Dlake

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ljudska dlaka pod povećanjem od 200 puta
Dlake po tijelu muškarca i žene

Dlake su nitaste izrasline građene od bjelančevina, koje postoje samo u sisavaca.

One izlaze iz epiderme, iako izrastaju iz folikula koje su smještene dublje, u dermi. Iako mnogo drugih organizama, pogotovo kukaca, imaju nitaste izrasline, one se ne smatraju dlakama. Takve "dlake" (trihomi) postoje i kod biljaka. Izrasline te vrste kod člankonožaca, kao što su insekti i pauci, nazivaju se čekinje. Sve dlake na tijelu sisavaca (osim ljudi), uključujući i "kosu" čine krzno. Postoji i mnogo vrsta mačaka, pasa i miševa koji imaju malo ili uopće nemaju krzno. Kod nekih vrsta, krzno postoji u samo nekim razdobljima života.

Osnovni građevni materijal dlake je keratin. Keratini su bjelančevine, dugih lanaca (polimeri) aminokiselina.

Kosa[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Kosa

Kosa je skup vlasi (dlaka) koje postoje samo u sisavaca, i to samo na glavi.

Ljudska kosa je mnogo duža nego kod ostalih sisavaca (dlake na glavi), a dlake su raspoređene gušće nego na ostatku tijela. Prosječno ljudsko tjeme ima oko 100.000 folikula. Tijekom života iz jedne folikule može izrasti 20 različitih vlasi.

Rast i razvoj dlaka na tijelu[uredi VE | uredi]

Na različitim dijelovima ljudskog tijela rastu različite vrste dlaka. Od djetinjstva prema starosti, dlake pokrivaju cijelo tijelo, osim dijelova kao što su usne, dlanovi, pupak, tabani i neki vanjski dijelovi genitalija, bez obzira na spol i rasu. Gustoća dlaka varira od osobe do osobe.

Rasteća razina muških hormona (androgena) u pubertetu uzrokuje transformaciju malih dlačica u stidne dlake na pojedinim dijelovima tijela.


Anatomical and geometrical proportions - Albrecht Dürer.png Nedovršeni članak Dlake koji govori o anatomiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.