Bosanska biskupija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bosanska biskupija
Status biskupija
Nadnevak uspostave između 1060. i 1075.
Metropolitansko sjedište Splitsko-makarska nadbiskupija, Dubrovačka nadbiskupija, Barska nadbiskupija, Kaločka nadbiskupija
Obred rimski
Država gdje se nalazi Bosna
Biskup Vladislav, Milovan, Radogost, Ponsa

██ Bosanska biskupija u XV. stoljeću

Bosanska biskupija osnovana je u drugoj polovici 11. stoljeća, između 1060. i 1075. godine. Utemeljitelj biskupije je hrvatski kralj Petar Krešimir IV., a u vrijeme osnivanja bila je podložna Splitskoj nadbiskupiji [1]. Poslije joj je, ovisno o vladarima i političkim okolnostima, mijenjan status, pa je bila sufraganska biskupija Dubrovačke i Kaločke nadbiskupije. U trinaestom stoljeću sjedište Bosanske biskupije bilo je u Vrhbosni, gdje je biskup Ponsa izgradio katedralnu crkvu s kaptolom. Osim Vrhbosne, narečena biskupija obuhvaćala je i šest župa Središnje Bosne: Bosnu, Vogošću, Lepenicu, Lašvu, Brod i Trstivnicu.

Prvi put se u sačuvanim i dostupnim pisanim izvorima spominje u knjizi/popisu sufraganskih biskupija Splitsko-makarske nadbiskupije Provinciale Vetus, a drugi spomen je iz 1089. godine, kad je pod jurisdikcijom barskog nadbiskupa (za vlasti dukljanskog kralja Bodina) [2].

Prijelomni moment u povijesti srednjovjekovne Bosanske biskupije je papina odluka o prijenosu jurisdikcije na kaločkog nadbiskupa iz 1247. s čime se bosanski krstjani, pripadnici praktično paralelne vjerske organizacije, nikako nisu mogli pomiriti, tako da bosanski biskup oko 1252. godine prelazi u Đakovo.

Popis biskupa Bosanske biskupije[uredi VE | uredi]

12. stoljeće
Od Do Službu obnašao Napomena
oko 1141. Vladislav
oko 1151. Milovan
oko 1171. Radogost Poznat i kao Rhadagastus.
13. stoljeće
Od Do Službu obnašao Napomena
poslije 1209. Dragonja
poslije 1210. Bratoslav
1223. oko 1233. Vladimir
1233. 1239. Bl. Ioannes Teutonicus Dominikanac, poznat i kao bl. Ivan Njemac
1239. oko 1272. Ponsa Dominikanac, poznat i kao Povša. Izgradio katedralu sv. Petra u selu Brdo (Vrhbosna).
oko 1272. 1273. Roland
oko 1280. Andrija Ugrin Dominikanac
oko 1291. oko 1299. Toma
14. stoljeće
Od Do Službu obnašao Napomena
oko 1301. oko 1304. Nikola
1308. 1314. Grgur Augustinac
1314. 1316. Benedikt Guiscard
1317. 1334. Petar I. Dominikanac
1334. 1336. Sede vacante
1336. 1347. Lovro Lorandov
1347. 1349. Ivan II.
1349. 1356. Peregrin Saksonac Franjevac
1356. 1376. Petar II.
1376. 1382. Dominik Dominikanac
1382. 1387. Đuro
1387. 1407. Ivan III. Mrnjavić
15. stoljeće
Od Do Službu obnašao Napomena
1407. 1410. Sede vacante
1410. 1427. Benedikt II. de Benedictis
1427. 1428. Dionizije de Jakč de Kusely
1428. 1436. Josip de Bezza
1444. 1454. Rafael
1454. 1455. Filip Gothali
1455. 1457. Sede vacante
1457. 1459. Pavao
1459. 1463. Grgur II. Franjevac
  • Otomansko carstvo osvaja Bosnu 1463.
1463. 1465. Sede vacante
1465. 1466. Demetrije Čupor
1468. nepoznat Benedikt III. Levey
1486. 1489. Matija de Warda
1489. 1491. Stjepan od Velike Luke
1491. 1493. Luka Poznati i kao Lucas Szegedi, zagrebački biskup (1500.–1510.).
1493. 1501. Gabrijel Polgar Dominikanac, poznat i kao Polner ili Polver.
16. stoljeće
Od Do Službu obnašao Napomena
1501. 1516. Mihalj Kešerić de Chybarth
oko 1516. nepoznat Donat a Turre Poznati i kao Donato della Torre.
1524. 1526. Juraj II. Paližna
1526. 1533. Sede vacante
1533. Bernard Gentilis
1533. 1573. Sede vacante
1573. 1583. Anto Matković Franjevac, poznati i kao Antonio Poli (de Mathaeis).
1583. 1588. Sede vacante
1588. 1615. Franjo Baličević Franjevac
17. stoljeće
Od Do Službu obnašao Napomena
1615. 1625. Anto Matić Požežanin
1625. 1631. Sede vacante
1631. 1635. Ivan IV. Tomko Mrnavić
1635. 1639. Sede vacante
1639. 1644. Toma V. Mrnavić
1645. 1660. Marijan Maravić
1660. 1669. Sede vacante
1669. 1701. Nikola III. Ogramić Franjevac. Kratko obnašao dužnost. Ubijen 14. kolovoza 1701.
18. stoljeće
Od Do Službu obnašao Napomena
1701. 1703. Sede vacante
1703. Petar III. Stanko Crnković
1703. 1716. Đuro Patačić od Zajezda Poznati i kao Juraj III. Patačić
1716. 1749. Petar IV. Bakić de Lach
1749. 1751. Franjo III. Thauzy
1751. 1773. Josip Antun Ćolnić
9. srpnja 1773. Bosanska biskupija ujedinjena sa Srijemskom biskupijom
Izvori:[3] [4]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Pavo Živković: Vrhbosanska biskupija sufragan u procijepu između Dubrovačke i Splitske nadbiskupije, U:Vrhbosna/Sarajevo kroz stoljeća, separat Hrvatske misli, Ogranak Matice hrvatske, Sarajevo, Sarajevo, 2000.
  2. Marko Vego: Vrhbosna; U: Hrvatska misao br. 18, Ogranak Matice hrvatske, Sarajevo, Sarajevo, 2001.
  3. (hrv.)Povijest-Biskupije. Archdiocese of Vrhbosna. pristupljeno 11 May 2013
  4. (hrv.)Bosanska biskupija. Archdiocese of Vrhbosna. pristupljeno 11 May 2013

Poveznice[uredi VE | uredi]