvatski obiteljski leksikon: Kapadocija (Kapadokija)
  3. Britanica enciklopedija: Kapadocija
  4. Nives Opačić: Troskokom do Turske, Vijenac br. 349., 2007.
  5. Tomo Anđić: U Istambulu, u Turskoj, Svjetlo riječi, franjevačka obiteljska revija, 2005.
  6. Cappadocia, Livius.org
  7. Cappadocia Turkey

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Ostali projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Kapadocija