Smerdis

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Smerdis (Bardija)
BehistunInscriptionSketch.jpg Behistunski zapisi
'Veliki kralj Perzijskog Carstva'
Vladavina ožujak 522. - rujan 522. pr. Kr. (7 mjeseci)
Krunidba 11. ožujka 522. pr. Kr.[1]
Prethodnik Kambiz II.
Nasljednik Darije I. Veliki
Djeca
Parmis
Puno ime
Smerdis (Bardija) ili Gaumata
Dinastija Ahemenidi
Otac Kir Veliki
Majka Kasandana
Preminuo rujan 522. pr. Kr.

Smerdis ili Bardija je ime koje se koristi za dvojicu ljudi; za sina Kira Velikog i mlađeg brata Kambiza II., odnosno za uzurpatora pravog imena Gaumata iz medijske svećeničke kaste. Potonji je predstavljajući se kao Smerdis vladao kao Veliki kralj Perzije sedam mjeseci, kada ga je 522. pr. Kr. ubio i zamijenio Darije I. Veliki.

Sin Kira Velikog[uredi VE | uredi]

Smerdis je bio mlađi sin Kira Velikog, koji ga je prema Kteziju proglasio satrapom sjeveroistočnih provincija Perzijskog Carstva[2] što uključuje Baktriju, Partiju, Horazmiju i Karmaniju[3]. Prema Darijevim zapisima u Behistunu i Herodotu, njegov stariji brat Kambiz II. tajno je skovao zavjeru da se Smerdis ubije, jer se bojao da ga on ne zbaci s prijestolja za vrijeme njegovog odsustva[4]. Smerdisova smrt nije bila poznata u narodu, pa je u proljeće 522. pr. Kr. varalica Gaumata zasjeo na perzijski tron predstavljajući se kao Smerdis. Prema Herodotu, pravi Smerdis je imao samo jednu kćer po imenu Parmis, s kojom se kasnije oženio Darije I. Veliki u cilju legitimiranja svog prava na perzijsko prijestolje.

Uzurpator[uredi VE | uredi]

Za vrijeme Kambizovih pohoda u Africi gdje je osvojio veći dio Sudana i Etiopije, perzijski tron bio je uzurpiran od strane maga Gaumate iz medijske svećenićke kaste (mitraističke religije). Gaumata je tvrdio kako je on Bardija (Smerdis), kako je preživio Kambizov napad, te kako se godinama skrivao. Budući da je Gaumata bio fizički jako sličan Smerdisu, i da je Kambiz II. sve jače gubio popularnost kod kuće zbog dalekih ekspedicija, stvorena je dobra podloga za državni udar.

Despotska vladavina Kambiza II. i njegovo dugo izbivanje u Egiptu uzrokovalo je prihvaćanjem uzurpatora (ili možda Smerdisa osobno) za velikog kralja Perzije. Kambiz II. krenuo se obračunati s njim, no 522. pr. Kr. umire u nerazjašnjenim okolnostima.

Povijesna dvojba[uredi VE | uredi]

Povjesničari su podijeljeni oko Darijevih navoda kako je Perzijom prije njega vladao lažni veliki kralj, odnosno uzurpator. Dok neki prihvaćaju Darijeve zapise iz Behistuna kao točne, neki pak tvrde kako je priča o Smerdisovom dvojniku Darijeva izmišljotina kojom je želio opravdati vlastito preuzimanje perzijskog trona. Ipak, činjenica jest kako je Darije pripadao dinastiji Ahemenida, dok Gaumata nije.

Vladavina[uredi VE | uredi]

Povijest lažnog Smerdisa najčešće pripovijedaju djela Herodota i Ktezija prema službenoj tradiciji; Kambiz II. navodno je prije svoje smrti priznao ubojstvo svog brata i tako otkrio prevaru uzurpatora. Darije navodi kako se nitko nije usudio suprostaviti novom kralju, koji je sedam mjeseci vladao Perzijom. Poznato je kako je Kambiz premjestio sjedište vlade u Mediju, gdje je Smerdis ubijen u palači od strane Darija i šest njegovih suradnika u rujnu 522. pr. Kr.

Postoje određeni dokumenti iz doba vladavine Smerdisa pronađeni u Babiloniji koji ga nazivaju „Bardijom“ (Barziya ili Bardiya). Darije navodi kako je Smerdis uništio neke hramove, koje je Darije poslije obnovio. Također navodi kako je Smerdis otimao ljudima domove i stoku koje je Darije također vratio prilikom dolaska na tron.

Posljedice[uredi VE | uredi]

Behistunski natpisi navode kako se godinu dana nakon Smerdisove smrti u istočnoj Perziji pojavio još jedan varalica koji se proglasio Smerdisom u nadi da zaposjedne na tron, no unatoč početnim uspjesima Darije I. Veliki ga je porazio, zarobio i pogubio. Prema Herodotu, smrt novog uzurpatora navodno je slavljena diljem Perzije.

Kronologija[uredi VE | uredi]

Poveznice[uredi VE | uredi]